Katastrofalna \u017eeljezni\u010dka infrastruktura<\/strong><\/p>\nIpak, problem broj jedan transportnog sektora u Hrvatskoj su \u017eeljeznice, isti\u010de EK, te konstatira da u Hrvatskoj \u201c\u017eeljezni\u010dka infrastruktura zna\u010dajno zaostaje za prosjekom Europske unije\u201d.<\/p>\n
\u201cZastarjela i ograni\u010dena \u017eeljezni\u010dka infrastruktura rezultira slabom kompetitivno\u0161\u0107u, niskom kvalitetom usluga i preferiranjem drugih na\u010dina transporta, primjerice cestovnog, u kojemu je infrastruktura zna\u010dajno kvalitetnija. No\u00a0tro\u0161kovi i negativni utjecaj na okoli\u0161 su mnogo vi\u0161i kod cestovnog prometa\u201d, navodi EK\u00a0te isti\u010de da je u Hrvatskoj sagra\u0111eno tek 5 do 6 posto predvi\u0111ene osnovne \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee Europe, dok je prosjek EU-a izme\u0111u 50 i 60 posto, \u0161to zna\u010di da Hrvatska deset puta zaostaje za prosjekom EU-a, a jo\u0161 vi\u0161e za \u010dlanicama koje imaju izvrstan \u017eeljezni\u010dki promet.<\/p>\n
Slaba produktivnost dr\u017eavnih tvrtki<\/strong><\/p>\nEK upozorava da \u017eeljezni\u010dkim transportom u Hrvatskoj \u201cdominira restriktivna regulacija i politika\u201d\u00a0te da bi trebalo \u201cukloniti regulativna ograni\u010denja, uvesti otvorene i transparentne procedure natje\u010daja i pobolj\u0161ati suradnju izme\u0111u tvrtki u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu i privatnih operatera\u201d ako se stanje \u017eeli popraviti.<\/p>\n
Naro\u010dito se proziva \u201cslaba produktivnost\u201d u dr\u017eavnim tvrtkama povezanim sa \u017eeljezni\u010dkim prometom poput Hrvatskih \u017eeljeznica (H\u017d, te se konstatira da to ima negativan utjecaj na cijeli \u017eeljezni\u010dki sektor. U izvje\u0161taju se podsje\u0107a da kompetitivnost u \u017eeljezni\u010dkom sektoru u kombinaciji s modernom infrastrukturom stvara radna mjesta i mo\u017ee generirati rast hrvatske ekonomije, no da u Hrvatskoj nema ni kompetitivnosti ni modernizacije.<\/p>\n
Gra\u0111ani svaki aspekt \u017eeljezni\u010dkog prometa u Hrvatskoj ocjenjuju kao lo\u0161<\/strong><\/p>\nZbog svega toga ne \u010dudi \u0161to je zadovoljstvo \u017eeljezni\u010dkim prometom u Hrvatskoj tako\u0111er ispod prosjeka Europske unije. Prema istra\u017eivanju Eurobarometra, svi aspekti \u017eeljezni\u010dkog prometa u Hrvatskoj su lo\u0161e ocijenjeni od strane gra\u0111ana: od reakcija na pritu\u017ebe, preko to\u010dnosti, pa do \u010disto\u0107e unutra\u0161njosti putni\u010dkih vagona. Tako\u0111er se isti\u010de da vlakovi u Hrvatskoj nemaju odgovaraju\u0107e realiziran pristup za putnike slabije mobilnosti, primjerice za one u invalidskim kolicima.<\/p>\n
Povrh toga, isti\u010de se da bi Hrvatska u svojim urbanim podru\u010djima trebala pobolj\u0161ati prometnu povezanost\u00a0te da je to jo\u0161 jedan od na\u010dina podizanja produktivnosti i potencijala gospodarskog rasta. Dovoljno je sjetiti se kako izgleda tramvajski promet u Zagrebu da bude\u00a0jasno za\u0161to EK isti\u010de i ovaj aspekt.<\/p>\n
Nesposobnost realiziranja projekata za koje su dobiveni europski novci<\/strong><\/p>\nEK zabrinjava i \u0161to kasni provedba nekih\u00a0projekata za koje je Hrvatska dobila znatan novac iz europskih fondova, poput radova na dionici pruge Dugo Selo – Kri\u017eevci.\u00a0To se poklapa i s upozorenjima iz niza drugih izvje\u0161taja EK u kojima se Hrvatsku isti\u010de kao \u010dlanicu koja nije u stanju realizirati projekte za koje ve\u0107 ima sva osigurana sredstva, \u0161to je doista veliki \u0161amar za hrvatsku administraciju i Ministarstvo europskih fondova kojim upravlja moralno kompromitirana ministrica Gabrijela \u017dalac.<\/p>\n
