{"id":6635,"date":"2019-03-19T15:09:21","date_gmt":"2019-03-19T14:09:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6635"},"modified":"2019-03-19T15:09:21","modified_gmt":"2019-03-19T14:09:21","slug":"19-03-2019-sindikate-rijetki-shvacaju-ozbiljno-ali-ovaj-referendum-oko-mirovine-premijeru-sigurno-nije-zgodan-evo-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6635","title":{"rendered":"19.03.2019. – Sindikate rijetki shva\u0107aju ozbiljno, ali ovaj referendum oko mirovine premijeru sigurno nije zgodan; evo za\u0161to"},"content":{"rendered":"

Sindikati, naime, kad su u pitanju referendumske inicijative nikad ne omanu. Istina, niti jednom u tri dosada\u0161nja poku\u0161aja nije do\u0161lo do referenduma, no svaki put je pri\u010da zavr\u0161ila ba\u0161 onako kako su htjeli sindikalni lideri kad su od gra\u0111ana krenuli tra\u017eiti potpise. I da, kad smo ve\u0107 kod potpisa, nikad se nije dogodilo da ih se ne skupi dovoljno.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

\u0106iro Bla\u017eevi\u0107je znao kazati kako, kad mu je te\u0161ko, pomisli na svoj ra\u010dun u \u0161vicarskoj banci.Andrej Plenkovi\u0107je u sli\u010dnoj situaciji. Kad god je hrvatskom premijeru te\u0161ko, mo\u017ee pomisliti na brojke iz anketa. Po ispitivanjima javnog mi\u0161ljenja je, naime, HDZ uvjerljivo najja\u010da stranka u Hrvatskoj. Posljedica je to prije svega slabosti SDP-a, razmrvljenosti opozicije i nemogu\u0107nosti da se, makar zasad, neki od novih pokreta\/stranaka nametnu kao jaka opcija koju nosi val neupitnog nezadovoljstva gra\u0111ana stanjem u zemlji.<\/p>\n

Ipak, u tu umiruju\u0107u jednad\u017ebu, predsjednik Vlade morat \u0107e ubaciti novu varijablu \u2013 sindikate. Odnosno, utjecaj njihove\u00a0danas najavljene akcije<\/a>\u00a0koja bi mogla rezultirati referendumom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se dob za odlazak u mirovinu opet vratila na 65 godina i smanjila penalizacija za prijevremeno umirovljenje.<\/p>\n

NAVIJANJE DESET GODINA RANIJE<\/strong><\/p>\n

Stvar je, zapravo, za aktualnu vlast dosta nezgodna. Plenkovi\u0107eva Vlada je, na zadovoljstvo eksperata Europske komisije, zapravo ubrzala ve\u0107 planiranu reformu koju je donijela VladaZorana Milanovi\u0107a. Po zakonu Vlade lijevog centra, u mirovinu sa 67 godina \u017eivota bi se odlazilo od 2038. godine, a desni centar je sat navio desetlje\u0107e ranije \u2013 na 2028. godinu. Pokretanje referendumske inicijative od strane sindikata (koji tra\u017ee da se u mirovinu ide sa 65 godina i \u2013 to\u010dka) u cijelu pri\u010du ubacuje dozu politi\u010dke neizvjesnosti kakve dosad nikad nismo imali kad su u pitanju referendumi u Hrvatskoj.<\/p>\n

Sindikati, naime, kad su u pitanju referendumske inicijative nikad ne omanu. Istina, niti jednom u tri dosada\u0161nja poku\u0161aja nije do\u0161lo do referenduma, no svaki put je pri\u010da zavr\u0161ila ba\u0161 onako kako su htjeli sindikalni lideri kad su od gra\u0111ana krenuli tra\u017eiti potpise. I da, kad smo ve\u0107 kod potpisa, nikad se nije dogodilo da ih se ne skupi dovoljno.<\/p>\n

KRATKA POVIJEST VLADINIH KAPITULACIJA<\/strong><\/p>\n

Prije devet godina, kad su sindikati nakanili ru\u0161iti izmjene Zakona o radu skupio se rekordan broj referendumskih potpisa u Hrvatskoj \u2013 813.061. Ustavni sud je sru\u0161io referendum, uglavnom zbog toga jer je Vlada u me\u0111uvremenu odustala od izmjena Zakona o radu.<\/p>\n

