H\u017d Infrastruktura, tvrtka koja upravlja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom u Hrvatskoj i zadu\u017eena je, me\u0111u ostalim, za njezino odr\u017eavanje i modernizaciju, ima te\u0161ko\u0107a s tro\u0161enjem novca iz fondova Europske unije. Pokazuju to podaci o poslovanju te tvrtke za pro\u0161lu godinu, kao i informacije o iznosu europskog novca koji \u0107e H\u017d Infrastruktura vrlo vjerojatno morati nadoknaditi iz vlastitog prora\u010duna.<\/p>\n
U pro\u0161loj godini tvrtka je imala prili\u010dno ambiciozan plan za kori\u0161tenje EU fondova. Smatrali su da mogu povu\u0107i 688,7 milijuna kuna. Cilj, me\u0111utim, nisu ostvarili \u2013 realizirali su gotovo tri puta manji iznos, 251,3 milijuna kuna.<\/p>\n
Razvoj \u017eeljezni\u010dke infrastrukture vrlo je bitan za Vladu\u00a0Andreja Plenkovi\u0107a<\/strong>. Premijer i ministar\u00a0Oleg Butkovi\u0107<\/strong>\u00a0to ponavljaju u raznim prilikama. \u201eRazvoj \u017eeljeznice prioritet je ove Vlade (\u2026)\u201d, izjavio je, primjerice, Butkovi\u0107 pro\u0161le godine na konferenciji \u201cPotpora EU za razvoj \u017eeljezni\u010dkog prometa u Hrvatskoj\u201d. Govore\u0107i o osposobljavanju \u017eeljeznice da bude konkuretna na europskom tr\u017ei\u0161tu, spomenuo je i velika ulaganja iz fondova EU. Dakle, europski novac je klju\u010dan za ostvarenje Vladinog prioriteta.<\/p>\n Te investicije, me\u0111utim, ne idu ba\u0161 onako brzo i u\u010dinkovito kako u Banskim dvorima pri\u017eeljkuju. Ukazuju na to spomenuti podaci koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iznijelo u odgovoru na zastupni\u010dko pitanje\u00a0Sonje \u010cikoti\u0107<\/strong>\u00a0iz Mosta.<\/p>\n \u201ePlanom poslovanja za 2018. godinu, planirano kori\u0161tenje EU sredstava bilo je 688,7 milijuna kuna. Rebalansom plana poslovanja za 2018. godinu iznos povla\u010denja sredstava iz EU fondova iznosio je 520,9 milijuna kuna. Realizirana EU sredstva u 2018. godini iznose 251,3 milijuna kuna\u201d, navodi se u odgovoru na pitanje zastupnice.<\/p>\n Na Telegramov upit, u H\u017d Infrastrukturi pravdaju se i tvrde da postoje dva glavna razloga za\u0161to pro\u0161le godine nisu ispunili plan poslovanja: najve\u0107i projekt koji trenutno provode i dalje zapinje, a javne nabave jako dugo traju.<\/p>\n \u201ePrvi razlog je taj \u0161to izvo\u0111a\u010d radova na trenuta\u010dno najve\u0107em infrastrukturnom projektu H\u017d Infrastrukture \u2018Rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci\u2019, iako je promijenio glavnoga podizvo\u0111a\u010da radova, i dalje ima problema s ostvarivanjem planirane dinamike i nadoknadom ka\u0161njenja\u201d, isti\u010du iz tvrtke. To utje\u010de na realizaciju, a samim time i na povla\u010denje europskih sredstava.<\/p>\n Drugi razlog su, ka\u017eu, dugotrajni postupci javne nabave. Pritom tvrde da ponu\u0111a\u010di \u201etijekom postupaka javne nabave \u010desto zlorabe institut \u017ealbe kako bi \u2018kupili vrijeme\u2019 za pripremu ponuda\u201d.<\/p>\n U pro\u0161loj godini, u postupcima javne nabave za njihove projekte financirane iz EU fondova bilo je, isti\u010du, 17 \u017ealbi. Dr\u017eavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave \u201edjelomi\u010dno je usvojila \u017ealbene navode samo u tri slu\u010daja\u201d. To odga\u0111a po\u010detak radova, dodaju, \u201epa tako i planiranu realizaciju, odnosno povla\u010denje EU-ovih sredstava\u201d. Europski novac koji dosad nisu povukli, namjeravaju, vele, utro\u0161iti \u201eu narednom razdoblju\u201d.<\/p>\n U realizaciji velikih projekata \u2013 poput onih koje provodi ova tvrtka \u2013 a koji vrijede milijune eura, problem \u0107e predstavljati i tzv. financijske korekcije. To je iznos koji se, ako su utvr\u0111ene odre\u0111ene nepravilnosti u provedbi projekta, mora vratiti u europsku kasu \u2013 to\u010dnije, ispla\u0107ena svota iz EU fondova se za taj iznos umanjuje. U slu\u010daju H\u017d Infrastrukture dosad su utvr\u0111ene financijske korekcije u iznosu od 116.467.609,84 kune. Me\u0111utim, neke od utvr\u0111enih nepravilnosti H\u017d Infrastruktura osporava.<\/p>\n Stoga su za neke nepravilnosti koje je utvrdila Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) ulo\u017eili prigovor Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Za nepravilnosti koje je utvrdio SAFU, a Ministarstvo potvrdilo, pokrenuli su, pak, upravne sporove kojima \u017eele sru\u0161iti odluke Ministarstva.<\/p>\n Koliki to\u010dno iznos (od 116 milijuna kuna) u tim postupcima osporavaju, nisu nam precizno odgovorili. Ako u tome ne uspiju, morat \u0107e, me\u0111utim, taj novac \u201cna\u0107i\u201d u vlastitom prora\u010dunu.<\/p>\n Sonja \u010cikoti\u0107 ocjenjuje da podaci o poslovanju i financijskim korekcijama ukazuju na problem s apsorpcijom EU fondova. Sporno joj je \u0161to se Vlada redovito hvali postotkom ugovorenih EU sredstava, mada taj postotak ne pokazuje koliko je doista novca ispla\u0107eno, dakle potro\u0161eno. \u201eDok se hvale ugovorenim sredstvima, realizacija ne ide dobro\u201d, smatra saborska zastupnica i zaklju\u010duje da je \u201eGabrijela \u017dalac<\/strong>\u00a0nosila ru\u017ei\u010daste nao\u010dale, a te je nao\u010dale davala i premijeru\u201d.<\/p>\nZAPINJE NAJVE\u0106I PROJEKT<\/h2>\n
PROBLEMI S JAVNOM NABAVOM<\/h2>\n
MORAT \u0106E VRA\u0106ATI EU NOVAC?<\/h2>\n
POGLED KROZ RU\u017dI\u010cASTE NAO\u010cALE<\/h2>\n