{"id":7186,"date":"2020-08-21T10:55:50","date_gmt":"2020-08-21T09:55:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7186"},"modified":"2020-08-21T10:56:16","modified_gmt":"2020-08-21T09:56:16","slug":"21-8-2020-rad-od-kuce-izlika-je-za-dublje-prekrajanje-zakona-o-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7186","title":{"rendered":"21.8.2020. – Rad od ku\u0107e izlika je za dublje prekrajanje Zakona o radu"},"content":{"rendered":"\n

Vlada, kao \u0161to je HDZ najavio svojim predizbornim programom \u201eSigurna Hrvatska\u201c, kre\u0107e u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isklju\u010divo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od ku\u0107e (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstva. Potvr\u0111eno nam je to iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOS).<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/a><\/em>\u201eRegulacija rada na izdvojenom radnom mjestu samo je jedan od instituta kojega, u svjetlu potrebne modernizacije radnog zakonodavstva, planiramo razmotriti u konzultacijama sa socijalnim partnerima\u201c, me\u0111u ostalim nam je na upit odgovorilo ministarstvo.<\/p>\n\n\n\n

Za sada, me\u0111utim, u ministarstvu ne \u017eele javno govoriti o detaljima instituta radnog zakonodavstva koje planiraju \u201eotvoriti\u201c u razgovorima sa socijalnim partnerima \u2013 sindikatima i poslodavcima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eO sadr\u017eaju i opsegu budu\u0107ih izmjena Zakona o radu mo\u0107i \u0107emo se izjasniti tek kada razmotrimo odre\u0111ene prijedloge i mogu\u0107a rje\u0161enja koja planiramo implementirati u zakonodavstvo\u201c, navode.<\/p>\n\n\n\n

Na tragu predizbornog programa HDZ-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predizbornim programom HDZ je najavio<\/a> da u dogovoru sa socijalnim partnerima planiraju redefinirati radno zakonodavstvo kako bi \u201estvorili kvalitetan okvir za poticanje poduzetni\u010dkih aktivnosti, smanjili administrativno optere\u0107enje rada i osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu za\u0161titu poduzetnika i radnika\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Naveli su, pritom, kako \u0107e poticati \u201einovativne oblike rada\u201c, poput rada od ku\u0107e, kako bi \u201ekroz bolju ravnote\u017eu poslovnog i privatnog \u017eivota, potakli demografsku obnovu Hrvatske\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Na tom je tragu i obja\u0161njenje resornog ministarstva.<\/p>\n\n\n\n

Zbog promjena koje se, uslijed digitalizacije poslovnih procesa, uvo\u0111enja modernih tehnologija i na\u010dina obavljanja poslova, ve\u0107 doga\u0111aju u svijetu rada, navode iz resornog ministarstva, potrebno je i zakonom prepoznati pojavu novih oblika zapo\u0161ljavanja i rada te istovremeno radnicima osigurati dostojne radne uvjete.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMogu\u0107nosti koje izviru iz tehnolo\u0161kog napretka treba iskoristiti u cilju pro\u0161irivanja aktivne participacije na tr\u017ei\u0161tu rada, ali i u\u010diniti sve da se, uslijed prilagodbe radnog zakonodavstva takvim promjenama, na tr\u017ei\u0161tu rada sprije\u010de diskriminacija i prekarni radni uvjeti\u201c, poru\u010duju iz MRMSOS-a za koji \u201enova pravna regulativa trebala bi predstavljati i poticaj rastu gospodarstva kroz uvo\u0111enje mogu\u0107nosti za bolju organizaciju rada koja utje\u010de na ve\u0107u produktivnost\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ujedno je to i odgovor na na\u0161 upit koji se odnosio na ostale institute ZOR-a, poput otkaznih rokova, otpremnina, otkaza ugovora o radu, koji bi uz rad na daljinu mogli biti predmet razgovora s ciljem daljnje fleksibilizacije zakonskih odredbi.<\/p>\n\n\n\n

