Nakon \u0161to je Vlada kapitulirala pred sindikalnim zahtjevima i potpisima 700.000 gra\u0111ana koji se protive obveznom radu do 67. godine te nakon \u0161to je odlu\u010dila ispuniti sve sindikalne zahtjeve, idu\u0107i tjedan u javno savjetovanje pustit \u0107e sedam izmjena zakona koji \u0107e razli\u010ditim skupinama ljudi omogu\u0107iti da rade i nakon 65. godine ako to \u017eele.<\/p>\n
U ponedjeljak, pak, po\u010dinju razgovori sa sindikatima i poslodavcima, nakon \u010dega zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana. Rije\u010d je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, Zakona o slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Mi smo analizirali \u0161to \u0107e te izmjene zakona i odustanak od mirovinske reforme zna\u010diti za te profesije.<\/p>\n
\u0160to \u0107e odustanak od mirovinske reforme i budu\u0107e izmjene \u0161est zakona zna\u010diti za:<\/strong><\/p>\n RADNIKA U PRIVATNOM SEKTORU<\/strong><\/p>\n Radnik \u0107e u privatnom sektoru u starosnu mirovinu mo\u0107i i\u0107i sa 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog sta\u017ea, a ako \u017eeli prijevremenu mirovinu, u nju \u0107e mo\u0107i i\u0107i sa 60 godina i 35 godina mirovinskog sta\u017ea, s time da \u0107e mu se mirovina za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja umanjiti trajno za 0,2 posto, odnosno za 12 posto ako ide u mirovinu pet godina prije nego \u0161to ostvari uvjete za punu mirovinu. U punu \u0107e mirovinu bez penalizacije radnik mo\u0107i i\u0107i i sa 60 godina ako je skupio 41 godinu mirovinskog sta\u017ea u efektivnom trajanju. No, budu\u0107i da \u0107e se mijenjati Zakon u radu, Vlada \u0107e omogu\u0107iti da oni radnici koji \u017eele raditi poslije 65. godine, to i mogu. Dosad je Zakon o radu omogu\u0107avao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s poslodavcem, odnosno ako ga poslodavac \u017eeli. Sada \u0107e izmjene Zakona o radu i\u0107i u smjeru da \u0107e svi oni koji \u017eele raditi nakon 65. godine, to mo\u0107i bez posebne dozvole poslodavca, a Vlada \u0107e u Zakonu samo definirati dobnu granicu. Ta dobna granica vjerojatno \u0107e iznositi 68 godina, o tome \u0107e se tek dogovarati sa socijalnim partnerima u ponedjeljak. Sada u Zakonu ne postoji dobna granica, ve\u0107 se mo\u017ee s poslodavcem dogovoriti da se radi dok ima potrebe za tim radnikom. Izmjene bi mogle i\u0107i u smjeru da radnik mo\u017ee ostati na poslu do 68. godine ako to \u017eeli, a da se o radu iznad te dobne granice mo\u017ee dodatno dogovoriti s poslodavcem. Tako\u0111er, ako radnik \u017eeli ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema potrebu za njim, morat \u0107e mu isplatiti otpremninu za godine koje je jo\u0161 mogao provesti na poslu.<\/p>\n \u017dENE<\/strong><\/p>\n Vlada je htjela izjedna\u010diti dob umirovljenja za \u017eene i mu\u0161karce do 2033. godine, i to tako da i mu\u0161karci i \u017eene idu u mirovinu sa 67 godina. Trebalo je postojati i prijelazno razdoblje, u kojem bi \u017eene u mirovinu i\u0161le sa 65 godina i Vlada je u zakonu nazna\u010dila da to prijelazno razdoblje zavr\u0161ava 2026. No, sindikati su tra\u017eili i dobili da prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za \u017eene zavr\u0161ava 2029. godine i da tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada su \u017eene u povoljnijem polo\u017eaju od mu\u0161karaca i u starosnu mirovinu idu sa 62 godine i \u010detiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n DR\u017dAVNE I LOKALNE SLU\u017dBENIKE I NAMJE\u0160TENIKE<\/strong><\/p>\n Prema sada\u0161njem Zakonu o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, njima slu\u017eba prestaje po sili zakona kada navr\u0161e 65 godina i imaju najmanje 15 godina mirovinskog sta\u017ea, i to posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj su stekli uvjete za mirovinu.