Kada je rije\u010d o sustavu poreza na dohodak te op\u0107enito (kvazi)poreznom optere\u0107enju rada u Hrvatskoj, ministar Mari\u0107 u prva je tri kruga tzv. porezne reforme krenuo vrlo dobrim smjerom. Naime, podsjetimo se nekih najva\u017enijih promjena koje smo imali od 2016.<\/p>\n
Prvo, osobni odbitak pove\u0107an je sa 2600 kuna na 3800 kuna, a pove\u0107ani su i koeficijenti za uve\u0107anje osobnog odbitka za uzdr\u017eavane \u010dlanove i djecu te za invalidnost. Drugo, umjesto tri stope poreza na dohodak (12%, 25% i 40%), gdje se najvi\u0161a stopa primjenjivala ve\u0107 na osnovicu iznad 13.200 kn, uvedene su dvije stope (24% i 36%) te je znatno podignut prag (iznad 30.000 kn mjese\u010dno) za primjenu vi\u0161e stope. Tre\u0107e, od tri doprinosa koja su se pla\u0107ala na bruto pla\u0107u, ostao je samo jedan (doprinos za zdravstveno osiguranje, koji sada iznosi 16,5 posto). \u010cetvrto, poslodavcima je omogu\u0107eno da zaposlenicima mogu neoporezivo isplatiti dodatnih 5000 kn kao nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagra\u0111ivanja radnika (ukupno do 7500 kn godi\u0161nje). Peto, umirovljenicima je omogu\u0107en legalan rad na pola radnog vremena uz zadr\u017eavanje mirovine itd.<\/p>\n
Dakle, u zadnje tri godine smanjeno je porezno optere\u0107enje rada, sustav je znatno pojednostavljen, krenulo se u smjeru ukidanja destimuliranja rada (liberalizacija rada umirovljenika) i sl. No, u me\u0111uvremenu smo vidjeli i (lo\u0161e) poteze koji odudaraju od generalnog smjera navedenih provedenih mjera.<\/p>\n
Tako smo vidjeli znatno pove\u0107anje minimalne osnovice za pla\u0107anje doprinosa direktora poduze\u0107a, \u0161to je potez koji najvi\u0161e poga\u0111a mikro poduzetnike i po\u010detnike (etablirane biznise na tr\u017ei\u0161tu takvi propisi zapravo ne poga\u0111aju). To se nikako ne uklapa u proklamiranu politiku pobolj\u0161avanja poslovne klime jer propisuju\u0107i obvezu upla\u0107ivanja visokih svota doprinosa, prvenstveno se ote\u017eava poduzetnicima po\u010detnicima da pre\u017eive najkriti\u010dniju po\u010detnu fazu.<\/p>\n
Potom je Vlada znatno pove\u0107ala minimalnu pla\u0107u, ali da neutralizira udar na poslovanje poslodavaca i mogu\u0107a otpu\u0161tanja radnika, umanjena je osnovica za obra\u010dun doprinosa na pla\u0107u za 50 posto \u2013 no samo za djelatnike koji imaju ugovorenu minimalnu pla\u0107u! Time se de facto stimulira one poslodavce koji ispla\u0107uju strogi zakonski minimalac, a one koji se trude ispla\u0107ivati svojim zaposlenicima koliko god mogu \u2013 pa taman i 100 ili 200 kuna vi\u0161e od zakonskog minimalca \u2013 nemaju pravo na tu povlasticu i moraju pla\u0107ati pune doprinose.<\/p>\n
Dakle, iako smo vidjeli dobrih poteza, vidjeli smo i one koje se ne uklapaju u navedeni smjer poreznog rastere\u0107enja i pojednostavljivanja sustava poreza na dohodak \u2013 a sli\u010dnu stvar ponovno imamo i u aktualnom \u201c\u010detvrtom krugu porezne reforme\u201d.<\/p>\n
