{"id":6842,"date":"2019-08-06T09:08:55","date_gmt":"2019-08-06T08:08:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6842"},"modified":"2019-08-06T09:09:55","modified_gmt":"2019-08-06T08:09:55","slug":"6-8-2019-intervju-kresimir-sever-treba-nam-drasticno-povecanje-placa-a-ne-olaksice-za-mlade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6842","title":{"rendered":"6.8.2019. – INTERVJU: KRE\u0160IMIR SEVER Treba nam drasti\u010dno pove\u0107anje pla\u0107a, a ne olak\u0161ice za mlade"},"content":{"rendered":"

U Hrvatskoj smo previ\u0161e godina svoju konkurentnost gradili na slabo pla\u0107enim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale<\/strong><\/em><\/p>\n

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) smatraju da je Hrvatskoj potrebno sna\u017eno pove\u0107anje pla\u0107a kako bi zadr\u017eala radnike i smanjila iseljavanje.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n
\n

Iako neki tvrde da mladi ljudi odlaze zbog slabosti pravne dr\u017eave, nedostatka reformi ili nekih tre\u0107ih razloga, predsjednik NHS-a Kre\u0161imir Sever duboko je uvjeren da se stvari mogu pobolj\u0161ati ponajprije pove\u0107avanjem pla\u0107a, radne i socijalne sigurnosti ljudi u na\u0161oj zemlji, uz ubrzani gospodarski razvoj.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanjima, pla\u0107e u Hrvatskoj u proteklom su desetlje\u0107u realno smanjene. Iako se u posljednje vrijeme nominalno pove\u0107avaju, njihov je rast i dalje slab u usporedbi s ostalim \u010dlanicama Europske unije. Kako to tuma\u010dite?<\/strong><\/p>\n

– U Hrvatskoj smo previ\u0161e godina svoju konkurentnost gradili na slabo pla\u0107enim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale. Niskim pla\u0107ama htjeli smo nadoknaditi ono \u0161to nismo imali, a to su naprednija tehnologija, ve\u0107a proizvodnost rada, suvremena organizacija posla, napredni upravlja\u010dki procesi i sli\u010dno. Istim putem i\u0161le su i ostale tranzicijske zemlje, ali za razliku od nas, one su od toga ranije odustale. Budu\u0107i da smo predugo konkurentnost gradili na obespravljenim i slabo pla\u0107enim radnicima, sada pla\u0107amo ceh.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u0161a tragedija<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li se stanje popraviti sni\u017eavanjem poreza na dohodak i ostalim promjenama u poreznoj politici, koje Vlada najavljuje od po\u010detka idu\u0107e godine?<\/strong><\/p>\n

– Stvari su oti\u0161le tako daleko da se sada, za ljude s malim primanjima, u sustavu poreza na dohodak ne mo\u017ee puno napraviti. U tome je i na\u0161a tragedija. Problem je u tome \u0161to velik dio zaposlenih uop\u0107e nije obuhva\u0107em poreznim \u0161karama, kako to potvr\u0111uje i ministar financija. To zna\u010di da su njihova primanja tako mala da ne moraju ni pla\u0107ati poreze. Ovdje mislim na minimalnu pla\u0107u koja je neoporeziva. Osim toga, iako Vlada sada poduzima \u010detvrti krug porezne reforme, dosada\u0161njim promjenama u porezu na dohodak i\u0161la je na ruku bogatijima. Budu\u0107i da su hrvatske pla\u0107e preniske, Vlada nije trebala podilaziti onima s visokim primanjima. Umjesto nekoliko poreznih stopa na dohodak, uvela je samo dvije stope, one od 24 i 36 posto, kao da se \u017eelimo pribli\u017eiti jedinstvenoj stopi za sve.<\/p>\n