\u010cetiri godine kasnije, sindikati su organizirali skupljanje potpisa protiv takozvanog outsourcinga, odnosno, izdvajanja i privatizacije pomo\u0107nih slu\u017ebi iz javnih i dr\u017eavnih firmi. Protiv \u201cprivatizacije \u010dista\u010dica\u201d skupilo se vi\u0161e od 600 tisu\u0107a potpisa. Ustavni sud je sru\u0161io referendum, uglavnom zbog toga jer je Vlada u me\u0111uvremenu odustala od outsourcinga.<\/p>\n

Iste godine, samo malo kasnije, sindikati su krenuli i u skupljanje potpisa protiv monetizacije autocesta. Skupljeno je preko 530 tisu\u0107a potpisa onih koji su htjeli referendum o tome ho\u0107emo li \u201cdati na\u0161e autoceste\u201d. Ustavni sud je sru\u0161io referendum, uglavnom zbog toga \u0161to je Vlada u me\u0111uvremenu odustala od monetizacije autocesta.<\/p>\n

TVRDA KOST U BANSKIM DVORIMA<\/strong><\/p>\n

O\u010dito je, dakle, da sindikati, za razliku od mnogih drugih, znaju kako mobilizirati gra\u0111ane i skupiti neupitno dovoljno potpisa za odr\u017eavanje referenduma. O\u010dito je da se dosad, svaki put, Vlada povijala pod te\u017einom njihovih potpisnih knjiga i \u2013 odustajala. Ima i jo\u0161 jedan detalj koji ide u prilog ovakvom razvoju doga\u0111aja \u2013 tajming. A on je, politi\u010dki gledano, pogo\u0111en savr\u0161eno. Referendumski potpisi i eventualno Vladino protivljenje izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju po ovom redu vo\u017enje bi naj\u017ee\u0161\u0107u javnu raspravu izazivali u kampanji za europske izbore (prikupljanje potpisa) i krajem ove, odnosno po\u010detkom naredne godine kad bi se moglo odlu\u010divati o valjanosti potpisa i ustavnosti pitanja. Podsjetimo, krajem ove godine ide kampanja za predsjednika\/cu Republike. Sljede\u0107a godina je godina parlamentarnih izbora.<\/p>\n

Iako je iz povijesnog iskustva i tajminga za zaklju\u010diti da \u0107e Vlada kapitulirati, stvari ipak nisu tako jednostavne. Naime, Plenkovi\u0107 bi mogao biti znatno tvr\u0111a kost od svojih prethodnika. S jedne strane mu nitko politi\u010dki ne pu\u0161e ba\u0161 za vrat (vidi ankete), a s druge, popu\u0161tanje pred sindikalnim zahtjevima i fiksiranje dobi za mirovinu na 65 godina bi u Bruxellesu izazvalo \u2013 zaprepa\u0161tenje. Stoga \u0107e se narednih mjeseci sasvim sigurno u Hrvatskoj na\u0161iroko raspravljati o dobi umirovljenja, potpisima, referendumu, tro\u0161kovima sustava\u2026 s krajnje neizvjesnim ishodom.<\/p>\n

GOTOVAC: LEGITIMNO, ALI NEUSTAVNO<\/strong><\/p>\n

Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, za Telegram ka\u017ee kako ovu referendumsku inicijativu smatra legitimnom. \u201cZa razliku od nedavnih, apsolutno neprihvatljivih, koje su i\u0161le prema smanjenju prava nacionalnih manjina ili zadiranju u me\u0111unarodne ovlasti Sabora\u201d, nagla\u0161ava. Problem su, me\u0111utim, brojke. Hrvatskoj danas u mirovinskom sustavu za isplatu mirovina nedostaje 15-18 milijardi kuna godi\u0161nje. Stanovni\u0161tvo je globalno sve starije i mnoge zemlje su produ\u017eile radni vijek, a neke \u010dak i u potpunosti ukinule prijevremeno umirovljenje.<\/p>\n

\u201cRealnost je da ni Hrvatska ne\u0107e mo\u0107i izbje\u0107i produljenje radnog vijeka\u201d, ka\u017ee Gotovac i upozorava da zbog sada\u0161nje dobi odlaska u mirovinu u nekim zanimanjima ve\u0107 imamo zna\u010dajan deficit radne snage, dok umirovljeni lije\u010dnici ili profesori rade u \u2013 privatnim ustanovama. Gotovac je uvjeren da \u0107e, do\u0111e li ovo referendumsko pitanje do Ustavnog suda, palac biti okrenut prema dolje. \u201cOvo je u krajnjoj liniji pitanje vo\u0111enja gospodarske politike, \u0161to je u rukama dr\u017eave. Bude li pitanje o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ustavno, onda ustavan mo\u017ee biti i referendum o ukidanju poreza\u201d, ka\u017ee Gotovac.<\/p>\n

