Bez obzira na razloge zbog kojih je poslodavac skratio radno vrijeme, radnik ne mo\u017ee odgovarati za eventualni manjak sati i nije ih du\u017ean naknadno odra\u0111ivati, vrlo jasno poru\u010duju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n
<\/a><\/em>Naime, na\u0161eg \u010ditatelja je zanimalo mo\u017ee li mu poslodavac koji je primio potporu dr\u017eave od \u010detiri tisu\u0107e kuna za subvenciju pla\u0107e, skratiti radno vrijeme i od njega tra\u017eiti da naknadno te sate odradi.<\/p>\n\n\n\n Takvo pona\u0161anje poslodavca, evidentno je i iz odgovora resornog ministarstva rada, nije zakonito. U slu\u010daju na\u0161eg \u010ditatelja, naime, poslodavac je tijekom radnog mjeseca odlu\u010dio radni tjedan skratiti za jedan dan, a te neodra\u0111ene sate radnicima pisati \u201ekao minus\u201c koji \u0107e naknadno odraditi.<\/p>\n\n\n\n Radnicima skratio radni tjedan, pa tra\u017ei da \u201cminus\u201d naknadno odrade<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pritom je rije\u010d o poslodavcu koji je potporu koristio i u travnju u kojem poduze\u0107e uop\u0107e nije radilo. Radnicima je, uz kori\u0161tenje dr\u017eavne potpore, travanjska pla\u0107a ispla\u0107ena za puno radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Poslodavac je u svibnju pokrenuo proizvodnju, zatra\u017eio potporu za isplatu pla\u0107a, ali je i radnicima odlu\u010dio skratiti radno vrijeme tra\u017ee\u0107i od njih da ga naknadno odrade.<\/p>\n\n\n\n To\u010dnije, radnici umjesto \u010detiri, rade tri dana u tjednu. Poslodavcu bi, naknadno, trebali \u201evratiti\u201c 40 neodra\u0111enih sati na razini cijelog svibnja.<\/p>\n\n\n\n \u201eUkoliko bi organizacijom radnog vremena radnik do\u0161ao u situaciju da u jednom mjesecu odradi manje sati u odnosu na njegovo ugovoreno radno vrijeme, radnik radi toga ne bi mogao trpjeti \u0161tetne posljedice, odnosno poslodavac bi mu za taj mjesec morao isplatiti pla\u0107u kao redovan rad, odnosno njegovu ugovorenu pla\u0107u.Tako\u0111er, ukoliko radnik uop\u0107e nije radio zbog prekida rada za koji nije odgovoran, tada ima pravo na naknadu pla\u0107e\u201c, isti\u010du u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n Pritom, vrlo jasno poru\u010duju:<\/p>\n\n\n\n \u201eBez obzira na razloge, radnik ne mo\u017ee odgovarati za eventualni manjak sati pri organizaciji radnog vremena, odnosno nije u obvezi naknadno \u2018odra\u0111ivati\u2019 takve sate\u201c.<\/p>\n\n\n\n Svaki rad preko ugovorene satnice je prekovremeni rad<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada bi poslodavac u praksi radnicima doista i \u201ezamrznuo\u201c 40 radnih sati u jednom mjesecu i od njih tra\u017eio da ih u narednom mjesecu odrade \u2013\u0161to prema odgovoru resornog ministarstva nije zakonito \u2013 odnosno, ako bi broj radnih sati bio ve\u0107i od ugovorenog radnog vremena, to bi se \u201esmatralo prekovremenim radom\u201c.<\/p>\n\n\n\n Potpora za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enim koronavirusom koju je ostvario poslodavac u okviru mjera Vlade za o\u010duvanje radnih mjesta, obja\u0161njavaju u resornom ministarstvu, nema u radno-pravnom smislu utjecaja na vrstu, visinu i dospije\u0107e njegovih obveza isplate pla\u0107e ili naknade pla\u0107e radnicima koji su po osnovi sklopljenog ugovora o radu zaposleni kod toga poslodavca.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, \u201epotpora se daje poslodavcima radi lak\u0161eg podno\u0161enja onih obveza koje oni imaju prema radnicima, neovisno o tome je li rije\u010d o obvezi isplate pla\u0107e za obavljeni rad ili o obvezi isplate naknade pla\u0107e za razdoblje kori\u0161tenja godi\u0161njeg odmora ili za razdoblje za koje prema nekom posebnom propisu radnik ima pravo ne raditi uz naknadu pla\u0107e\u201c.<\/p>\n\n\n\n Kako obja\u0161njavaju iz ministarstva rada, i u \u201enovonastalim okolnostima epidemije Covid-19 te kori\u0161tenja Vladinih potpora, za poslodavca i dalje postoji du\u017enost ispunjavanja obveza prema radnicima u skladu sa Zakonom o radu, odnosno du\u017enost primjene svih zakona i propisa kao i u redovitim uvjetima\u201c.