Po \u010demu sudite da Vlada podilazi imu\u0107nijima?<\/strong><\/p>\n

– Porez na dohodak na najvi\u0161e pla\u0107e, one koje prelaze oporezivi iznos od 30 tisu\u0107a kuna, dokud vrijedi porezna stopa od 24 posto, a to su bruto pla\u0107e ve\u0107e od 42 tisu\u0107e kuna, spustila je na 36 posto. U trenutku stupanja na snagu novog sustava oporezivanja dohotka, takve je pla\u0107e primalo ne\u0161to vi\u0161e od 18 tisu\u0107a gra\u0111ana. Me\u0111u njima su uglavnom predsjednici i \u010dlanovi uprava poduze\u0107a. Tijekom ove godine broj takvih pla\u0107a pao je na ne\u0161to vi\u0161e od 11 tisu\u0107a. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje su se izgubile tisu\u0107e tih ljudi. \u017delim re\u0107i da te porezne olak\u0161ice nisu zahvatile ve\u0107inu lije\u010dnika, informati\u010dara i neke druge ciljane skupine kojima je Vlada, prema najavama, \u017eeljela tim promjenama pove\u0107ati neto primanja. Oni i dalje pripadaju golemoj ve\u0107ini zaposlenih kojoj porez na dohodak iznosi 24 posto. Tako zapravo u primjeni sada imamo jednu poreznu stopu kojoj podlije\u017ee golema ve\u0107ina zaposlenih. Taj je postupak pridonio pove\u0107anju dru\u0161tvene nejednakosti, jer je jedna od klju\u010dnih mjera za njeno smanjivanje upravo progresivno oporezivanje dohotka, dakle vi\u0161e stopa.<\/p>\n

Me\u0111utim, ve\u0107ini ljudi s niskim primanjima trebalo je pomo\u0107i sni\u017eenje PDV-a s 25 na 13 posto na svje\u017ee meso, ribu i jaja, vo\u0107e i povr\u0107e, pelene i lijekove bez recepta.<\/strong><\/p>\n

– To je bilo dobro zami\u0161ljeno, ali nije dovelo do o\u010dekivanih spu\u0161tanja cijena. Prema na\u0161im spoznajama, vo\u0107e je malo pojeftinilo, povr\u0107e je poskupjelo, meso kako gdje, riba je pojeftinila i istodobno poskupjela, a bezreceptni su lijekovi, prema dojavama koje primamo, poskupjeli.<\/p>\n

Ako gra\u0111ani nisu osjetili upola manji PDV-a na osnovne namirnice, ho\u0107e li osjetiti sni\u017eenje op\u0107e stope PDV-a s 25 na 24 posto, koje Vlada tako\u0111er planira od idu\u0107e godine?<\/strong><\/p>\n

– Bojim se da \u0107e sni\u017eenje op\u0107e stope PDV-a smanjiti prihode dr\u017eavnog prora\u010duna otprilike za dvije milijarde kuna, ali da to ne\u0107e dovesti do sni\u017eavanja cijena. To neznatno smanjenje PDV-a, s 25 na 24 posto, nije nu\u017eno i taj se novac, da je ostao u prora\u010dunu, mogao korisnije upotrijebiti nego li \u0161to ostaje poslodavcima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mehanizmi pozitivne diskriminacije<\/strong><\/p>\n

Prema svemu sude\u0107i, Vlada \u017eeli mlade radnike zadr\u017eati u zemlji. Radi pove\u0107anja njihovih pla\u0107a, od idu\u0107e godine ukinut \u0107e se porez na dohodak na pla\u0107e zaposlenih u dobi do 25 godina, a onima od 26 do 30 godina isti \u0107e se porez prepoloviti.Kakav \u0107e biti u\u010dinak tih olak\u0161ica?<\/strong><\/p>\n

– Mislim da \u0107e mladi ljudi do 25 godina vrlo brzo iza\u0107i iz podru\u010dja tih olak\u0161ica. Mnogi u toj dobi studiraju ili tek po\u010dinju raditi. Najve\u0107i dio njih mo\u0107i \u0107e koristiti 50-postotno smanjenje poreza na dohodak, koje se odnosi na dob od 26 do 30 godina. Istina, potpuno osloba\u0111anje od poreza mo\u0107i \u0107e iskoristiti mladi iz strukovnih zanimanja, koji ranije zavr\u0161avaju \u0161kole. Me\u0111utim, njihove su pla\u0107e male. One \u0107e se mo\u017eda pove\u0107ati za nekoliko stotina kuna, ali i dalje \u0107e ostali niske. Bojim se da te olak\u0161ice na pla\u0107anje poreza na dohodak ne\u0107e zaustaviti iseljavanje mladih iz zemlje.<\/p>\n