Tako se sada predla\u017ee uvo\u0111enje novih neoporezivih primitaka poput tro\u0161ka smje\u0161taja za sve radnike, tro\u0161ka redovne skrbi djece radnika pred\u0161kolske dobi, tro\u0161kove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, pove\u0107anje neoporezivog iznosa dnevnica za slu\u017ebena putovanja itd., \u0161to su potezi koje svakako valja pohvaliti.<\/p>\n
No, istovremeno se predla\u017ee porezno rastere\u0107enje pla\u0107a mladih osoba do 30 godina, i to tako da se za mlade do 25 godina smanji porezna obveza za 100 posto, a za mlade od 26 do 30 godina da se smanji porezna obveza za 50 posto. Iako \u201cna prvu\u201d mo\u017ee zvu\u010dati dobro, pojasnimo za\u0161to je taj prijedlog proma\u0161en.<\/p>\n
Dakle, unato\u010d tome \u0161to se navedeno predstavlja kao \u201cdemografska, socijalna i gospodarska mjera\u201d, to je klasi\u010dna populisti\u010dka mjera (u smislu \u201cvidite da Vlada aktivno radi na tome da zadr\u017ei mlade u Hrvatskoj\u201d) jer se zanemaruju negativne posljedice do kojih \u0107e ista dovesti.<\/p>\n
Prvo, zaboravlja se da je u Hrvatskoj ve\u0107 godinama na snazi mjera koja poslodavcima, koji s mladom osobom sklope ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme, omogu\u0107uje da kroz razdoblje do pet godina budu oslobo\u0111eni obra\u010dunavanja i pla\u0107anja doprinosa na pla\u0107u.<\/p>\n
Dakle, ve\u0107 su s tom mjerom mladi u povoljnijem polo\u017eaju jer poslodavac ne mora dr\u017eavi pla\u0107ati 16,5% na bruto pla\u0107u (zdravstveno osiguranje) ako mladu osobu zaposli na neodre\u0111eno. Ako se pak usvoji i ovaj prijedlog o ukidanju obveze obra\u010dunavanja poreza na dohodak (u 100-postotnom odnosno 50-postotnom obimu), time \u0107e mladi biti u znatno povoljnijoj situaciji od starijih kolega.<\/p>\n
Iako mo\u017eda u skladu s Ustavom RH (sude\u0107i prema izjavama nekih stru\u010dnjaka za ustavno pravo), to je klasi\u010dna dobna diskriminacija, a diskriminacija, taman i \u201cpozitivna\u201d, uvijek vodi k stvaranju animoziteta me\u0111u odre\u0111enim grupacijama te je stoga valja izbjegavati.<\/p>\n
Treba uvijek imati na umu kako poslodavci pla\u0107aju radnike prema produktivnosti, a ne prema dobi. Produktivnost pak ovisi o stupnju obrazovanja, iskustvu, ste\u010denim specifi\u010dnim znanjima i ostalim faktorima zbog kojeg su stariji radnici u pravilu \u201cvrjedniji\u201d poslodavcu (te\u017ee su zamjenjivi), i to je glavni razlog zbog kojega obi\u010dno imaju ve\u0107u pla\u0107u od radnika po\u010detnika.<\/p>\n
Spomenuti prijedlog pak stvara potencijalni animozitet izme\u0111u mla\u0111ih i starijih radnika jer \u0107e se u praksi doga\u0111ati situacije da iskusni, nadre\u0111eni radnik mo\u017ee imati manju neto pla\u0107u od radnika po\u010detnika odnosno radnika kojega obu\u010dava, iako je ukupan tro\u0161ak pla\u0107e starijeg radnika puno ve\u0107i. Naime, za poslodavca je prvenstveno bitan ukupan tro\u0161ak ne\u010dije pla\u0107e, a koliko \u0107e od toga radnik dobiti na teku\u0107i ra\u010dun, stvar je dr\u017eavnih propisa.<\/p>\n
Da stvari stavimo u kontekst: samac koji \u017eivi u Zagrebu i ima 6000 kuna neto pla\u0107e, poslodavca zapravo ko\u0161ta 10.003 kune mjese\u010dno (1417 kuna ide na zdravstveni doprinos, 1717 kuna za mirovinske doprinose i 869 kuna za poreze i prireze). Usvoji li se navedeni zakonski prijedlog, za istih 10.003 kuna ukupnog tro\u0161ka pla\u0107e, osoba mla\u0111a od 25 godina imala bi neto pla\u0107u od oko 8000 kuna!<\/p>\n
