{"id":6674,"date":"2019-04-06T21:20:46","date_gmt":"2019-04-06T20:20:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6674"},"modified":"2019-04-06T21:20:46","modified_gmt":"2019-04-06T20:20:46","slug":"6-04-2019-tko-ce-moci-u-mirovinu-sa-65-godina-matematika-ne-ide-u-prilog-tvrdnjama-ministra-pavica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6674","title":{"rendered":"6.04.2019. – Tko \u0107e mo\u0107i u mirovinu sa 65 godina? Matematika ne ide u prilog tvrdnjama ministra Pavi\u0107a"},"content":{"rendered":"

I dalje \u0107e, i tu mogu smiriti na\u0161e gra\u0111ane, ve\u0107ina ljudi i\u0107i izme\u0111u 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, na\u0161i gra\u0111evinski radnici, gospo\u0111e blagajnice u du\u0107anima, medicinske sestre, svi oni koji rano ulaze na tr\u017ei\u0161te rada sa 18 godina, mogu oti\u0107i u mirovinu sa 41 godinom sta\u017ea i 60 godina \u017eivota.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

Oni koji studiraju do 24-25 godine i\u0107i \u0107e sa 65. Dakle, samo oni koji ne\u0107e uspjeti 41 godinu sta\u017ea do 65 osigurati radit \u0107e do 67 godina\u201c, rije\u010di su kojima Marko Pavi\u0107, ministar rada i mirovinskog sustava \u201eumiruje\u201c gra\u0111ane oponiraju\u0107i sindikatima koji se pripremaju za provo\u0111enje referendumske inicijative\u201e67 je previ\u0161e\u201c<\/a>\u00a0kojom tra\u017ee odustajanje od podizanje dobi za umirovljene tako i bla\u017ee ka\u017enjavanje prijevremenog umirovljenja. Ponavljaju\u0107i i u zadnjem nastupu tu\u00a0argumentaciju<\/a>\u00a0(od 14:56 minute priloga) ministar rada isti\u010de i vlastiti primjer pa navodi kako je on jedan od onih koji \u0107e raditi do 67 godina \u201eiz razloga \u0161to je godinu dana volontirao na fakultetu \u010dekaju\u0107i mjesto\u201c.<\/p>\n

Ministrova gola matemati\u010dka ra\u010dunica odr\u017eiva je na papiru pod pretpostavkom da \u0107e radnik, bilo da na tr\u017ei\u0161te rada stupa s 18 godina ili nakon diplome, doista na\u0107i posao s punim radnim vremenom te sve do dobi za umirovljenje ne\u0107e imati prekida radnog sta\u017ea. Odnosno, odr\u017eiva je na tr\u017ei\u0161tu koje svakoj radno sposobnoj osobi jam\u010di posao, pa i premje\u0161taj na lak\u0161e radno mjesto u trenutku kada vi\u0161e ne mo\u017ee raditi svoj osnovni posao. Primjerice, gra\u0111evinskom radniku koji se u pedesetim godinama \u017eivota vi\u0161e ne mo\u017ee penjati po skelama.<\/p>\n

Matematika ne ide ministru u prilog<\/strong><\/p>\n

No, gola matematika ne uva\u017eava rastu\u0107i trend nesigurnih poslova koji radnicima ne jam\u010de da \u0107e tijekom cijelog radnog vijeka skupiti dovoljno mirovinskog sta\u017ea, iako su radili bez prekida. I sama Europska komisija u zadnjem\u00a0izvje\u0161\u0107u<\/a>\u00a0isti\u010de da je u Hrvatskoj udio osoba zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme \u2013 unato\u010d rastu udjela ugovora na neodre\u0111eno vrijeme u broju novih ugovora o radu \u2013 17,5 posto \u0161to je daleko vi\u0161e od prosjeka Europske unije koji iznosi 11,3 posto.<\/p>\n

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem velja\u010de u Hrvatskoj je bilo ne\u0161to vi\u0161e od 1,5 milijuna osiguranika pri \u010demu je 347 447 radnika radilo na odre\u0111eno vrijeme. U nepunom radnom vremenu radi 52 807 osiguranika (39 289 na neodre\u0111eno te 13 518 na odre\u0111eno vrijeme). U dobnoj granici od 15 do 39 godina \u017eivota na kraju velja\u010de registrirano je preko 25,8 tisu\u0107a prijava na nepuno radno vrijeme, ali iza te brojke se kriju i osiguranici koji rade samo za jednog, ali i oni koji rade za vi\u0161e poslodavaca te na taj na\u010din mo\u017eda \u201ezarade\u201c puno radno vrijeme.<\/p>\n

Iako \u0107e radnici u nepunom radnom vremenu za godinu rada dobiti godinu mirovinskog sta\u017ea, pitanje je koliko \u0107e niska biti njihova mirovina jer rade dva, pet, 10, 20, a ne 40 sati tjedno. Dakle, oni \u0107e mo\u017eda u mirovinu prije 67 godine \u017eivota, ali \u0107e kao i svi koji zara\u0111uju do 75 posto prosje\u010dne pla\u0107e, zaraditi tek\u00a0zajam\u010denu minimalnu mirovinu<\/a>.<\/p>\n