<\/p>\n\n\n\n To se, konkretno odnosi, i na obvezu obra\u010duna i isplate naknade pla\u0107e za vrijeme prekida rada do kojeg je do\u0161lo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.<\/p>\n\n\n\n Ministarstvo rada: Rizik prekida rada snosi poslodavac<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eZa vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu pla\u0107e u visini prosje\u010dne pla\u0107e koja mu je ispla\u0107ena u prethodna tri mjeseca ako zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije druk\u010dije odre\u0111eno\u201c, podsje\u0107aju iz resornog ministarstva.<\/p>\n\n\n\n Imaju\u0107i u vidu posebne okolnosti uzrokovane progla\u0161enom epidemijom bolesti Covid-19 te obveze iz Zakona o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti, napominju iz ministarstva rada, svaki je poslodavac u proteklom vremenu \u201ebio du\u017ean organizirati radno vrijeme vode\u0107i ra\u010duna o potrebi provedbe protuepidemijskih mjera kojima se \u0161titi zdravlje gra\u0111ana\u201c.<\/p>\n\n\n\n Neovisno o zakonskoj odredbi iz koje, isti\u010du u resornom ministarstvu, \u201enesporno proizlazi da rizike prekida rada snosi poslodavac, \u010dinjenica organizacije rada, uvedena radi provo\u0111enja protuepidemijskih mjera, ne mijenja zakonsku obvezu poslodavca da radniku isplati naknadu pla\u0107e u propisanom iznosu\u201c.<\/p>\n\n\n\n Pritom podsje\u0107aju da se radni odnos zasniva ugovorom o radu i predstavlja ugovorni odnos dvije strane koji je rezultat \u201esuglasnosti volja ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora o radu\u201c.<\/p>\n\n\n\n Sastavnice ugovora o radu su, me\u0111u ostalim, podatak o osnovnoj pla\u0107i, dodaci na pla\u0107u, razdoblje isplate primanja na koja radnik ima pravo, \u201euz mogu\u0107nost da se umjesto navedenog podatka uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ure\u0111uje ta pitanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eavna subvencija i za godi\u0161nji odmor, ali ga zakonski treba najaviti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedno od pitanja koje \u010ditatelji \u010desto ponavljaju je i organizacija godi\u0161njih odmora u okolnostima epidemije koronavirusa i u slu\u010dajevima u kojima poslodavci primaju dr\u017eavnu potporu za o\u010duvanje radnih mjesta. Ranije smo pisali o tome da poslodavac radnika kojeg je tijekom o\u017eujka i travnja uputio na godi\u0161nji odmor ne mo\u017ee tra\u017eiti da dane godi\u0161njeg naknadno odradi<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u ostalim, postavlja pitanje mo\u017ee li poslodavac ako je dobio potporu dr\u017eave za subvenciju pla\u0107e, radnika uputiti na godi\u0161nji odmor, ali i mo\u017ee li to u\u010diniti bez dogovora s radnikom.<\/p>\n\n\n\n Potpora za o\u010duvanje radnih mjesta mo\u017ee se koristiti za isplatu svih obaveza poslodavca prema radniku, dakle i za isplatu naknade pla\u0107e za vrijeme kori\u0161tenja godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, samo kori\u0161tenje godi\u0161njeg odmora poslodavac bi s radnikom trebao dogovoriti u skladu s odredbama Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n \u201eU okviru Zakonom o radu propisanih prava na odmore, poslodavac mo\u017ee donijeti odnosno prilagoditi raspored kori\u0161tenja godi\u0161njih odmora radnika novonastaloj situaciji. Pri tome i nadalje postoji obveza primjene Zakona o radu u pogledu savjetovanja i obavje\u0161\u0107ivanja radnika o istom\u201c, stoji u mi\u0161ljenju<\/a> koje je ministarstvo rada objavilo na mre\u017enim stranicama.<\/p>\n\n\n\n
