Po\u0161tovani gospodine Plenkovi\u0107u!<\/p>\n
Koliko li je kratko trajalo pro\u0161lotjedno vladino opredjeljenje za uva\u017eavaju\u0107i socijalni dijalog! Jo\u0161 se nisu po\u0161teno ni ohladile stolice nakon sjednice GSV-a, koja je odr\u017eana pro\u0161li petak, a na kojoj je, uz \u010dlanove GSV-a svih triju strana, sudjelovao i pove\u0107i broj ministara na \u010delu s Vama, a na kojoj ste (kao i poslije sjednice, pri obra\u0107anju predstavnicima medija) u nekoliko navrata nagla\u0161avali kako je Vladi izuzetno va\u017ean dijalog sa socijalnim partnerima, a da to pokazuje i nazo\u010dnost Vas i velikog broja ministara te kako su uvijek, a pogotovo u ovom vremenu pandemije bolesti COVID-19, dijalog i zajedni\u0161tvo socijalnih partnera i Vlade silno va\u017eni, a ve\u0107 ste sve to zanemarili.<\/p>\n
Nismo sigurni da bi se tada i ta sjednica odr\u017eala, a pogotovo ne u tako poja\u010danom sastavu da sindikalne sredi\u0161njice nisu burno reagirale i to, ne same, nego potpomognute i burnim reakcijama svojih me\u0111unarodnih sindikalnih organizacija (ETUC, ITUC), prema Vama i Europskoj komisiji, na pripremu zakona koji bi van snage stavio neke odredbe ZOR-a, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu te radnike potpuno predao na milost i nemilost pravilnicima koje jednostrano donose poslodavci. Tada ste jasno naglasili da u ovoj situaciji vlada ne\u0107e na tom polju donositi ni\u0161ta bez konzultacija sa socijalnim partnerima. Odmah ste, ve\u0107 za sljede\u0107i tjedan najavili dono\u0161enje novog paketa mjera za pomo\u0107 gospodarstvu i o\u010duvanje radnih mjesta te osnivanje neke vrste savjeta sa predstavnicima izvan podru\u010dja same vlasti, a sve zbog novonastale situacije (i to kako sudionicima sjednice tako kasnije i predstavnicima medija). Logi\u010dno je da smo o\u010dekivali Va\u0161 poziv i uklju\u010divanje u pripremu mjera. Za pro\u0161li paket bar ste nas pozvali na sastanak dan prije upu\u0107ivanja mjera u Hrvatski sabor, a nakon sastanka sa predstavnicima oporbe. Sada niti tada. Sve smo ju\u010der doznali iz Va\u0161eg obra\u0107anja medijima i javnosti. Bilo Vam je posebno va\u017eno poslije sjednice GSV-a nagla\u0161avati kako je na toj sjednici izra\u017eeno visoko suglasje svih dionika oko situacije i stanja u zemlji izazvanih pandemijom bolesti COVID-19. To ste naglasili i pri Va\u0161em ju\u010dera\u0161njem obra\u0107anju javnosti. A izme\u0111u toga \u2013 ni\u0161ta! Barem \u0161to se ti\u010de dijaloga sa sindikatima. No, poslodavci evidentno i opet nisu zaobi\u0111eni. Dapa\u010de, kao \u0161to se vidi iz mjera pa i komentara poslodavaca, oni su u pripremu tih mjera o\u010dito bili uklju\u010deni. Ali ste zato odmah najavili kako \u0107ete pozvati sindikate (valjda dr\u017eavne slu\u017ebe i javnih slu\u017ebi) na dogovaranje oko smanjivanja pla\u0107a i materijalnih prava 2 njihovih \u010dlanova. Pri obra\u0107anju niste ta rezanja najavili izravno, ali se jasno dalo is\u010ditati izme\u0111u redaka budu\u0107i da ste nedvojbeno rekli kako pla\u0107e za o\u017eujak u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama idu po starom, a kako \u0107ete za dalje sa sindikatima otvoriti razgovore. Opredjeljenje za socijalni dijalog i partnerstvo sa sindikatima ne mo\u017eete imati samo onda kad to treba Vladi i to za dono\u0161enje nepopularnih mjera kojima radnici ne\u0161to gube, a ako radnicima ne\u0161to mo\u017ee koristiti, onda je to samo zasluga vlade. Ako vlada ide na ruku poslodavcima, onda je to u dogovoru s poslodavcima ili barem slu\u0161a njihove poruke. Tako to jednostavno ne ide.<\/p>\n
Ve\u0107 smo za pro\u0161le mjere upozoravali i predlagali neka pobolj\u0161anja. No ve\u0107ina toga nije uva\u017eena. Ostalo je to i za nove mjere. Sada ponovno, uva\u017eavaju\u0107i pri tom pozitivne pomake u novim mjerama, \u017eelimo upozoriti na neke va\u017ene detalje. Ponajprije da mjere doista moraju biti usmjerene prvenstveno na o\u010duvanje radnih mjesta i plate\u017ene mo\u0107i radnika. Dakle (a to je u skladu i sa preporukama ETUC-a), poslodavci koji otpu\u0161taju radnike i\/ili ispla\u0107uju dobit, dividende i\/ili menad\u017eerske bonuse, ne mogu dobiti potporu iz dr\u017eavnog prora\u010duna \u010dak i onda ako su si to isplatili prije dono\u0161enja mjera. A ako neki to naprave u nekom razdoblju poslije krize i kori\u0161tenih mjera, onda takve isplate treba oporezovati izrazito visokim poreznim stopama. Sljede\u0107e je pitanje