HRVATSKO gospodarstvo palo je u drugom tromjese\u010dju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, \u0161to je njegov najve\u0107i pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto doma\u0107i proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godi\u0161njoj razini, \u0161to je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.<\/p>\n\n\n\n
To je i najve\u0107i pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najve\u0107i pad od 8,8 posto zabilje\u017een je u prvom tromjese\u010dju 2009. godine, na po\u010detku globalne financijske krize.<\/p>\n\n\n\n
Pad u drugom tromjese\u010dju ve\u0107i je od o\u010dekivanja analiti\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
\u0160est analiti\u010dara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su o\u010dekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godi\u0161njoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.<\/p>\n\n\n\n
O\u0161tar pad gospodarstva u drugom tromjese\u010dju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, \u0161to je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice o\u017eujka do kraja travnja.<\/p>\n\n\n\n
O\u0161tar pad potro\u0161nje, investicija, izvoza…<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zbog pandemije je u drugom tromjese\u010dju o\u0161tro pala osobna potro\u0161nja.<\/p>\n\n\n\n Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potro\u0161nja ku\u0107anstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.<\/p>\n\n\n\n Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godi\u0161njoj razini.<\/p>\n\n\n\n Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godi\u0161njoj razini. <\/p>\n\n\n\n Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godi\u0161njoj razini – uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.<\/p>\n\n\n\n U drugom je tromjese\u010dju porasla samo dr\u017eavna potro\u0161nja, za 0,7 posto na godi\u0161njoj razini.<\/p>\n\n\n\n Podaci slabiji od prosjeka EU-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema sezonski prilago\u0111enim podacima, BDP je u drugom tromjese\u010dju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godi\u0161njoj razini potonuo 15,1 posto.<\/p>\n\n\n\n To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjese\u010dju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal pro\u0161le godine pad iznosio 14,1 posto.<\/p>\n\n\n\n DZS je u izvje\u0161\u0107u poru\u010dio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobi\u010dajeno koriste za procjenu tromjese\u010dnog BDP-a.<\/p>\n\n\n\n “Pote\u0161ko\u0107e u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslu\u017enim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno ve\u0107ih revizija tromjese\u010dnog BDP-a”, poru\u010dio je DZS.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ke posljedice lockdowna<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rekordan pad hrvatskog bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) u drugom ovogodi\u0161njem tromjese\u010dju izravna je posljedica karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo “zaklju\u010dano”, a gospodarska je aktivnost svedena na minimum. Uslijedilo je postupno “otklju\u010davanje” gospodarstva, tijekom kojeg su restriktivne mjere ubla\u017eavane, ali mnoge tvrtke to nisu ni do\u010dekale, s obzirom na to da su u vrijeme lockdowna u potpunosti ostale bez prihoda.<\/p>\n\n\n\n Rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina. Naime, u prva tri mjeseca koronakrize, koja se najve\u0107im dijelom odnose upravo na drugo tromjese\u010dje, u Hrvatskoj je, kako su pokazali podaci, uga\u0161eno oko 50.000 radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n “Otklju\u010davanje” gospodarstva i po\u010detak kakve-takve turisti\u010dke sezone ubla\u017eilo je utjecaj koronakrize na tr\u017ei\u0161te rada, no poduzetnici ve\u0107 najavljuju da \u0107e mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpu\u0161tati radnike, pa \u010dak i staviti klju\u010d u bravu. Uostalom, najave otkaza zbog koronakrize posljednjih dana sti\u017eu \u010dak i iz velikih kompanija, kakva je Ina. <\/p>\n\n\n\n Po\u010deo val rezanja pla\u0107a u privatnom sektoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako slu\u017ebena statistika to jo\u0161 ne pokazuje, u privatnom je sektoru u drugom tromjese\u010dju po\u010deo i val rezanja pla\u0107a. Taj \u0107e se proces, upozorili su ekonomisti, vjerojatno ubrzati na jesen, kada bi se mnoge tvrtke mogle na\u0107i pred izborom rezanja primanja zaposlenih ili davanja otkaza. \u0160to se javnog sektora ti\u010de, vlada je u njemu, \u010dini se, odabrala strategiju “zamrzavanja” pla\u0107a, odnosno nepove\u0107avanja pla\u0107a, koje je lani dogovorila sa sindikatima, u ovoj godini. Dio ekonomista smatra da \u0107e se Banski dvori za sli\u010dnu strategiju odlu\u010diti i u sljede\u0107oj godini, odnosno sve dok bude trajala kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa. <\/p>\n\n\n\n Otkazi i manje pla\u0107e gra\u0111anima ru\u0161e \u017eivotni standard gra\u0111ana kojima zbog toga ostaje manje novaca za potro\u0161nju. K tome, manji broj raspolo\u017eivih radnih mjesta ote\u017eavaju nezaposlenima pronalazak novoga posla te im slabe i uvjete novog zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n Poduzetnici tra\u017ee hitne reforme<\/strong><\/p>\n\n\n\n Financijsku poziciju gra\u0111ana donekle su olak\u0161ale mjere dr\u017eave i banaka, poput zaustavljanja ovrha ili moratorija na kredite. K tome, dr\u017eava je mjerama isplate potpora za pla\u0107e zaposlenih poku\u0161ala o\u010duvati \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e radnih mjesta. Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Mari\u0107 nedavno je ocijenio da je koronakriza dosad dr\u017eavne financije stajala oko 20 milijardi kuna. U prvoj polovici ove godine prora\u010dunski je manjak, kako su pokazali podaci Ministarstva financija, iznosio gotovo 17 milijardi kuna. <\/p>\n\n\n\n Ipak, upozoravaju ekonomisti, sve to nije dovoljno za borbu s krizom ovakvih razmjera. Stoga poduzetnici i ekonomisti od vlade tra\u017ee da kona\u010dno krene u reforme koje \u0107e u Hrvatskoj stvoriti bolje okru\u017eje za poslovanje i bazu za rast standarda.<\/p>\n\n\n\n