Iako iz resornog ministarstva poru\u010duju kako treba u\u010diniti sve da se promjenama radnog zakonodavstva sprije\u010di diskriminacija na tr\u017ei\u0161tu i nesigurni oblici rada, iskustvo je pokazao da fleksibilizacija radnih odnosa pove\u0107ava broj radnika u nesigurnim oblicima rada.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je vode\u0107a \u010dlanica EU po broju radnika u nesigurnim oblicima rada<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Eurostata<\/a>, Hrvatska je vode\u0107a \u010dlanica Europske unije po broju radnika u nesigurnim oblicima rada, odnosno prekarnom radu. Zadnje zna\u010dajnije izmjene ZOR-a stupile su na snagu u kolovozu 2014. godine, a njihov efekt vidljiv je od 2015. godine. Od tada udio prekarnih radnika raste.<\/p>\n\n\n\n

Tako je udio prekarnih radnika u ukupnom broju radnika u Hrvatskoj 2015. godine bio 6,7 posto da bi u 2016. godini sko\u010dio na 8,7 posto. Od 2017. do kraja 2019. godine udio radnika u nesigurnosti, \u0161to je bila i posljedica nedostatka radne snage, lagano je padao sa 7,1 do 6,1 posto.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno je na razini EU27 udio prekarnih radnika bio od 2015. do 2018. bio 2,6 posto da bi na kraju 2019. godine pao na 2,5 posto.<\/p>\n\n\n\n

Europska statistika pokazuje i da je Hrvatska u samom vrhu i prema broju radnika s privremenim radom<\/a>, a njihov udio je tako\u0111er zna\u010dajno porastao od 2015. godine i fleksibilizacije radnih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Nastavak poku\u0161aja izmjena iz o\u017eujka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i razgovori o izmjenama radnog zakonodavstva nastavak su neuspjelih poku\u0161aja vlasti iz o\u017eujka kada je pripreman novi propis radnog naziva Zakon o ure\u0111enju radnih odnosa u okolnostima progla\u0161ene epidemije bolesti COVID -19<\/a>. Sna\u017ena reakcija javnosti te o\u0161tro pismo koje je, u tom trenutku zemlji koja je predsjedala Vije\u0107em EU, uputila Europska konfederacija sindikata (ETUC), Vladu je sprije\u010dilo u namjeri te je objavila da odustaje od dono\u0161enja posebnog zakona<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

No, mjesec dana kasnije javnosti se obratila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dramati\u010dnim priop\u0107enjem u kojem tra\u017ee hitne izmjene ZOR-a. Naveli su kako radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rje\u0161enja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja u\u010dinaka. Tra\u017eili su i bolje definiranje rada na izdvojenom mjestu rada, mogu\u0107nost jednostavnijeg zapo\u0161ljavanja, ali i raskida ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, HUP je istog dana kada je uputio dramati\u010dno priop\u0107enje, prestao inzistirati na promjenama.<\/p>\n\n\n\n

Sve teme koje je HUP spominjao i koje su dijelom bile sadr\u017eaj posebnog zakona kojeg je Vlada pripremala, me\u0111utim, na\u0161le su se u predizbornom programu HDZ-a, a na\u0107i \u0107e se i na stolu s otvaranjem razgovora o Zakonu o radu. Jasno je to i iz odgovora resornog ministarstva na na\u0161 upit.<\/p>\n\n\n\n

Potreba za Nacionalnim kolektivnim ugovorom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sindikalna strana je ve\u0107 ranije u razgovorima s poslodavcima i predstavnicima vlasti predlagala da se mogu\u0107a otvorena pitanja reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu rije\u0161e posebnim dokumentom, Nacionalnim kolektivnim ugovorom. Taj prijedlog sindikati iznose i sada (N1<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo\u010dno je da je prijedlog za mogu\u0107nost sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi obvezivao sve radnike i poslodavce u Republici Hrvatskoj upu\u0107en od strane sindikata. Me\u0111utim, o istome jo\u0161 nisu provedene formalne konzultacije sa socijalnim partnerima\u201c, navode u resornom ministarstvu obja\u0161njavaju\u0107i kako je vladina strana \u201espremna razmotriti svaki obrazlo\u017eeni prijedlog pa tako i ovaj\u201c.<\/p>\n\n\n\n