Nije li to diskriminacija zaposlenih, ako mladi dobivaju olak\u0161ice, a stariji ostaju prikra\u0107eni? Nije sporno da porezi trebaju biti progresivni, tako da ve\u0107i teret pada na le\u0111a onih s vi\u0161im primanjima. Ipak, pitanje je mogu li mla\u0111i ljudi imati ni\u017ee poreze od starijih.<\/strong><\/p>\n

– U odgovoru na to pitanje ne sla\u017eu se ni svi stru\u010dnjaci. Jedni ka\u017eu da su i druge zemlje koristile mehanizme takozvane pozitivne diskriminacije, \u017eele\u0107i pomo\u0107i ciljanim skupinama ljudi. Drugi ka\u017eu da je to diskriminacija, jer ako dvoje ljudi radi isti posao, trebali bi za to dobivati istu pla\u0107u. Ako je mla\u0111i oslobo\u0111en poreza, a stariji nije, to mo\u017ee dovesti do toga da pripravnik u nekom poduze\u0107u dobije ve\u0107u pla\u0107u od njegova mentora. U svakom slu\u010daju, mislim da te olak\u0161ice u porezu na dohodak ne\u0107e posti\u0107i o\u010dekivane u\u010dinke, ni zaprije\u010diti iseljavanje.<\/p>\n

\u0160to bi, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, trebalo u\u010diniti?<\/strong><\/p>\n

– S minimalnom pla\u0107om danas se u Hrvatskoj ne mo\u017ee normalno \u017eivjeti. Budu\u0107i da ionako nisu oporezovane, minimalne pla\u0107e trebalo bi drasti\u010dno podignuti. Tako\u0111er, trebalo bi poticati i rast svih ostalih pla\u0107a. To je nasu\u0161na potreba, jer poslodavci bez sna\u017enijeg pove\u0107anja pla\u0107a ne\u0107e mo\u0107i zadr\u017eati svoje radnike, a Hrvatska ne\u0107e mo\u0107i ubla\u017eiti iseljavanje. Bez pove\u0107anja pla\u0107a poslodavci ne\u0107e mo\u0107i zadr\u017eati ni radnike koje su uvezli iz inozemstva.<\/p>\n

Minimalnu pla\u0107u treba pove\u0107ati barem na 5.000 kuna. Da bi se pove\u0107ale sve pla\u0107e, neoporezivi dio dohotka treba pove\u0107ati s dana\u0161njih 3.800 na barem 5.000 kuna, a sada\u0161nji porezni razred od 24 posto podijeliti na dvije porezne stope – 12 i 24 posto. Na vi\u0161e pla\u0107e poreznu stopu od 36 posto trebalo bi zadr\u017eati. Ne bi bilo naodmet razmisliti o uvo\u0111enju dodatne, jo\u0161 vi\u0161e stope poreza na dohodak, iako bi ona pogodila samo mali broj ljudi. Progresivni su porezi nu\u017eni kako bi porezni teret me\u0111u gra\u0111anima bio pravedno raspodijeljen, prema njihovoj ekonomskoj snazi.<\/p>\n

Ako se minimalne pla\u0107e pove\u0107aju na 5.000 kuna, ne\u0107e li poslodavci iz tekstilne i ostalih industrija, koje po\u010divaju na slabo pla\u0107enoj radnoj snazi, morati zatvoriti vrata?<\/strong><\/p>\n

– To ne mora biti tako. Mislim da znatan dio tih poslodavaca ima zastarjelu tehnologiju. Mnogima su suvremena tehnologija, digitalizirani procesi i robotizacija nedostupni, jer su preskupi. Sindikati su toga svjesni. Me\u0111utim, tu bi trebala usko\u010diti dr\u017eava te poduze\u0107ima osigurati financijske potpore, povoljnije i jeftinije kredite radi prelaska na nove i produktivnije tehnologije. Tako bismo dugoro\u010dnije osigurali ne samo tehnolo\u0161ki napredak poduze\u0107a, nego i kvalitetnija, bolje pla\u0107ena radna mjesta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Podbacile i sada\u0161nja i prethodne vlade<\/strong><\/p>\n