\n
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA<\/p>\n
\n
EK Hrvatsku proziva i zbog toga \u0161to nema zadovoljavaju\u0107u infrastrukturu za prometala s obnovljivim izvorima energije, poput elektri\u010dnih automobila, te da bi se tako mogla po\u010deti smanjivati i zaga\u0111enost koju proizvodi automobilski promet.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
U brojkama to izgleda ovako: najvi\u0161a ocjena transportne infrastrukture koja se daje u izvje\u0161taju je 7, prosjek EU-a iznosi 4,33, a Hrvatska je ocijenjena s 2,66.<\/p>\n
Lo\u0161a sigurnost cestovnog prometa<\/strong><\/p>\nNadalje, iako je kvaliteta cestovnog prometa zbog velikih ulaganja znatno bolja od\u00a0\u017eeljezni\u010dkog, sigurnost je veliki problem. Konkretno, prosje\u010dan broj poginulih na milijun stanovnika na prometnicama u EU je 49, a kod nas \u010dak 80.<\/p>\n
Europska unija je izdvajala i izdvajat \u0107e velika sredstva za pobolj\u0161anje prometne infrastrukturu\u00a0te bi Hrvatska od toga itekako mogla profitirati da su vlada Andreja Plenkovi\u0107a i nadle\u017ena ministrica \u017dalac sposobni izvu\u0107i europski novac i realizirati projekte.<\/p>\n
EU pove\u0107ava izdavanja za promet i infrastrukturu<\/strong><\/p>\nU sljede\u0107ih 7 godina – europski bud\u017eet se izra\u0111uje za sedmogodi\u0161nji period – prometni bud\u017eet EU-a mogao bi iznositi \u010dak 100 milijardi eura, a naglasak ulaganja bit \u0107e usmjeren u za\u0161titu okoli\u0161a i primjenu \u010di\u0161\u0107ih goriva u prometu. Primjerice, jedan takav projekt ve\u0107 se provodi u Antwerpenu, drugoj po veli\u010dini luci u Europi, \u010dija je povr\u0161ina jednaka veli\u010dini 20 tisu\u0107a nogometnih igrali\u0161ta, a u kojoj radi oko 60 tisu\u0107a ljudi. Doprinos belgijskom BDP-u je 5 posto, a zara\u0111uju i od turizma.<\/p>\n
Mo\u017eemo li zamisliti da je Hrvatska sposobna osmisliti i provesti takav projekt, naro\u010dito s ministrima poput \u017dalac i Olega Butkovi\u0107a koji je zadu\u017een za infrastrukturu i promet?<\/p>\n
Tako\u0111er, promet je jedini sektor u kojem se pove\u0107ava emisija \u0161tetnih plinova, pa \u0107e EU nov\u010dano podr\u017eavati razvoj \u017eeljeznica i rije\u010dne plovne putove te rasteretiti cestovni promet koji je uzrok najve\u0107eg one\u010di\u0161\u0107enja. Sve to je ogromna prilika, naro\u010dito za smije\u0161no lo\u0161e hrvatske \u017eeljeznice, no sve ukazuje\u00a0da \u0107e i ta \u0161ansa ostati neiskori\u0161tena.<\/p>\n
\n
IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"PREMA godi\u0161njem izvje\u0161taju Europske komisije (EK), koji obra\u0111uje tematiku transporta u Europskoj uniji, Hrvatska je najgora u EU kada je rije\u010d o u\u010dinkovitosti \u017eeljezni\u010dkih usluga. Izvje\u0161taj\u00a0\u201cTransport in the European Union – Current Trends and Issues\u201d\u00a0na 171 stranici detaljno analizira situaciju u zra\u010dnom, cestovnom, \u017eeljezni\u010dkom itd. prometu unutar Europske unije, a za taj je resor u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6659"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6659"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6659\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6660,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6659\/revisions\/6660"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}