{"id":6730,"date":"2019-05-15T09:10:32","date_gmt":"2019-05-15T08:10:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6730"},"modified":"2019-05-15T09:10:32","modified_gmt":"2019-05-15T08:10:32","slug":"15-5-2019-sever-postoji-cijeli-niz-projekcija-i-brojeva-koji-opovrgavaju-ovu-neambicioznu-vladu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6730","title":{"rendered":"15.5.2019. – Sever: Postoji cijeli niz projekcija i brojeva koji opovrgavaju ovu neambicioznu Vladu"},"content":{"rendered":"

Predstavnici Inicijative ’67 je previ\u0161e’ izvijestili su u no\u0107i sa subote na nedjelju da su prikupili vi\u0161e od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma.<\/strong><\/em><\/p>\n

Ministarstvo uprave na dan 27. travnja 2019. utvrdilo je kako je u registru bira\u010da upisano 3.735.680 bira\u010da s prebivali\u0161tem u Hrvatskoj.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n
\n

To zna\u010di kako je za raspisivanje referenduma bilo potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa, odnosno deset posto bira\u010da. S obzirom na to da su sindikati objavili kako su skupili vi\u0161e od 600.000., o\u010digledno je kako \u0107emo ove godine odr\u017eati referendum.<\/p>\n

Daljnja procedura ima jasan, javnosti ve\u0107 poznat, put. Tako \u0107e, nakon \u0161to to\u010dno prebroje sve prikupljene potpise i izbace eventualne duple i sve druge neva\u017ee\u0107e potpise, sindikati liste predati Hrvatskom saboru zato \u0161to to tijelo raspisuje referendum.<\/p>\n

Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, za Direktno je rekao kako bi potpisa bilo i vi\u0161e da nije bilo ru\u017enog vremena i antikampanje s kojom je Vlada krenula protiv ove inicijative.<\/p>\n

“Primijetili smo kako je u ovim ru\u017enim danima drasti\u010dno padao broj potpisa. Nitko nije o\u010dekivao kako \u0107e u ovo doba godine biti ovoliki broj ru\u017enih dana. Upravo zato smo i pomicali prikupljanje potpisa na kasniji datum. Ali uspjeli smo skupiti vi\u0161e od 600 tisu\u0107a potpisa”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodao kako bi potpisa bilo i puno vi\u0161e da je Vlada dopustila da se potpisi prikupljaju u jednom fer ozra\u010dju bez optu\u017ebi kako \u0107e sindikati biti krivi za pove\u0107anje visine javnog duga ili kako \u0107e biti krivi za smanjenje visine mirovina.<\/p>\n

Sever je rekao kako\u0107e sindikati sad po\u010deti prikupljati potpisne knjige na jedno mjesto te krenuti u kontrolu potpisa kao \u0161to su to i ranije znali raditi.<\/p>\n

“Sve potpise u potpisnim knjigama sami \u0107emo provjeriti te duple potpisnike, potpise s nepotpunim podacima i sli\u010dno maknut \u0107emo s popisa. Ni\u0161ta ne\u0107emo dopisivati, potpisivati ili nadopisivati nepotpune OIB-e. Takve, na bilo koji na\u010din nepotpune potpise samostalno \u0107emo skidati iz potpisnih knjiga i s broja onih koji su se upisali. Tako smo radili i ranije i nikad se nismo koristili bilo kakvim zloporabama”, ka\u017ee Sever i dodaje kako je sindikatima najva\u017enije da ni jedno zrno sumnje ne padne na njihovu predreferendumsku inicijativu.<\/p>\n

“Kad zavr\u0161imo s brojanjem i i\u0161\u010ditavanjem lista te kad skupimo i one potpise koji se nisu javili do 24 sata sa subote na nedjelju, znat \u0107emo s kolikim brojem potpisa raspola\u017eemo, a onda\u0107emo te potpise odnijeti u Sabor”, rekao je Sever.<\/p>\n

Po trenutnom zakonu nakon \u0161to se utvrdi to\u010dan broj potpisa sindikati \u0107e Hrvatskom saboru, zato \u0161to to tijelo raspisuje referendum,predati potpisne knjige. Sabor, ako to \u017eeli, mo\u017ee putem svog Odbora za Ustav, poslovnik i politi\u010dki sustav potpisne liste uputiti Vladi, odnosno Ministarstvu uprave kako bi se napravila provjera broja potpisa.<\/p>\n