\u010cini se da sindikati, kao i mnogi poslodavci, sve vi\u0161e priti\u0161\u0107u vlasti da poduzmu sna\u017ene mjere za zadr\u017eavanje stanovni\u0161tva u Hrvatskoj, jer zbog smanjena nataliteta i masovnog iseljavanja uskoro u na\u0161oj zemlji ne\u0107e biti dovoljno radnika. Kasne li vladaju\u0107i krugovi za doga\u0111ajima?<\/strong><\/p>\n

– Na \u017ealost, kasne. Tu su podjednako podbacile i sada\u0161nja i prethodne vlade. U posljednje je vrijeme doneseno nekoliko mjera na podru\u010dju pronatalitetne politike, ali to nije dovoljno. Neke od mjera nisu niti potpuno primjenjive za mlade. Primjerice, subvencioniranje stambenih kredita. Ve\u0107ini mladih sami krediti su nedostupni zbog malih pla\u0107a i nestalnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na odre\u0111eno vrijeme i sli\u010dno. Najja\u010de mjere za zaustavljanje iseljavanja su drasti\u010dna pove\u0107anja svih pla\u0107a, stalni poslovi i sigurni uvjeti rada.<\/p>\n

\u0160to je s referendumom o mirovinskoj reformi? Sindikati su u travnju pokrenuli peticiju i prikupili dovoljno potpisa za referendum. Jesu li ti potpisi postali mrtvo slovo na papiru?<\/strong><\/p>\n

– Za odr\u017eavanje referenduma prikupili smo dvostruko vi\u0161e potpisa od zakonski potrebnih i predali ih Saboru. O\u010dekujemo da se provjera tih potpisa zavr\u0161i \u0161to prije i da Sabor u rujnu odredi datum referenduma ve\u0107 za drugu polovinu jeseni ove godine ili najkasnije do kraja godine.<\/p>\n

\u0160to \u0107e biti ako se vladaju\u0107i u Saboru oglu\u0161e na va\u0161e zahtjeve i ako po\u010dnu stvari otezati?<\/strong><\/p>\n

– To im ne bi bilo mudro. Trebali bi znati pro\u010ditati i razumjeti poruku koju su dobili od naroda. Sindikati su prije prikupljanja potpisa nudili pregovore i poku\u0161avali sprije\u010diti produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina, sprije\u010diti i poo\u0161travanje penalizacije prijevremenog umirovljenja. Me\u0111utim, Vlada nas nije uzimala dovoljno ozbiljno i dovedeni smo pred gotov \u010din. Podilazili su Europskoj komisiji, Svjetskoj banci, MMF-u, bonitetnim agencijama, svima osim vlastitom narodu.<\/p>\n

Protureferendumska kampanja obila se Vladi o glavu, vjerojatno i na izborima za Europski parlament. Ako su u Vladi dovoljno mudri, shvatili su da gra\u0111ani o\u010dekuju referendum i \u017eele se izjasniti. Mi, sindikati koji smo omogu\u0107ili prikupljanje njihovih potpisa, bili smo samo sredstvo u rukama naroda. Sada i Vlada ima obvezu da se izjasni i signalizira Saboru da referendum treba provesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Antireferendumska kampanja<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li Vlada tu svoju referendumsku \u00bbneugodnost\u00ab jednostavno rije\u0161iti izmjenom mirovinskog zakona u skladu sa zahtjevima sindikata?<\/strong><\/p>\n

– Mislim da se to vi\u0161e ne mo\u017ee rije\u0161iti promjenom zakona. Narod sada tra\u017ei i o\u010dekuje referendum.<\/p>\n

Sindikati su iza\u0161li iz Gospodarskog socijalnog vije\u0107a (GSV), tijela na kojem Vlada svoje odluke prethodno dogovara sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. Povod za to bili su mirovinska reforma i pona\u0161anje biv\u0161eg ministra rada Marka Pavi\u0107a. Koji su uvjeti sindikata za povratak u GSV?<\/strong><\/p>\n

