{"id":6612,"date":"2019-03-05T08:44:46","date_gmt":"2019-03-05T07:44:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6612"},"modified":"2019-03-05T08:44:46","modified_gmt":"2019-03-05T07:44:46","slug":"5-03-2019-vlasti-vode-hrvatsku-u-drustvo-gubitnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6612","title":{"rendered":"5.03.2019. – Vlasti vode Hrvatsku u dru\u0161tvo gubitnika"},"content":{"rendered":"

\u0160uti se o tome da gotovo milijun ljudi \u017eivi u obiteljima s blokiranim ra\u010dunima i da ve\u0107ina gra\u0111ana te\u0161ko spaja kraj s krajem mjeseca. Sporedno je postalo to \u0161to industrija propada i \u0161to se gospodarski rast temelji na uvozu i na osobnoj potro\u0161nji \u2013 pothranjivanoj turizmom, doznakama iseljenika iz inozemstva i poplavom nenamjenskih kredita banaka<\/strong><\/em><\/p>\n

Vlade se sve manje hvale podacima o rastu gospodarstva, zapo\u0161ljavanja i \u017eivotnog standarda svojih gra\u0111ana, a sve vi\u0161e nekim sporednim stvarima.<\/p>\n

\n

\u00a0Tako su Banski dvori i Europska komisija prekju\u010der pobjedonosno ustvrdili kako je Hrvatska iza\u0161la iz \u00bbprekomjernih neravnote\u017ea\u00ab, jer je smanjila svoje prora\u010dunske deficite i javni dug.<\/p>\n

Ta je vijest gotovo zasjenila puno va\u017eniju \u010dinjenicu \u2013 da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjese\u010dju osjetno usporilo tempo. Jo\u0161 je na uzlaznoj liniji od 2,3 posto, ali malaksavanje gospodarske aktivnosti u cijeloj Europi ukazuje na to da stvari posvuda idu nizbrdo i da Hrvatska ne\u0107e ostati iznimka.<\/p>\n

Naravno, Vladi i Europskoj komisiji ne odgovaraju vijesti o posustajanju gospodarstva dok se pribli\u017eavaju svibanjski izbori za Europski parlament i dok posvuda nadire tzv. populisti\u010dka oporba. Stoga se vi\u0161e ne spominje najve\u0107i i najdramati\u010dniji problem Hrvatske \u2013 masovno iseljavanje. \u0160uti se o tome da gotovo milijun ljudi \u017eivi u obiteljima s blokiranim ra\u010dunima i da ve\u0107ina gra\u0111ana te\u0161ko spaja kraj s krajem mjeseca. Sporedno je postalo to \u0161to industrija propada i \u0161to se gospodarski rast temelji na uvozu i na osobnoj potro\u0161nji \u2013 pothranjivanoj turizmom, doznakama iseljenika iz inozemstva i poplavom nenamjenskih kredita banaka. Vladi je najva\u017enije da obavlja upitne zada\u0107e iz Bruxellesa.<\/p>\n

Neko\u0107 su europske vlade poticale proizvodnju, jer je br\u017ei gospodarski razvoj najbolji lijek protiv ekonomskih neravnote\u017ea, protiv deficita i dugova. Znale su da dr\u017eavi i gra\u0111anima \u2013 kada gospodarstvo stagnira i kada su pla\u0107e male \u2013 ne preostaje drugo nego prekomjerno zadu\u017eivanje. Me\u0111utim, dana\u0161nji hrvatski i europski du\u017enosnici, na \u010delu s Komisijom, pomije\u0161ali su uzroke i posljedice. Oni vjeruju da \u0107e dugove i deficite, koji su posljedica stagnacije, smanjiti ponajprije prora\u010dunskom \u0161tednjom i reformama na ra\u010dun gra\u0111ana. Dr\u017eava i gra\u0111ani stoga su osu\u0111eni na permanentno stezanje remena, a gospodarstvo je ostalo bez dovoljne potra\u017enje i bez motiva za rast.<\/p>\n

