NAKON milijardi za Uljanik, hrvatski porezni obveznici mogli bi se ponovno na\u0107i u situaciji da svojim novcem pokrivaju dubioze propalih firmi, a najizgledniji kandidat trenutno je H\u017d Cargo, kompanija za \u017eeljezni\u010dki transport u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu\u00a0u kojoj su ovaj mjesec dobrano kasnile pla\u0107e, pa je pla\u0107a za srpanj ispla\u0107ena tek krajem kolovoza.<\/p>\n
Katastrofalno poslovanje H\u017d Carga<\/strong><\/p>\n H\u017d Cargo ve\u0107 je godinama u problemima, prihodi su mu u padu i gomila gubitke. Tako su pro\u0161le godine uz prihode od oko 515 milijuna kuna napravili gubitak od preko 80 milijuna kuna. Sli\u010dne rezultate imali su i prethodnih godina.<\/p>\n Sli\u010dna situacija bila je i godinu ranije, kada su uz 530 milijuna prihoda imali gubitak od 530 milijuna kuna. U posljednjih pet godina najlo\u0161ija je bila 2014., kada je gubitak iznosio preko 170 milijuna, uz prihode od 851 milijun kuna. U padu je i broj zaposlenih koji je 2014. iznosio 2311, a krajem pro\u0161le godine pao je na 1590 ljudi.<\/p>\n Dr\u017eava ih 2015. dokapitalizirala s 1,1 milijardom na\u0161ih kuna<\/strong><\/p>\n Ima preko milijardu kuna dugotrajne imovine, od \u010dega se, prema analizi Instituta za javne financije, ve\u0107ina, preko 60 posto, odnosi na vagone i lokomotive stare 30 do 40 godina. Porezni obveznici ve\u0107 su sudjelovali u pomo\u0107i ovoj kompaniji kroz dokapitalizaciju 2015. godine, te\u0161ku 1,1 milijardu kuna. Naime, dr\u017eava je svoja potra\u017eivanja prema H\u017d Cargu nastala izdavanjem jamstava pretvorila u vlasni\u010dki udio te je u temeljni kapital unijela i Ran\u017eirni kolodvor Zaprudski Otok.<\/p>\n To je napravljeno jer je H\u017d Cargu ve\u0107 tada bio prijetio ste\u010daj zbog akumuliranih gubitaka. Naime, 2014. godinu zavr\u0161ili su s negativnim kapitalom od preko 200 milijuna kuna, koji se nakon dokapitalizacije popeo na oko 900 milijuna, a sada opet kroz akumulirane gubitke pada na 600 milijuna, koliko je iznosio krajem pro\u0161le godine.<\/p>\n Od 2013. godine tr\u017ei\u0161te teretnog \u017eeljezni\u010dkog prijevoza je liberalizirano i uz H\u017d Cargo posluje jo\u0161 nekoliko prijevoznika. Konkurencija je to koju dr\u017eavni gubita\u0161 sa svojim resursima u vidu 40-ak godina starih vagona i lokomotiva ne mo\u017ee izdr\u017eati. Ne poma\u017ee ni to \u0161to Hrvatska ima prili\u010dno lo\u0161u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu pa svatko tko mo\u017ee izbjegava prijevoz prugom.<\/p>\n H\u017d Cargu najvjerojatnije slijedi privatizacija, ako uop\u0107e bude zainteresiranih kupaca. Jedan poku\u0161aj privatizacije zbio se 2013. godine. Tada je za H\u017d Cargo bio zainteresiran rumunjski Feroviar, koji je prema uvjetima natje\u010daja trebao platiti 30 milijuna eura za otplatu kredita, 10 milijuna za obrtna sredstva i 20 milijuna za nove vagone i lokomotive te i preuzeti jamstva za kredite od 80 milijuna eura. To je propalo jer Rumunji nisu mogli dati valjana jamstva za kredite, a i ugovor koji su predlo\u017eili nije bio u skladu s natje\u010dajem.<\/p>\n H\u017d Infrastruktura i H\u017d Putni\u010dki prijevoz su forme potpuno ovisne o na\u0161em novcu<\/strong><\/p>\n Da Hrvatska nikada nije uspjela restrukturirati \u017eeljezni\u010dki sektor, usprkos milijardama poreznih obveznika koje su \u017eeljezni\u010dke firme dobile, pokazuje stanje u ostalim firmama.<\/p>\n Firme koje se bave prijevozom i \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i dalje su ovisne o javnom novcu, a unato\u010d toj ogromnoj pomo\u0107i, sustav ne funkcionira – vlakovi su spori i neredoviti, a ni cijene prijevoza za korisnike nisu osobito povoljne s obzirom na to da je sustav sna\u017eno subvencioniran.<\/p>\n H\u017d Infrastruktura: Prihodi od 239 milijuna, subvencije od 958 milijuna<\/strong><\/p>\n Primjerice, H\u017d infrastruktura, prema izvje\u0161\u0107u za 2017. godinu, ima prihode od prodaje u iznosu od 239 milijuna kuna, ali zato subvencije iznose 958 milijuna kuna. 508 milijuna kuna dolazi iz tro\u0161arina jer iz svake litre goriva 20 lipa ide za \u017eeljeznice, dok 450 milijuna dolazi iz dr\u017eavnog prora\u010duna \u201cza \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu\u201d. Jasno je da ova kompanija bez javnog novca ne bi postojala.<\/p>\n Sli\u010dna je situacija i u H\u017d putni\u010dkom prijevozu, koji tako\u0111er ne bi postojao bez javnog novca iako putnike ne prevoze besplatno. Njihovi prihodi od prodaje iznosili su oko 271 milijun kuna, dok su \u201costali prihodi\u201d 554 milijuna kuna, od \u010dega je 441 milijun kuna dr\u017eavne potpore za poticanje putni\u010dkog prometa, a 76 milijuna kuna dr\u017eavne potpore za modernizaciju \u017eeljezni\u010dkih vozila. Njihovi ukupni prihodi iznosili su oko 825 milijuna kuna, od \u010dega je iz dr\u017eavnog prora\u010duna stiglo oko 517 milijuna kuna.<\/p>\n