{"id":6697,"date":"2019-04-29T07:30:50","date_gmt":"2019-04-29T06:30:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6697"},"modified":"2019-04-29T07:30:50","modified_gmt":"2019-04-29T06:30:50","slug":"29-4-2019-nova-tempirana-bomba-prijeti-hrvatskoj-zavrsit-ce-kao-uljanik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6697","title":{"rendered":"29.4.2019. &#8211; Nova tempirana bomba prijeti Hrvatskoj, zavr\u0161it \u0107e kao Uljanik"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">\u017deljezni\u010dki sustav u Hrvatskoj jo\u0161 je jedna financijska tempirana bomba koja \u0107e prije ili kasnije poreznim obveznicima eksplodirati u lice, ba\u0161 kao \u0161to se to ove godine dogodilo s brodogradnjom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako je \u017eeljezni\u010dki sustav dobio milijarde kuna od poreznih obveznika, rezultati tih \u201culaganja\u201d nisu vidljivi. Firme koje se bave prijevozom i \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i dalje su ovisne o javnom novcu, a unato\u010d toj ogromnoj pomo\u0107i, sustav ne funkcionira &#8211; vlakovi su spori i neredoviti, a ni cijene prijevoza za korisnike nisu osobito povoljne s obzirom na to da je sustav sna\u017eno subvencioniran.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Gubita\u0161i koji ne bi postojali bez na\u0161eg novca<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Primjerice, H\u017d infrastruktura, prema izvje\u0161\u0107u za 2017. godinu, ima prihode od prodaje u iznosu od 239 milijuna kuna, ali zato subvencije iznose 958 milijuna kuna. 508 milijuna kuna dolazi iz tro\u0161arina jer iz svake litre goriva 20 lipa ide za \u017eeljeznice, dok 450 milijuna dolazi iz dr\u017eavnog prora\u010duna \u201cza \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu\u201d. Jasno je da ova kompanija bez javnog novca ne bi postojala.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sli\u010dna je situacija i u H\u017d putni\u010dkom prijevozu, koji tako\u0111er ne bi postojao bez javnog novca iako putnike ne prevoze besplatno. Njihovi prihodi od prodaje iznosili su oko 271 milijun kuna, dok su \u201costali prihodi\u201d 554 milijuna kuna, od \u010dega je 441 milijun kuna dr\u017eavne potpore za poticanje putni\u010dkog prometa, a 76 milijuna kuna dr\u017eavne potpore za modernizaciju \u017eeljezni\u010dkih vozila. Njihovi ukupni prihodi iznosili su oko 825 milijuna kuna, od \u010dega je iz dr\u017eavnog prora\u010duna stiglo oko 517 milijuna kuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema analizi koju je 2017 godine objavio\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ijf.hr\/upload\/files\/4.pdf\" target=\"_blank\">Institut za javne financije<span style=\"color: #001000;\">,<\/span><\/a>\u00a0od 2006. do 2015. \u017eeljezni\u010dki sektor dobio je potpore u iznosu od 8,7 milijardi kuna. Ustanovili su da su ukupne dr\u017eavne potpore redovito svake godine iznosile vi\u0161e od 700 milijuna kuna. Tako\u0111er, u razdoblju od 2000. do 2015. odobrena su i dr\u017eavna jamstava u iznosu od 12,64 milijarde kuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Dr\u017eava je na sebe preuzela ogromne dugove \u017eeljeznice<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako se navodi u analizi IJF-a, ve\u0107i dio jamstava odobren je za pokri\u0107e gubitaka i financiranje teku\u0107e likvidnosti. Od 2005. do 2011., kako navode, nije bilo protestiranih jamstava jer je vlada sve obveze, koje su iznosile 4 milijarde kuna, preuzimala na sebe, a nakon toga od 2012. do 2015. dolazi na naplatu oko 850 milijuna jamstava.