SEVER: TRO\u0160AK MIROVINA \u0106E PADATI<\/strong><\/p>\n

Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), koji su me\u0111u pokreta\u010dima referendumske inicijative, ima ne\u0161to druga\u010dije argumente. Gra\u0111ani Hrvatske, ka\u017ee, imaju kra\u0107i o\u010dekivani \u017eivotni vijek od onog u Europi, a samo pet godina nakon umirovljenja provedu dobrog zdravlja. U EU je taj prosjek deset godina, dok je kod zemalja koje su produ\u017eile radni vijek jo\u0161 i vi\u0161i. \u201cPo Ageing reportu Europske komisije tro\u0161kovi za mirovinski sustav u Hrvatskoj ne samo da ne\u0107e vremenom rasti, nego \u0107e i padati, i to po najvi\u0161oj stopi u EU nakon Gr\u010dke!\u201d, ka\u017ee nam Sever. Razlog je u tome \u0161to vi\u0161e nema guranja vi\u0161ka ljudi u prijevremene mirovine, \u0161to je u proteklim desetlje\u0107ima bio dio poslovne politike mnogih firmi.<\/p>\n

I doista utom\u00a0izvje\u0161taju EK<\/a>, do 2070. godine javni tro\u0161kovi za mirovine u Hrvatskoj bi trebali pasti sa 10,6 posto BDP-a u 2016.-oj, na 6,8 posto u 2070. godini. Uz razlog o kojem nam je pri\u010dao Sever, na pad tro\u0161ka za mirovine \u0107e utjecati sve vi\u0161e umirovljenika koji \u0107e dio imovine primati iz drugog stupa. Ipak, solidan utjecaj na taj pad tro\u0161ka (0,9 postotnih bodova) u ovoj analizi EU je i onaj koji govori o \u2013 kasnijem odlasku u mirovinu (kad je izvje\u0161taj ra\u0111en na snazi je bila odredba po kojoj se od 2038. u Hrvatskoj trebalo u penziju sa 67 godina).<\/p>\n

TOP TEMA<\/strong><\/p>\n

Severa smo pitali i za\u0161to nisu krenuli u referendum kad je Milanovi\u0107eva Vlada donijela svoj zakon po kojem se sa 67 godina kre\u0107e u mirovinu. \u201cBili smo protiv tog zakona i mi, NHS, i ostale sindikalne sredi\u0161njice. Sad se puno toga jednostavno poklopilo. Uostalom, tada\u0161nja oporba, a sada\u0161nja vlast je bila izrazito protiv produ\u017eenja radnog vijeka\u201d, ka\u017ee Sever. Sindikati su, veli, poku\u0161ali za vrijeme dono\u0161enja aktualnog zakona argumentima utjecati na njegovu promjenu, ali nisu izazvali nikakvu reakciju.<\/p>\n

Sad, sasvim sigurno, ho\u0107e. Skupljanje potpisa i nadmudrivanje s Vladom i Ustavnim sudom, valja ponoviti, doga\u0111at \u0107e se usred cijelog niza izbornih kampanja. \u201cOvo je tema koja \u0107e postati primamljiva politi\u010dkim populistima\u201d, smatra Viktor Gotovac. \u201cDo kraja ovog stolje\u0107a ne\u0107emo imati uvjete za produljenje radnog vijeka\u201d, uvjeren je, pak, Sever.<\/p>\n

\u0160to \u0107e biti do kraja stolje\u0107a s doma\u0107om politikom, malo je te\u017ee za predvidjeti. No, do kraja godine \u0107e, sasvim sigurno, referendum o dobi odlaska u mirovinu biti jedna od top tema.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sindikati, naime, kad su u pitanju referendumske inicijative nikad ne omanu. Istina, niti jednom u tri dosada\u0161nja poku\u0161aja nije do\u0161lo do referenduma, no svaki put je pri\u010da zavr\u0161ila ba\u0161 onako kako su htjeli sindikalni lideri kad su od gra\u0111ana krenuli tra\u017eiti potpise. I da, kad smo ve\u0107 kod potpisa, nikad se nije dogodilo da ih […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6635"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6635"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6636,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6635\/revisions\/6636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}