“Vidjet \u0107emo i kako se u skladu sa zakonom i propisima mo\u017ee organizirati da netko od predstavnika Inicijative ’67 je previ\u0161e ‘bude nazo\u010dan i kod te kontrole koju \u0107e provoditi Vlada”, rekao je Sever.<\/p>\n

“Nakon svega moramo rije\u0161iti i pitanje daljnjeg financiranje referenduma. Naime trenutni zakon koji regulira financiranje predreferendumskih inicijativa i referenduma regulira i to da ona donacija koju je dala pravna osoba, a koja ne smije biti ve\u0107a od 200 tisu\u0107a kuna, ra\u010duna se u tom cijelom iznosu i tijekom predreferendumske inicijative i tijekom referenduma. Dakle sve zajedno pravna osoba, pa \u010dak i fizi\u010dka ako je dala ranije nekakvu donaciju, ne mo\u017ee nastaviti donacijama financirati kampanju. S obzirom na to da smo mi do sada cijeli proces financirali iz sindikalnih \u010dlanarina, sidikalne sredi\u0161njice prakti\u010dki su ispucalesvoje zakonom propisane kvotepa \u0107emo morati vidjeti kako izregulirati da drugi sindikati budu donatori za nastavak financiranja referenduma”, obja\u0161njava Sever daljnje korake.<\/p>\n

Dodao je i da Vlada i Ustavni sud imaju dvostruka mjerila \u0161to se ti\u010de cijele kampanje i s njom povezane antikampanje.<\/p>\n

“U jednu ruku vladaju\u0107i pa i Ustavni sud komentiraju, u duhu one Venecijanske komisije koja ka\u017ee kako se javne vlasti ne bi smjele mije\u0161ati sa svojom protukampanjom u referendume, da je predreferendumska inicijativa odvojena od referenduma i da se u tom slu\u010daju to \u0161to su radile javne vlasti ne mo\u017ee potpisati pod onaj dio da se javne vlasti mije\u0161aju u referendum, iako je ovdje evidentno da su se ovdje trudili sprije\u010diti da se potpisi skupe, da referenduma ne bude, a s druge strane kad je rije\u010d o financiranju onda su predreferendumska inicijativa i referendum jedno te isto i tada cijelu akciju svode na zajedni\u010dki nazivnik”, smatra na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

Kre\u0161imir Sever komentirao je i kriti\u010dare referenduma te je njihove kritike nazvao jednstranima. “S jedne strane do\u0107i \u0107e novi broj umirovljenika u sustav.\u00a0 Me\u0111utim, mi imamo veliki broj umirovljenika s malim brojem godina sta\u017ea koji u mirovinu naj\u010de\u0161\u0107e nisu oti\u0161li svojom voljom”, rekao je Sever.<\/p>\n

Podsjetio je kako je najvi\u0161e umirovljenika koji nisu napunili sve uvjete za mirovinu, nastalo tijekom 1990-ihgodinakad je vrijedio stari zakon da \u017eene u prijevremenu mirovinu idu s 50 odnosno mu\u0161karci s 55 godina \u017eivota, a kasnije dob se podigla pa su \u017eene u mirovinu i\u0161le s 55 odnosno mu\u0161karci sa 60 godina.<\/p>\n

“Takvih umirovljenika je jo\u0161 puno. Kad se dizala dob za punu mirovinu 1. sije\u010dnja 1999. godine onda su \u017eene mogle u punu mirovina i\u0107i sa 60 odnosno mu\u0161karci sa 65 godina. Oni su imali umanjenu mirovinu samo za razdoblje dok su bili u tom predstartnom dobu do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu. Kad su do\u0161li do te starosne dobi onda su ih vra\u0107ali u punu mirovinu”, ka\u017ee na\u0161 sugovornik koji napominje kako se dr\u017eava tbrzim umirovljenjem rije\u0161ila i cijelog niza braniteljakoji su se mladi vratili s rati\u0161ta, a \u010dije su tvrtke u kojima su prije rata radili nestale tijekom pretvorbe i privatizacije.<\/p>\n