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naravno, to je sve negativno utjecalo na javne financije pa su, kako se navodi u analizi, \u201cobveze \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu RH od 2005. do 2015. pridonijele pove\u0107anju javnog duga za 8,4 milijarde kuna, \u0161to je cjelokupan iznos jamstava odobrenih od 2005. do 2015. Preuzete obveze promatranih dru\u0161tava izravno pove\u0107avaju javni dug za oko 1,3 posto BDP-a\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Krene\u0161 vlakom pa zavr\u0161i\u0161 u autobusu<\/strong><\/p>\n<div id=\"dfp-DIA-container\" style=\"text-align: justify;\">\n<div id=\"dfp-DIA\" data-google-query-id=\"CJijxp7W9OECFReVdwodrGsOzA\">\n<div id=\"google_ads_iframe_\/21703950087\/DIA_vijesti_0__container__\">Iako porezni obveznici, kao \u0161to vidimo, daju ogroman novac, zauzvrat dobivaju vrlo lo\u0161u uslugu pa sve vi\u0161e odustaju od \u017eeljezni\u010dkog prijevoza. Tako je 2017. bilo ukupno 382 otkazana vlaka bez supstitucije, 475 ih je zamijenjeno autobusima, a 224 vlaka su otkazana zbog izvanrednih prilika.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zanimljiv je i slu\u010daj s kraja pro\u0161le godine kada je Agencija za sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa izdala rje\u0161enje H\u017d infrastrukturi kojim se od 1. sije\u010dnja 2019. zabranjuje vo\u017enja vlakova brzinama iznad 100 km\/h, a nagibnim vlakovima se zabranjuje kori\u0161tenje nagibne tehnologije. Razlog toj zabrani bio je kvar na posebnom \u017eeljezni\u010dkom vozilu kojim se vr\u0161e mjerenja kolosijeka. Kako H\u017d infrastruktura nije obavila redovito mjerenje, Agencija je odlu\u010dila smanjiti brzinu na prugama. To mjerno vozilo do danas nije popravljeno, ali je H\u017d infrastruktura anga\u017eirala vanjskog izvo\u0111a\u010da, koji je ipak izvr\u0161io potrebna mjerenja, odgovorili su nam iz kompanije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cS obzirom da mjerenje geometrijskih parametara kolosijeka nije bilo u mogu\u0107nosti izvr\u0161iti s tra\u010dni\u010dkim mjernim vozilom EM 120, koje je na popravku, sukladno Uputi za provjeru geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka tra\u010dni\u010dkim mjernim vozilom tehni\u010dko-mjernih karakteristika EM-120 (Uputa 339a \u010dlanak 2. to\u010dka 9) i Uputi za provjeru geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka ru\u010dnim tra\u010dni\u010dkim mjernim kolicima tehni\u010dko-mjernih karakteristika TRACKSCAN (Uputa 339b \u010dlanak 2. to\u010dka 8.), mjerenja su izvr\u0161ena. Izvr\u0161ena su tra\u010dni\u010dkim mjernim kolicima TRACKSCAN na prugama gdje je brzina do 100 km\/h, dok je na prugama gdje je brzina jednaka ili ve\u0107a od 100 km\/h ugovoreno mjerenje s vanjskim izvo\u0111a\u010dem, a mjerenje je obavljeno u prosincu 2018. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Sustav u kojeg se nitko ne usudi dirati &#8211; sve dok ne do\u0111e do ruba<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S obzirom na to da su navedena mjerenja obavljena u propisanom roku, nije bilo smanjenja brzina vlakova na prugama na kojima je brzina iznad 100 km\/h, kao niti ograni\u010denja prometovanja nagibnih vlakova s uklju\u010denom nagibnom tehnikom\u201d, stoji u odgovoru H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S obzirom na sve navedeno, jasno je da je ovakvo funkcioniranje \u017eeljezni\u010dkog sustava dugoro\u010dno neodr\u017eivo, no o\u010dito se zbog raznih interesa pojedinih uskih skupina ljudi koji od situacije u \u017eeljezni\u010dkom sektoru imaju koristi &#8211; u njega nitko ne usudi dirati, sve dok ne do\u0111e do ruba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/nova-tempirana-bomba-prijeti-hrvatskoj-zavrsit-ce-kao-uljanik\/2077562.aspx\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017deljezni\u010dki sustav u Hrvatskoj jo\u0161 je jedna financijska tempirana bomba koja \u0107e prije ili kasnije poreznim obveznicima eksplodirati u lice, ba\u0161 kao \u0161to se to ove godine dogodilo s brodogradnjom. Iako je \u017eeljezni\u010dki sustav dobio milijarde kuna od poreznih obveznika, rezultati tih \u201culaganja\u201d nisu vidljivi. Firme koje se bave prijevozom i \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i dalje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6697"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6697"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6698,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6697\/revisions\/6698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}