![<\/a><\/em>Naime, na\u0161eg \u010ditatelja je zanimalo mo\u017ee li mu poslodavac koji je primio potporu dr\u017eave od \u010detiri tisu\u0107e kuna za subvenciju pla\u0107e, skratiti radno vrijeme i od njega tra\u017eiti da naknadno te sate odradi.<\/p>\n\n\n\nTakvo pona\u0161anje poslodavca, evidentno je i iz odgovora resornog ministarstva rada, nije zakonito. U slu\u010daju na\u0161eg \u010ditatelja, naime, poslodavac je tijekom radnog mjeseca odlu\u010dio radni tjedan skratiti za jedan dan, a te neodra\u0111ene sate radnicima pisati \u201ekao minus\u201c koji \u0107e naknadno odraditi.<\/p>\n\n\n\nRadnicima skratio radni tjedan, pa tra\u017ei da \u201cminus\u201d naknadno odrade<\/strong><\/p>\n\n\n\nPritom je rije\u010d o poslodavcu koji je potporu koristio i u travnju u kojem poduze\u0107e uop\u0107e nije radilo. Radnicima je, uz kori\u0161tenje dr\u017eavne potpore, travanjska pla\u0107a ispla\u0107ena za puno radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\nPoslodavac je u svibnju pokrenuo proizvodnju, zatra\u017eio potporu za isplatu pla\u0107a, ali je i radnicima odlu\u010dio skratiti radno vrijeme tra\u017ee\u0107i od njih da ga naknadno odrade.<\/p>\n\n\n\nTo\u010dnije, radnici umjesto \u010detiri, rade tri dana u tjednu. Poslodavcu bi, naknadno, trebali \u201evratiti\u201c 40 neodra\u0111enih sati na razini cijelog svibnja.<\/p>\n\n\n\n\u201eUkoliko bi organizacijom radnog vremena radnik do\u0161ao u situaciju da u jednom mjesecu odradi manje sati u odnosu na njegovo ugovoreno radno vrijeme, radnik radi toga ne bi mogao trpjeti \u0161tetne posljedice, odnosno poslodavac bi mu za taj mjesec morao isplatiti pla\u0107u kao redovan rad, odnosno njegovu ugovorenu pla\u0107u.Tako\u0111er, ukoliko radnik uop\u0107e nije radio zbog prekida rada za koji nije odgovoran, tada ima pravo na naknadu pla\u0107e\u201c, isti\u010du u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\nPritom, vrlo jasno poru\u010duju:<\/p>\n\n\n\n\u201eBez obzira na razloge, radnik ne mo\u017ee odgovarati za eventualni manjak sati pri organizaciji radnog vremena, odnosno nije u obvezi naknadno \u2018odra\u0111ivati\u2019 takve sate\u201c.<\/p>\n\n\n\nSvaki rad preko ugovorene satnice je prekovremeni rad<\/strong><\/p>\n\n\n\nKada bi poslodavac u praksi radnicima doista i \u201ezamrznuo\u201c 40 radnih sati u jednom mjesecu i od njih tra\u017eio da ih u narednom mjesecu odrade \u2013\u0161to prema odgovoru resornog ministarstva nije zakonito \u2013 odnosno, ako bi broj radnih sati bio ve\u0107i od ugovorenog radnog vremena, to bi se \u201esmatralo prekovremenim radom\u201c.<\/p>\n\n\n\nPotpora za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enim koronavirusom koju je ostvario poslodavac u okviru mjera Vlade za o\u010duvanje radnih mjesta, obja\u0161njavaju u resornom ministarstvu, nema u radno-pravnom smislu utjecaja na vrstu, visinu i dospije\u0107e njegovih obveza isplate pla\u0107e ili naknade pla\u0107e radnicima koji su po osnovi sklopljenog ugovora o radu zaposleni kod toga poslodavca.<\/p>\n\n\n\nDrugim rije\u010dima, \u201epotpora se daje poslodavcima radi lak\u0161eg podno\u0161enja onih obveza koje oni imaju prema radnicima, neovisno o tome je li rije\u010d o obvezi isplate pla\u0107e za obavljeni rad ili o obvezi isplate naknade pla\u0107e za razdoblje kori\u0161tenja godi\u0161njeg odmora ili za razdoblje za koje prema nekom posebnom propisu radnik ima pravo ne raditi uz naknadu pla\u0107e\u201c.<\/p>\n\n\n\nKako obja\u0161njavaju iz ministarstva rada, i u \u201enovonastalim okolnostima epidemije Covid-19 te kori\u0161tenja Vladinih potpora, za poslodavca i dalje postoji du\u017enost ispunjavanja obveza prema radnicima u skladu sa Zakonom o radu, odnosno du\u017enost primjene svih zakona i propisa kao i u redovitim uvjetima\u201c.<\/p>\n\n\n\nTo se, konkretno odnosi, i na obvezu obra\u010duna i isplate naknade pla\u0107e za vrijeme prekida rada do kojeg je do\u0161lo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.<\/p>\n\n\n\nMinistarstvo rada: Rizik prekida rada snosi poslodavac<\/strong><\/p>\n\n\n\n\u201eZa vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu pla\u0107e u visini prosje\u010dne pla\u0107e koja mu je ispla\u0107ena u prethodna tri mjeseca ako zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije druk\u010dije odre\u0111eno\u201c, podsje\u0107aju iz resornog ministarstva.