Dodaje kako se me\u0111u umirovljenicima bez napunjenog sta\u017ea nalaze i deseci, mo\u017eda i stotine tisu\u0107a osoba kojih su se poslodavci tijekom pretvorbe i privatizacije na isti na\u010din rije\u0161ili \u0161alju\u0107i ih u mirovinu kao ili ih kasnijih godina slanjem u mirovinu zbrinjavali vi\u0161kovi zaposlenih koji su imali uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu.<\/p>\n

“Sad imamo ogroman kontingent umirovljenika koji \u0107e u narednim desetlje\u0107ima po\u010deti umirati s obzirom na to da su ve\u0107 dugi niz godina u sistemu. Tu su borci i NOB-a te Domovinske vojske iz drugog rata koji \u0107e u sljede\u0107em razdoblju preminuti. Mi \u0107emo imati visoki mortalitet me\u0111u umirovljenicima”, podsje\u0107a predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.<\/p>\n

“Kako to izgleda pokazuje i projekcija Europske komisije u \u010dijem se izvje\u0161\u0107u vidi da je Hrvatska jedna od 12 zemlja Europske unije u kojima \u0107e u narednom razdoblju padati tro\u0161ak mirovina u BDP koji je ina\u010de i sad ni\u017ei od prosjeka EU. Sad nam je taj udio nekih 10 posto a prosjek Europske unije je 11.2 posto. Do 2040 godine taj udio \u0107e pasti jo\u0161 dva postotna boda a EU \u0107e jo\u0161 uvijek ostati na istoj razini Do 2070 godine mi \u0107emo biti 6,8 posto tro\u0161ka dok \u0107e EU biti na 11.2 posto. Dakle jasno je kako \u0107e taj tro\u0161ak mirovina sve vi\u0161e padati. Dakle kako god okrenete svi podaci ka\u017eu kako je na\u0161 sustav odr\u017eiv i kako \u0107e to biti u narednom razdoblju”, obja\u0161njava Sever.<\/p>\n

Na\u0161 sugovornik napominje i kako postoji jo\u0161 jedna nelogi\u010dnost kod ovog prijedloga mirovinske reforme.<\/p>\n

“Naime ministar Pavi\u0107 radio je prijedlog kao da je sve u status quo. Kao da \u0107emo mi i dalje imati izrazito veliko iseljavanje mladih, nema nikakvih mjera koje bi zna\u010dile povratak ljudi kao \u0161to su to radile druge zemlje. Ova vlast ra\u010duna kako ne\u0107e biti pove\u0107avanja zaposlenosti, oni ne ra\u010dunaju na rast BDP-a. Dakle tu je cijeli niz projekcija i brojeva koji opovrgavaju Vladu, a ovu antikampanju je Vlada radila kako bi pla\u0161ila narod s jedne stranete kako bi uputila poruku Ustavnom sudu kako \u0107e sindikalni prijedlog biti veliko optere\u0107enje na dr\u017eavni prora\u010dun nad kojim bi oni trebali bdjeti”, ka\u017ee Sever i nada se kako to narod i Ustavni sud na to ne\u0107e pasti.<\/p>\n

“Kad imate jednu ovoliko neambicioznu vladu koja prakti\u010dki ne ra\u010duna na nikakav rast, koja ne ra\u010duna na rast BDP-a ve\u0107 na njegov pad, koja ne ra\u010duna ni na rast pla\u0107a, ve\u0107 njihov pad, onda nam treba biti jasno kako takva Vlada ne mo\u017ee raditi nikakveprojekcije”, rekao je Kre\u0161imir Sever za Direktno.<\/p>\n

\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predstavnici Inicijative ’67 je previ\u0161e’ izvijestili su u no\u0107i sa subote na nedjelju da su prikupili vi\u0161e od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma. Ministarstvo uprave na dan 27. travnja 2019. utvrdilo je kako je u registru bira\u010da upisano 3.735.680 bira\u010da s prebivali\u0161tem u Hrvatskoj. To zna\u010di kako je za raspisivanje referenduma bilo potrebno skupiti najmanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6730"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6730"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6731,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6730\/revisions\/6731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}