{"id":6671,"date":"2019-04-05T07:09:04","date_gmt":"2019-04-05T06:09:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6671"},"modified":"2019-04-05T07:09:04","modified_gmt":"2019-04-05T06:09:04","slug":"5-04-2019-mirovinska-reforma-je-promasena-problem-treba-rjesavati-na-trzistu-rada-i-u-proracunu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6671","title":{"rendered":"5.04.2019. &#8211; Mirovinska reforma je proma\u0161ena: problem treba rje\u0161avati na tr\u017ei\u0161tu rada i u prora\u010dunu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em><strong>Reforma mirovinskog sustava su\u0161tinski je nepravedna, jer \u0107emo zbog djelomi\u010dnih interesa u dugom roku o\u0161tetiti veliku ve\u0107inu gra\u0111ana, zaklju\u010dak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom Za\u0161to je 67 previ\u0161e i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada.<\/strong><\/em><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: justify;\">Konferenciju odr\u017eanu u \u010detvrtak organizirale su\u00a0<strong>Zaklada Friedrich Ebert<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>inicijativa67 je previ\u0161e<\/strong>\u00a0koju su pokrenule tri sindikalne sredi\u0161njice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao uvod u prvu panel raspravu o me\u0111unarodnim iskustvima vezanim uz dobnu granicu za umirovljenje te humanim i demografskim aspektima rada iza 65. godine \u017eivota, CelineVanmoerkerke iz sindikata FGTB je iznijela iskustva iz Belgije, koja se u mnogo\u010demu podudaraju s hrvatskima: vlast je bez rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina te uvela niz drugih lo\u0161ih rje\u0161enja za radnike, zbog \u010dega su sindikati prosvjedovali u nekoliko navrata, uz sna\u017enu podr\u0161ku gra\u0111ana. \u201ePoku\u0161avaju nas uvjeriti da nema druge opcije osim rada do 67. godine, ali to nije istina. 67 je definitivno previ\u0161e, a ovdje se radi o pitanju redistribucije bogatstva i osiguranje novca za radnike koji su to bogatstvo i zaradili\u201c, poru\u010dila je Vanmoerkerke. \u201eBelgija je sve bogatija, ali novac se ula\u017ee u kompanije, a ne u ljude. Radnici stvaraju bogatstvo i sindikati tra\u017ee da oni imaju korist o toga\u201d, poru\u010dila je belgijska sindikalistica.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Alexander de Brito iz Radni\u010dke komore Austrije naveo je suprotan primjer dugogodi\u0161nje cjelovite reforme, kojom je na\u0111eno rje\u0161enje bez podizanja dobi umirovljenja na 67 godina. \u201eDob umirovljenja u Austriji je 65 i ostat \u0107e 65! Politi\u010dari, recite istinu: vas ne zanima na\u0161 rad do 67 jer znate da velika ve\u0107ina to ne\u0107e mo\u0107i izdr\u017eati, vi \u017eelite umanjene mirovine\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U raspravi koja je uslijedila sugovornici su se slo\u017eili da \u0107e povi\u0161enje dobi i pove\u0107anje penalizacija za prijevremene mirovine te\u0161ko pogoditi radnike te da \u0107e jedino oni iznijeti teret reforme. \u201eImat \u0107emo sve vi\u0161e umirovljenika koji \u0107e imati umanjenu mirovinu jer ne\u0107e mo\u0107i dosegnuti dob umirovljenja\u201c, istaknuo je Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te naglasio kako u Hrvatskoj nema nikakvih razloga da se dob za stjecanje prava na punu mirovinu dignes a 65 na 67 godina starosti. Sustav \u0107e biti relaksiraniji ako oni koji mogu i ho\u0107e ostanu raditi, dok bi, s druge strane, bolesni i izmoreni mogli sa 65 godina u punu mirovinu\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta upozorio je da mladi ljudi ve\u0107 pokazuju nezadovoljstvo i masovno iseljavaju te da ova, neodgovorna i nestru\u010dna reforma ne\u0107e doprinijeti boljem ozra\u010dju. \u201eOgroman je problem \u0161to na\u0161e vlade imaju odmak od bilo koje vrste socijalne politike. Prevladavaju kruti elementi neoliberalne retorike: rast, rast, rast, a zaboravljaju \u010dovjeka \u2013 osobito u zakonskim rje\u0161enjima. Koncept je problem. Na\u0161a socijalna dr\u017eava je mrtva\u201c, poru\u010dio je Strmota.