<\/p>\n\n\n\nImaju\u0107i u vidu posebne okolnosti uzrokovane progla\u0161enom epidemijom bolesti Covid-19 te obveze iz Zakona o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti, napominju iz ministarstva rada, svaki je poslodavac u proteklom vremenu \u201ebio du\u017ean organizirati radno vrijeme vode\u0107i ra\u010duna o potrebi provedbe protuepidemijskih mjera kojima se \u0161titi zdravlje gra\u0111ana\u201c.<\/p>\n\n\n\nNeovisno o zakonskoj odredbi iz koje, isti\u010du u resornom ministarstvu, \u201enesporno proizlazi da rizike prekida rada snosi poslodavac, \u010dinjenica organizacije rada, uvedena radi provo\u0111enja protuepidemijskih mjera, ne mijenja zakonsku obvezu poslodavca da radniku isplati naknadu pla\u0107e u propisanom iznosu\u201c.<\/p>\n\n\n\nPritom podsje\u0107aju da se radni odnos zasniva ugovorom o radu i predstavlja ugovorni odnos dvije strane koji je rezultat \u201esuglasnosti volja ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora o radu\u201c.<\/p>\n\n\n\nSastavnice ugovora o radu su, me\u0111u ostalim, podatak o osnovnoj pla\u0107i, dodaci na pla\u0107u, razdoblje isplate primanja na koja radnik ima pravo, \u201euz mogu\u0107nost da se umjesto navedenog podatka uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ure\u0111uje ta pitanja\u201c.<\/p>\n\n\n\nDr\u017eavna subvencija i za godi\u0161nji odmor, ali ga zakonski treba najaviti<\/strong><\/p>\n\n\n\nJedno od pitanja koje \u010ditatelji \u010desto ponavljaju je i organizacija godi\u0161njih odmora u okolnostima epidemije koronavirusa i u slu\u010dajevima u kojima poslodavci primaju dr\u017eavnu potporu za o\u010duvanje radnih mjesta. Ranije smo pisali o tome da poslodavac radnika kojeg je tijekom o\u017eujka i travnja uputio na godi\u0161nji odmor ne mo\u017ee tra\u017eiti da dane godi\u0161njeg naknadno odradi<\/a>.<\/p>\n\n\n\nMe\u0111u ostalim, postavlja pitanje mo\u017ee li poslodavac ako je dobio potporu dr\u017eave za subvenciju pla\u0107e, radnika uputiti na godi\u0161nji odmor, ali i mo\u017ee li to u\u010diniti bez dogovora s radnikom.<\/p>\n\n\n\nPotpora za o\u010duvanje radnih mjesta mo\u017ee se koristiti za isplatu svih obaveza poslodavca prema radniku, dakle i za isplatu naknade pla\u0107e za vrijeme kori\u0161tenja godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n\n\n\nMe\u0111utim, samo kori\u0161tenje godi\u0161njeg odmora poslodavac bi s radnikom trebao dogovoriti u skladu s odredbama Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n\u201eU okviru Zakonom o radu propisanih prava na odmore, poslodavac mo\u017ee donijeti odnosno prilagoditi raspored kori\u0161tenja godi\u0161njih odmora radnika novonastaloj situaciji. Pri tome i nadalje postoji obveza primjene Zakona o radu u pogledu savjetovanja i obavje\u0161\u0107ivanja radnika o istom\u201c, stoji u mi\u0161ljenju<\/a> koje je ministarstvo rada objavilo na mre\u017enim stranicama.<\/p>\n\n\n\nPrema odredbama\u00a0Zakona o radu<\/a>\u00a0(ZOR), raspored godi\u0161njeg odmora utvr\u0111uje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ZOR-om najkasnije do 30.lipnja teku\u0107e godine. Poslodavac \u201emora radnika najmanje 15 dana prije kori\u0161tenja godi\u0161njeg odmora obavijestiti o trajanju godi\u0161njeg odmora i razdoblju njegova kori\u0161tenja\u201c.<\/p>\n\n\n\nIZVOR<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Bez obzira na razloge zbog kojih je poslodavac skratio radno vrijeme, radnik ne mo\u017ee odgovarati za eventualni manjak sati i nije ih du\u017ean naknadno odra\u0111ivati, vrlo jasno poru\u010duju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Naime, na\u0161eg \u010ditatelja je zanimalo mo\u017ee li mu poslodavac koji je primio potporu dr\u017eave od \u010detiri tisu\u0107e kuna za subvenciju pla\u0107e, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7106"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7106"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7112,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7106\/revisions\/7112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}](\"http:\/\/www.nhs.hr\/_cache\/c01af1bf4b0dd292bdcc6d0f8076c48d.jpg\"){kind=link}