No, kako \u201epotrebne konzultacije nisu jo\u0161 provedene\u201c, u Ministarstvu rada se o takvom rje\u0161enju problema, kako navode, nisu u mogu\u0107nosti precizno o\u010ditovati.<\/p>\n\n\n\n

Na na\u0161e pitanje je li regulaciju rada na izdvojenom radnom mjestu mogu\u0107e ugovoriti Nacionalnim kolektivnim ugovorom nisu odgovorili.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj za sada nema kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, ve\u0107 se mahom sklapaju ku\u0107ni kolektivni ugovori, odnosno ugovori na razini poduze\u0107a te granski kolektivni ugovori na razini djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, u pro\u0161losti Hrvatskoj kolektivni ugovori na nacionalnoj razini nisu bili nepoznanica. Tako su 1992. godine tada\u0161nje sindikalne centrale \u2013 Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Konfederacija nezavisnih sindikata \u2013 s Hrvatskom gospodarskom komorom sklopile Op\u0107i kolektivni ugovor za gospodarstvo. Potom je i Koordinacija hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduze\u0107a s vladom sklopila Op\u0107i kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduze\u0107a (Narodne novine<\/a>, Sindikalna akcija<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je 1993. godine osnovan HUP kao dobrovoljna organizacija poslodavca, sindikati su s njima pregovarali. U o\u017eujku 1995. godine tako je sklopljen Osnovni nacionalni ugovor za gospodarstvo i javna poduze\u0107a<\/a> kojeg je osim sindikata i HUP-a potpisala i vlada. Njime se, me\u0111u ostalim, poticalo kolektivno pregovaranje i tarifna autonomija.<\/p>\n\n\n\n

Prvi Zakon o radu u Hrvatskoj donesen je 1995. godine, a na snagu je stupio godinu dana kasnije. Od tog vremena na ovamo gospodarski sindikati su se koncentrirali na pregovaranje s granskim udrugama HUP-a, odnosno na pregovaranje s poslodavcem na razini poduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Uvjeti pandemije onemogu\u0107avaju industrijske akcije<\/p>\n\n\n\n

No, i u novije vrijeme bilo je inicijativa za sklapanjem Nacionalnog kolektivnog ugovora pa je takav zahtjev 2005. godine uputila Udruga radni\u010dkih sindikata tra\u017ee\u0107i da se dokumentom uglave minimalna materijalna prava radnika. Ta ideja, me\u0111utim, nije pro\u0161la niti u sindikalnim krugovima.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje je ho\u0107e li se sindikati u budu\u0107im razgovorima s predstavnicima vlade i poslodavaca uspjeti izboriti za elegantnije rje\u0161enje, koje ne bi zna\u010dilo dublje zadiranje u radno zakonodavstvo. Pandemija uzrokovana koronavirusom na ruku ide i Vladi i poslodavcima jer u uvjetima zdravstvene nesigurnosti koja bi se s dolaskom hladnijih dana, kada su respiratorne bolesti u\u010destalije, mogla pogor\u0161ati, te\u0161ko da \u0107e sindikati mo\u0107i organizirati industrijske akcije protiv drasti\u010dnijih izmjena radnog zakonodavstva.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlada, kao \u0161to je HDZ najavio svojim predizbornim programom \u201eSigurna Hrvatska\u201c, kre\u0107e u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isklju\u010divo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od ku\u0107e (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstva. Potvr\u0111eno nam je to iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7186"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7186"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7188,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7186\/revisions\/7188"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}