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na drugoj panel raspravi govorilo se o prijevremenom umirovljenju i nepovoljnim uvjetima na tr\u017ei\u0161tu rada za osobe starije dobi. Marijana Ba\u0111un s Instituta za javne financije predstavila je nalaze istra\u017eivanja koja pokazuju da radnici \u010de\u0161\u0107e razmi\u0161ljaju o odlasku u prijevremenu mirovinu ako im je niska kvaliteta \u017eivota, ni\u017ea razina obrazovanja, lo\u0161ije zdravlje, a posebno je zna\u010dajno da o prijevremenoj mirovini dvostruko \u010de\u0161\u0107e razmi\u0161ljaju zaposlenici u privatnom sektoru. \u201eGlavnina tranzicijskog tro\u0161ka preba\u010dena je na mirovinski sustav kroz masovno umirovljenje. Rje\u0161enja za du\u017ei ostanak na tr\u017ei\u0161tu rada treba tra\u017eiti u pobolj\u0161anju uvjeta na tr\u017ei\u0161tu rada te pobolj\u0161anju zdravstvene i socijalne politike\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zvonimir Gali\u0107 s Filozofskog fakulteta poru\u010dio je da ljudi ne odlaze odande gdje im je dobro. \u201eTeza o sretnom i produktivnom radniku je dokazana \u2013 ljude moramo smatrati klju\u010dnim strate\u0161kim potencijalom. Po elementima ekonomske sigurnosti, percepcije autonomije na poslu i zadovoljstva poslom Hrvatska zaostaje za zapadnom, ali i za isto\u010dno Europom uklju\u010denosti u dono\u0161enju odluka, a u najgorem su polo\u017eaju upravo stariji radnici\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ana Mili\u0107evi\u0107 Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorila je da je ova reforma lo\u0161e, parcijalno rje\u0161enje koje je doneseno bez multidisciplinarnog pristupa, bez dijaloga sa sindikatima, radnicima i drugim va\u017enim akterima. \u201eSvaka mirovinska reforma je politi\u010dka odluka i nju ne bi smjeli definirati isklju\u010divo ekonomski faktori. Poja\u010dana penalizacija je apsolutno pogre\u0161na mjera jer se njome stvara kohorta siroma\u0161nih ljudi\u201c, poru\u010dila je.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Velibor Ma\u010dki\u0107 s Ekonomskog fakulteta reformu je ocijenio parcijalnom i pogre\u0161nom. \u201eProblem je fiskalni i ne treba ga prebiti preko mirovinskog sustava. Ova reforma je su\u0161tinski nepravedna. Zato dr\u017eim fige za akciju 67 je previ\u0161e. Ovo je ne\u0161to \u0161to bi definitivno trebalo podr\u017eati\u201c, zaklju\u010dio je Ma\u010dki\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Konferenciju u cijelosti mo\u017eete pogledati na:\u00a0<a href=\"https:\/\/youtu.be\/7Flfvjq_m3M\">https:\/\/youtu.be\/7Flfvjq_m3M<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<\/div>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/mirovinska_reforma_je_promasena_problem_treba_rjesavati_na_trzistu_rada_i_u_proracunu_70421\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reforma mirovinskog sustava su\u0161tinski je nepravedna, jer \u0107emo zbog djelomi\u010dnih interesa u dugom roku o\u0161tetiti veliku ve\u0107inu gra\u0111ana, zaklju\u010dak je konferencije o mirovinskom sustavu pod nazivom Za\u0161to je 67 previ\u0161e i koji su preduvjeti za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada. Konferenciju odr\u017eanu u \u010detvrtak organizirale su\u00a0Zaklada Friedrich Ebert\u00a0i\u00a0inicijativa67 je previ\u0161e\u00a0koju su pokrenule tri sindikalne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6671"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6671"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6672,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6671\/revisions\/6672"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}