<\/p>\n Lokalnom pak slu\u017ebeniku slu\u017eba prestaje kad navr\u0161i 65 godina \u017eivota i 20 godina mirovinskog sta\u017ea posljednjeg dana u godini kada su ti uvjeti ostvareni. SDP-ova Vlada htjela je 2014. izmijeniti Zakon o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima tako da im slu\u017eba zavr\u0161i na dan kada napune 65 godina, jer bi se tako smanjio broj ljudi odmah, a ne da se \u010deka kraj kalendarske godine, ali se to nije dogodilo. Tada\u0161nji ministar Arsen Bauk odustao je od toga zbog pritiska sindikata i zato \u0161to su shvatili da u\u0161tede ne bi bile zna\u010dajnije. U Zakonu o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i sada postoji odredba da se mo\u017ee raditi i nakon 65 godine ako se \u010delnik tijela i slu\u017ebenik tako dogovore \u201cvode\u0107i ra\u010duna o potrebama slu\u017ebe\u201d. Ta je odredba prili\u010dno problemati\u010dna jer mo\u017ee zna\u010diti da se netko \u0161alje u mirovinu sa 65, a netko koga se favorizira, primjerice, zbog strana\u010dke pripadnosti ili ne\u010deg drugog mo\u017ee nastaviti raditi. Sada, kako doznajemo, postoji namjera, a to pri\u017eeljkuju i sindikati, da i dr\u017eavni slu\u017ebenici mogu raditi i poslije 65. godine do 68. godine bez dozvole \u010delnika tijela. Ako za njima nema potrebe nakon 65. godine, onda \u0107e im se morati isplatiti i otpremnina. O tome \u0107e se u ponedjeljak, doznajemo, razgovarati sa sindikatima, a onda paket zakona ide u javnu raspravu na dva tjedna.<\/p>\n LIJE\u010cNIKE I MEDICINSKO OSOBLJE<\/strong><\/p>\n Lije\u010dnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od 65. godine samo ako dobiju suglasnost ravnatelja, upravnog vije\u0107a te na kraju i potpis ministra. To se, ka\u017eu nam neki sugovornici, u znatnoj mjeri zloupotrebljava, pa neki mogu raditi i do 70. godine jer su u dobrim odnosima sa \u0161efovima ili su mo\u017eda politi\u010dki podobni, a neke se tjera u mirovinu sa 65 godina iako je lije\u010dni\u010dko zanimanje deficitarno. Velika ve\u0107ina lije\u010dnika \u017eeli raditi i nakon 65. godine, dodu\u0161e, ve\u0107i broj njih na pola radnog vremena. Ono \u0161to nam sada ka\u017eu u Ministarstvu zdravstva jest da \u0107e se najvjerojatnije i\u0107i na varijantu da lije\u010dnici mogu, ako \u017eele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola \u0161efova i ministra, a nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, i do 70. godine ako se dogovore s nadre\u0111enima. Sindikati su slo\u017eni s time, ali upozoravaju da se to mora formulirati tako da lije\u010dnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za slu\u017ebom, a ne da onda ispa\u0161taju mladi lije\u010dnici.<\/p>\n U\u010cITELJE, NASTAVNIKE I SVEU\u010cILI\u0160NE PROFESORE<\/strong><\/p>\n Za u\u010ditelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju, koji definira da se u mirovinu mora i\u0107i sa 65 godina, a nastavnici i u\u010ditelji u \u0161kolama mogu nastaviti raditi samo do kraja \u0161kolske godine ako u toj godini navr\u0161avaju 65 godina, dakle do 31. kolovoza. Ravnatelji, pak, mogu dovr\u0161iti svoj \u010detverogodi\u0161nji mandat ako i napune 65 godina. Intencija je sada da i oni mogu raditi nakon 65. godine, ali u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne znaju jo\u0161 \u0161to \u0107e se konkretno mijenjati u Zakonu; to \u0107e se tek dogovarati idu\u0107i tjedan. Sindikati upozoravaju da se sada ljude tjera u mirovinu iako postoji potreba za stru\u010dnim kadrom, posebice u strukovnim \u0161kolama. Sveu\u010dili\u0161ni profesori tako\u0111er mogu ostati raditi i nakon 65. godine ako za njima postoji potreba i ako \u201cudovoljavaju kriteriju izvrsnosti\u201d, koji odre\u0111uje Nacionalno vije\u0107e za znanost. Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogu\u0107no\u0161\u0107u produljenja za jo\u0161 dvije godine, a ako i nakon toga neko visoko u\u010dili\u0161te ima potrebu za tim profesorom, onda ga mora platiti iz vlastitog bud\u017eeta. Nejasno je \u0161to bi se sada tu moglo mijenjati.<\/p>\n \u201cI dalje \u0107emo pratiti \u0161to \u0107e se dogoditi s najavom premijera Andreja Plenkovi\u0107a oko ispunjavanja na\u0161ih zahtjeva iz inicijative \u201867 je previ\u0161e\u2019, ali i nastaviti se pripremati kao da \u0107e se referendum odr\u017eati. Puno smo se puta dosad opekli i ne\u0107emo riskirati i tako iznevjeriti 720.000 gra\u0111ana koji su nam dali podr\u0161ku\u201d, re\u010deno je na ju\u010dera\u0161njoj konferenciji za novinare triju sindikalnih sredi\u0161njica nakon sastanka s organizacijskim odborom inicijative na kojem se razgovaralo o najnovijoj najavi Vlade.<\/p>\n \u201cIskustvo nas u\u010di da ne treba skakati na prvu, niti od radosti. Zbog nepovjerenja prema vladaju\u0107ima ne\u0107emo stati s pripremama\u201d, rekao je Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i dodao da \u0107e se budno pratiti \u0161to se doga\u0111a u Vladi i Saboru, ali i da su spremni vrlo brzo odgovoriti akcijama ako se shvati da je to samo kupovanje vremena. Za Anu Mili\u010devi\u0107 Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske gra\u0111anski cilj ne\u0107e biti postignut \u010dak i ako se ispune premijerova obe\u0107anja i izmijeni zakon, odnosno gra\u0111ani se ne\u0107e imati priliku izjasniti o onome \u0161to smatraju prioritetom jer referendum je zapravo ispit demokracije.<\/p>\n I Vilim Ribi\u0107, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poziva na oprez kad je rije\u010d o Vladinim obe\u0107anjima.<\/p>\n \u201cNe mislimo jo\u0161 da smo ostvarili cilj jer ono \u0161to smo dobili na mostu, mogli bismo izgubiti na \u0107upriji. Naime, jednim bi se zakonskim izmjenama ispo\u0161tovalo ono \u0161to smo mi tra\u017eili, a drugima \u0107e se mogu\u0107e otvoriti druga pitanja koja mogu biti itekako kontraproduktivna i bolna za interese gra\u0111ana. \u010cekat \u0107emo da vidimo kako \u0107e se stvari razvijati\u201d, ka\u017ee Ribi\u0107.<\/p>\n Sindikalisti ka\u017eu da zaokret Vlade oko njihovih tra\u017eenja potvr\u0111uje da je u startu sve trebalo raditi druk\u010dije, odnosno u dogovoru s njima. Potvrda je to da blokada mirovinskog sustava nije samo u Zakonu o mirovinskom osiguranju nego \u201czamke\u201d vrebaju i iz drugih propisa, posebice poreznog sustava. Zato tra\u017ee usugla\u0161avanje svih zakona koji se ti\u010du prava radnika i umirovljenika.<\/p>\n Sindikati odbacuju optu\u017ebe da je cijela akcija \u201c67 je previ\u0161e\u201d ispolitizirana, ali su najavili da bi, ako je se netko usudi izigrati, mogli krenuti i u osnivanje stranke \u201ciza koje bi stajalo 720.000 potpisnika\u201d. Kriti\u010dni su bili i prema poslodavcima koji nisu sretni zbog Vladine odluke. Naime, sindikati tvrde da umjesto brige o zaposlenima vi\u0161e brinu o svom d\u017eepu u koji nastoje \u201cstrpati \u0161to vi\u0161e profita\u201d. \u0160to se pak ti\u010de mogu\u0107eg ostanka u svijetu rada do 67. godine, sindikalisti ka\u017eu da to treba biti odabir radnika, a ne prisila.<\/p>\n <\/p>\n<\/section>\n<\/div>\nTri sindikalne sredi\u0161njice poru\u010duju: Ne\u0107emo dopustiti da Vlada ovo iskoristi za kupovanje vremena<\/strong><\/h5>\n