Dakle, stariji radnik iste razine produktivnosti imao bi dvije tisu\u0107e kuna manju neto pla\u0107u samo zato \u0161to je \u2013 stariji. \u010cak i (iskusniji) radnik koji je 20% produktivniji te stoga poslodavac za njegovu pla\u0107u mo\u017ee mjese\u010dno izdvojiti ukupno 12.000 kuna, imat \u0107e neto pla\u0107u preko tisu\u0107u kuna manju od radnika po\u010detnika odnosno tek oko 6983 kune.<\/p>\n
Vidimo kako se takvim politikama nepotrebno unosi nered i stvara potencijalni animozitet me\u0111u radnicima. Ako se pak ustraje u mi\u0161ljenju da je opravdano starije stavljati u neravnopravnu situaciju samo zato \u0161to je vjerojatnost da \u0107e oni emigrirati puno manja nego mladi, \u0161to \u0107emo s onima izme\u0111u 30 i 50 godina? Naime, i ta je skupina mobilna i lako se mo\u017ee odseliti, a najproduktivniji su dio stanovni\u0161tva: radi se o radnicima s iskustvom u naponu fizi\u010dke i mentalne snage koji najvi\u0161e vuku cijelu ekonomiju naprijed. Najve\u0107i je gubitak za zemlju kada takvi emigriraju, stoga bi najracionalniji potez bio rasteretiti njihove pla\u0107e da oni ne odlaze.<\/p>\n
A za\u0161to ne rasteretiti i pla\u0107e starijih od 50 godina? Naime, upravo se toj skupina ljudi najte\u017ee zaposliti kada ostanu bez posla te oni trenutno \u010dine gotovo 40 posto od ukupnog broja nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje. U ovom je trenutku 25 tisu\u0107a osoba mla\u0111ih od 29 godina nezaposleno, a \u010dak 41 tisu\u0107u nezaposlenih starije od 50 godina. Dakle, o\u010dito je kako su mjere povla\u0161tenog poreznog tretmana pla\u0107a potrebnije starijim radnicima da se ponovno uklju\u010de u svijet rada.<\/p>\n
\u0160to je pak sa \u017eenama? Ako znamo da je od ukupnog broja nezaposlenih na HZZ-u 56 posto \u017eena te samo 44 posto mu\u0161karaca, zar se ne \u010dini logi\u010dnim da i \u017eene budu u povla\u0161tenom poreznom tretmanu?<\/p>\n
Vidimo da bismo u nedogled mogli nabrajati \u201cugro\u017eene\u201d skupine, \u0161to samo pokazuje koliko je takav pristup pogre\u0161an.<\/p>\n
A koliko je mjera dodatnog rastere\u0107enja pla\u0107a mladih zbilja i demografska, govori i \u010dinjenica da \u0107e im, kada pre\u0111u prag i napune 30 godina, neto pla\u0107a pasti mo\u017eda i za nekoliko tisu\u0107a kuna; lijepa \u010destitka za ulazak u najproduktivniju fazu radnog vijeka. Samo naivac mo\u017ee pomisliti da mladima takav pad standarda preko no\u0107i ne\u0107e smetati odnosno da im ne\u0107e biti poticaj da se odsele u \u017eelji da zadr\u017ee istu ili \u010dak pove\u0107aju razinu prihoda na koju su navikli dok su bili u povla\u0161tenom poreznom tretmanu.<\/p>\n
Dakle, od navedenog bi prijedloga trebalo odustati, a procijenjeni gubitak poreznih prihoda od oko 700 milijuna kuna koliko bi \u201cko\u0161tala\u201d navedena mjera, pametnije bi bilo preusmjeriti u pove\u0107anje neoporezivog odbitka ili sli\u010dnu mjeru koja nema popratne negativne posljedice.<\/p>\n