koje se name\u0107e, trebaju li ba\u0161 svi poslodavci koji mjere koriste, sredstva dobiti besplatno? Mo\u017eda bi dio tako danih pomo\u0107i i potpora dr\u017eava trebala pretvoriti u (su)vlasni\u010dke udjele. Naravno, ne kod obrtnika, mikro, malih i manjih srednjih poduzetnika, ali za\u0161to za ulo\u017eena sredstva ne u\u0107i u (su)vlasni\u0161tvo kod ve\u0107ih i velikih. Ne da u krizi dobiju narodnu potporu iz dr\u017eavnog prora\u010duna, a poslije, kad kriza pro\u0111e, nastave poslovati kao da se ni\u0161ta nije doga\u0111alo, bez ikakvih povratnih obveza prema dru\u0161tvu koje im je u krizi izda\u0161no pomagalo. Svjetsko iskustvo takvog pona\u0161anja svima nam je poznato iz vremena pro\u0161le krize, kada su u privatni sektor, nerijetko velikim i mo\u0107nim, a tada posrnulim tvrtkama \u201eupumpane\u201c tisu\u0107e milijardi, pri \u010demu su do krize prihodi i dobit pripadali samo tim poslovnim subjektima, a kad su upali u probleme, onda su njihovi problemi sanirani javnim novcem, da bi poslije krize opet i prihodi i dobit bili samo njihovi. U svemu tome radnici su bili najve\u0107e \u017ertve, a svi su gra\u0111ani to platili. Na jo\u0161 Vam jedan detalj \u017eelimo skrenuti pozornost, a vezan je za one poslovne subjekte koji, prema postavljenim uvjetima, ne mogu ostvariti pravo na potpore ako su potpuno ili u odre\u0111enom udjelu u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Ne isklju\u010dujte ih unaprijed sve iz mogu\u0107nosti ostvarivanja prava na potporu (na to smo upozoravali i ranije). Mo\u017eda nekome na prvi pogled i prve rije\u010di to mo\u017ee lijepo izgledati i zvu\u010dati u javnosti. No, bez obzira na gotovo uvrije\u017eene stavove, kako su svi takvi poslovni subjekti \u201emo\u0107ni i financijski potkovani\u201c, ipak to nije tako i treba odlu\u010divati od subjekta do subjekta. Neki ni do sada nisu dobro stajali, neki su se \u201ejedva odr\u017eavali iznad vode\u201c, a neki \u0107e sad upasti ili su ve\u0107 upali u velike probleme, vezano za nemogu\u0107nost poslovanja (bilo da je rije\u010d o zabrani ili poslovnim okolnostima), stjecanje prihoda, podmirivanje obveza i isplatu pla\u0107a. Oni bez ozbiljne potpore dr\u017eave svoje probleme ne mogu rije\u0161iti. Takvi su primjerice H\u017d, Narodne novine (kojima je zatvorena maloprodajna mre\u017ea) i jo\u0161 mnogi drugi. Stoga poslovnim subjektima u odre\u0111enim oblicima dr\u017eavnoga vlasni\u0161tva i vlasni\u0161tva lokalnih zajednica treba, od slu\u010daja do slu\u010daja, omogu\u0107iti primanje spomenutih dr\u017eavnih potpora ba\u0161 kao i privatnim subjektima, pod jednakim uvjetima. Uz to, skre\u0107emo Vam pozornost kako kod svih onih poslovnih subjekata kojima \u0107e Vlada otpustiti obvezu upla\u0107ivanja dijela ili cijelog iznosa doprinosa, Vlada to treba podmiriti za svakog radnika u pripadaju\u0107em iznosu. Kako nismo imali prigodu sudjelovati u pripremama tih mjera, ovo je tek \u201eono na prvu\u201c, \u0161to smo uspjeli is\u010ditati iz predstavljenoga.<\/p>\n
Ovu prigodu \u017eelimo iskoristiti i kako bismo Vam skrenuli pozornost na cijeli niz zlouporaba koje se na terenu doga\u0111aju, a vezano za otkazivanje ugovora o radu uz potpis radnika da se odri\u010de otkaznoga roka, pri \u010demu se radnike nerijetko tjera na potpis sporazumnoga raskida radnog odnosa, a radnici tada gube sva prava i na otpremninu i naknadu za nezaposlene. 3 Neke se radnike upu\u0107uje na rad od ku\u0107e, pri \u010demu stvarno tako rade i to u punom radnom vremenu, a takav im se rad vodi kao kori\u0161tenje godi\u0161njeg odmora. Neke se radnike upu\u0107uje na nepla\u0107eni dopust bez obzira \u0161to to radnici nisu tra\u017eili, dok se druge vodi na godi\u0161njem odmoru, a bez dogovora s njima! Jo\u0161 je cijeli niz primjera razli\u010ditih kr\u0161enja radni\u010dkih prava. Radnici se za sve ovo ne usu\u0111uju dati svoje podatke i naziv poslodavca, boje\u0107i se posljedica. Uz sve navedeno, molimo da jasno nazna\u010dite kako je i ova potpora od 4.000,00 kuna neto na koje Vlada pla\u0107a doprinose, potpora na koju se o\u010dekuje da poslodavac isplati razliku do pune ugovorene radnikove pla\u0107e. Ovo napominjemo zbog iskustva sa ovom tek minulom potporom, za koju je dio poslodavaca radnicima tuma\u010dio kako je to jedino \u0161to im trebaju isplatiti, iako imaju mogu\u0107nost i za vi\u0161e. Nad svim tim isplatama treba uspostaviti poseban nadzor i kontrolu.<\/p>\n
S po\u0161tovanjem<\/p>\n