– Godinama smo nezadovoljni radom Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a. Uru\u0161avanje GSV-a i socijalnog dijaloga drasti\u010dno je po\u010delo tijekom vlade Zorana Milanovi\u0107a, koja se pona\u0161ala bahato i mislila da se ne treba previ\u0161e konzultirati sa sindikatima. Istodobno, poslodavci su na\u0161li na\u010dina kako da se s Vladom dogovaraju sa strane, mimo sindikata i GSV-a. Tijekom mandata vlade Andreja Plenkovi\u0107a ni\u0161ta se bitno nije promijenilo, unato\u010d njegovim uvjeravanjima.<\/p>\n

Tijekom mirovinske reforme, na na\u0161e prijedloge oglu\u0161io se i biv\u0161i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavi\u0107 te pokrenuo antireferendumsku kampanju. Stoga smo i zatra\u017eili njegovu ostavku. Kako je Pavi\u0107 nije podnio, od predsjednika Vlade zatra\u017eili smo da ga smijeni. Ni ta smjena nije se dogodila. Me\u0111utim, Pavi\u0107 je u rekonstrukciji oti\u0161ao na drugi polo\u017eaj, \u0161to nas nije iznenadilo. Ukratko, sindikati su istupili iz GSV-a i zbog ministra Pavi\u0107a, njegovog pona\u0161anja tijekom razgovora o mirovinskoj reformi, njegove protureferendumske kampanje, ali i zbog nefunkcioniranja GSV-a u vrlo dugom razdoblju kao i zbog niske razine socijalnog dijaloga u cjelini. Sve je to u paketu. Stoga se nakon odlaska Pavi\u0107a na drugu du\u017enost ne mo\u017eemo jednostavno vratiti u GSV. Niz je preduvjeta za na\u0161 povratak, a jedan od njih je i organiziranje referenduma.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ima dobroga, ali nedovoljno<\/strong><\/p>\n

Ima li u Vladinim poreznim promjenama pozitivnih stvari?<\/strong><\/p>\n

– Zadovoljni smo \u0161to se od idu\u0107e godine do odre\u0111enog iznosa ne\u0107e oporezivati topli obrok za zaposlene. To smo godinama tra\u017eili. Dobro je to \u0161to \u0107e poslodavci biti oslobo\u0111eni poreza ako do odre\u0111enog iznosa upla\u0107uju dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje za svoje radnike, sli\u010dno kao \u0161to ne pla\u0107aju porez na tro\u0161kove zaposlenih za prijevoz. Pove\u0107at \u0107e se i iznos dnevnica. Dobro je to \u0161to \u0107e se poslodavcima dati i porezne olak\u0161ice za smje\u0161taj djece njihovih radnika u vrti\u0107ima. No, to \u0161to je dobro, nije dovoljno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nismo na strani ni jedne politi\u010dke stranke<\/strong><\/p>\n

A \u0161to \u0107e biti ako Ustavni sud stane na stranu Vlade i odlu\u010di da je ne\u0161to u vezi s tim referendumom neustavno?<\/strong><\/p>\n

– U tom slu\u010daju, Ustavni sud izazvat \u0107e veliko nezadovoljstvo u narodu i sindikatima. Mi \u0107emo na to morati odgovoriti. Bli\u017ee se predsjedni\u010dki izbori, a idu\u0107e su godine na redu i izbori za Sabor. Mi nismo na strani niti jedne politi\u010dke stranke, niti bilo kojeg kandidata. Ako i dalje nisu u stanju ljudski razgovarati, vladaju\u0107i bi morali shvatiti da \u0107e sindikati morati koristiti metode koje su im na raspolaganju, a koje mo\u017eemo primijeniti samo u tom odre\u0111enom vremenu. Povrh toga Hrvatskoj slijedi i predsjedavanje Vije\u0107em EU-a pa \u017eelimo vjerovati da \u0107e Vlada biti dovoljno razborita i stvoriti sve preduvjete da u tom vremenu djeluje i GSV, a jedan od preduvjeta povratka sindikata u njega je i raspisivanje referenduma u ovoj godini.<\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj smo previ\u0161e godina svoju konkurentnost gradili na slabo pla\u0107enim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) smatraju da je Hrvatskoj potrebno sna\u017eno pove\u0107anje pla\u0107a kako bi zadr\u017eala radnike i smanjila […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6842"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6842"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6844,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6842\/revisions\/6844"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}