Na dobar dio studenata ra\u010dunica da \u0107e u mirovinu i\u0107i sa 65 godina \u017eivota nije primjenjiva. Ako je netko fakultet zavr\u0161io s 24 godine i nakon toga bio na stru\u010dnom osposobljavanju bez radnog odnosa (SOR), iza sebe ima godinu ili dvije rada, bez upisanog radnog sta\u017ea. Pod pretpostavkom da je odmah nakon SOR-a na\u0161ao posao 41 godinu sta\u017ea napunit \u0107e u 66., odnosno 67. godini \u017eivota. Ako je fakultet zavr\u0161io u 25. godini i pro\u0161ao SOR, na mirovinu mo\u017ee ra\u010dunati u 67., odnosno 68. godini \u017eivota. To bi bio neki idealni scenarij. Da je \u017eivot druga\u010diji, svjedo\u010di i primjer jedne od na\u0161ih sugovornica koje su i tijekom studiranja i nakon \u0161to su diplomirale radile, ali u nesigurnim oblicima rada. Jedna od njih, danas ima 30 godina \u017eivota i godinu i pol radnog sta\u017ea, iako niti dana unatrag pet godina od kada je diplomirala nije bila bez posla. No, jedino \u0161to joj se nudilo bili su autorski ugovori (u vrijeme dok se na njih nisu pla\u0107ali doprinosi) i rad na pola radnog vremena. Danas radi u punom radnom vremenu, a starosnu mirovinu bez penalizacije ne bi mogla ostvariti prije 70-te godine \u017eivota.<\/p>\n

Honorarci zakinuti za sta\u017e<\/strong><\/p>\n

Posebna kategorija radnika su svi oni koji \u017eive isklju\u010divo od drugog dohotka, poput autorskih honorara, ugovora o djelu. Lani je, kako na na\u0161 upit navodi Porezna uprava, evidentirano 214 763 osoba koje su ostvarile drugi dohodak. Ukupan iznos njihovih oporezivih primitaka prema\u0161io je \u010detiri milijarde kuna. U 2017. godini, primjerice, bilo je 274 446 primatelja drugog dohotka, a zaradili su 3,8 milijardi kuna.<\/p>\n

Za koliko je gra\u0111ana drugi dohodak lani bio jedini izvor prihoda, me\u0111utim, nije poznato.<\/p>\n

\u201eNapominjemo da je osnovna zada\u0107a Porezne uprave, izme\u0111u ostalog, utvr\u0111ivanje i naplata poreza te su sukladno navedenom ustrojene i evidencije Porezne uprave. Stoga u direktnom pristupu ne raspola\u017eemo s podatkom o broju stjecatelja koji ostvaruju primitke isklju\u010divo s osnove drugog dohotka\u201c, navodi Porezna u odgovoru na na\u0161 upit. Pomalo je neobi\u010dno \u201eneraspolaganje\u201c tim podatkom s obzirom da se JOPPD obrazac (izvje\u0161\u0107e o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja) koristi ve\u0107 petu godinu i on je izvor svih podataka o primanjima poreznih obveznika.<\/p>\n

Od prije dvije godine naplata doprinosa obavezna je za sve oblike\u00a0drugog dohotka<\/a>, a pla\u0107aju se u sni\u017eenom iznosu (10 posto za I i II stup mirovinskog te 7,50 posto za zdravstveno osiguranje). Radnicima u radnom odnosu koji ostvaruju honorare pla\u0107eni mirovinski doprinosi na ta primanja ulaze u obra\u010dun mirovine, a nezaposlenima se prera\u010dunavaju u mirovinski sta\u017e.<\/p>\n

Za mnoge umjetnike, novinare, akvizitere, honorar, odnosno drugi dohodak jedini je izvor prihoda. A o tome koliko zarade, ovisi i koliko \u0107e mirovinskog sta\u017ea nakupiti. Prema\u00a0zakonskim odredbama<\/a>, sta\u017e osiguranja u tim se slu\u010dajevima utvr\u0111uje za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima na koju su obra\u010dunati i upla\u0107eni doprinosi podijeli s prosje\u010dnom mjese\u010dnom pla\u0107om svih zaposlenih u istoj godini, prema podacima dr\u017eavne statistike. Autori su tu u startu zakinuti jer se njihov dohodak (s isklju\u010denim doprinosima) dijeli s prosje\u010dnom pla\u0107om (u koju su doprinosi uklju\u010deni). Tako netko tko je tijekom cijele godine na ruke primao honorar u visini prosje\u010dne pla\u0107e ne mo\u017ee skupiti punih 12 mjeseci sta\u017ea.<\/p>\n

Primjerice, honorarcu koji je tijekom godine prosje\u010dno na ruke primao neto honorar u razini 7,5 tisu\u0107a kuna izvedeni sta\u017e osiguranja iznosi devet mjeseci i \u0161est dana. Lani je prosje\u010dna bruto pla\u0107a bila 8.448 kuna, dok je prosje\u010dna neto pla\u0107a bila 6.237 kuna. Na\u0161 honorarac, dakle, prosje\u010dno je mjese\u010dno na ruke primao preko 1,2 tisu\u0107e kuna vi\u0161e nego radnik na prosje\u010dnoj pla\u0107i. No, zaradio je tri mjeseca mirovinskog sta\u017ea manje. Prostom ra\u010dunicom, honorarac \u0107e za \u201ezaradu\u201c 41 godine sta\u017ea raditi vi\u0161e od 50 godina. Godine \u017eivota, bolje ne brojati.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I dalje \u0107e, i tu mogu smiriti na\u0161e gra\u0111ane, ve\u0107ina ljudi i\u0107i izme\u0111u 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, na\u0161i gra\u0111evinski radnici, gospo\u0111e blagajnice u du\u0107anima, medicinske sestre, svi oni koji rano ulaze na tr\u017ei\u0161te rada sa 18 godina, mogu oti\u0107i u mirovinu sa 41 godinom sta\u017ea i 60 godina \u017eivota. Oni […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6674"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6674"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6675,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6674\/revisions\/6675"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}