Slabo stanje u gospodarstvu Vladi nije najva\u017enije i zato \u0161to je sebi za prioritet, zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, postavila uvo\u0111enje eura. Bez smanjivanja javnog duga ispod 60 posto BDP-a i prora\u010dunskih deficita ispod 3 posto, nije mogu\u0107e u\u0107i u eurozonu. Premijer Andrej Plenkovi\u0107 \u2013 na ju\u010dera\u0161njoj sjednici Nacionalnog vije\u0107a za euro \u2013 obrazlo\u017eio je da \u0107e uvo\u0111enje eura pridonijeti \u00bbdugoro\u010dnom odr\u017eivom gospodarskom rastu Hrvatske\u00ab.<\/p>\n

\u010cini se, me\u0111utim, da premijer i guverner HNB-a ne \u017eele znati kakve \u0107e stvarne posljedice uvo\u0111enje eura imati za hrvatsko gospodarstvo i dr\u017eavu. Tvrde da \u0107e od eura biti \u00bbvi\u0161e koristi nego \u0161tete\u00ab, ali njihovo mi\u0161ljenje ne dijele brojni ekonomisti u Hrvatskoj i svijetu. Upravo je uvo\u0111enje eura prije 20 godina dovelo brojne \u010dlanice Unije \u2013 osobito mediteranske \u2013 do gubitka konkurentnosti, do padanja u ekonomske neravnote\u017ee, u prekomjerne dugove i deficite. S druge strane, Njema\u010dkoj i najrazvijenijim \u010dlanicama Unije euro je pomogao da pove\u0107aju svoje suficite, na \u0161tetu ve\u0107ine ostalih.<\/p>\n

To potvr\u0111uju i najnoviji, porazni rezultati istra\u017eivanja njema\u010dkog Centra za europsku politiku (CEP), koji su pokazali da su od eura u pro\u0161lih 20 godina materijalne koristi imale samo Njema\u010dka i Nizozemska. Ostale zemlje su zabilje\u017eile uglavnom \u0161tete, jer su odricanjem od vlastite valute izgubile mogu\u0107nost da je koriste za specifi\u010dne potrebe vlastitog gospodarstva. Njema\u010dka je zahvaljuju\u0107i zajedni\u010dkoj valuti danas bogatija za 23,1 tisu\u0107e eura po stanovniku, a Nizozemska za 21 tisu\u0107u. Gr\u010dka ubrzano gubi nekada\u0161nje dobitke, ali daleko vi\u0161e zaostaju Italija, Francuska, Belgija, Portugal i \u0160panjolska, koje bi bolje pro\u0161le da nisu uvele euro. Francuska je zbog eura izgubila 56 tisu\u0107a eura po stanovniku u 20 godina, a Italija \u010dak 73,6 tisu\u0107a, procjenjuje CEP. Vjerovati da \u0107e Hrvatska biti dobitnik eura, iako je gospodarski slabija, zasigurno je iluzija.<\/p>\n

Istra\u017eivanje CEP-a je potvrdilo da politiku okrutne prora\u010dunske \u0161tednje, smanjivanja deficita i javnog duga zagovaraju upravo zemlje koje su najve\u0107i dobitnici eura \u2013 poput Njema\u010dke. Toj politici stezanja remena, koju je Berlin nametnuo i Europskoj komisiji, gospodarski oporavak \u010dlanica EU-a sasvim je sporedan. Glavni je cilj o\u010duvati euro i osigurati da prezadu\u017eene \u010dlanice redovito otpla\u0107uju dugove Njema\u010dkoj i ostalim dobitnicima.<\/p>\n

\u0160to \u0107e Hrvatska u tom neveselom dru\u0161tvu s jednom valutom, a koje postaje dru\u0161tvo gubitnika, posve je nejasno. Prema Vladi i HNB-u, va\u017eno je da Hrvatska ulazi u jo\u0161 jednu \u00bbintegraciju\u00ab, iako je nitko na to ne tjera i unato\u010d tome \u0161to je ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana protiv eura. Nije va\u017eno to \u0161to je euro, zajedno sa svojim deficitima i suficitima, postao europska jabuka razdora te glavni ekonomski razlog za rastu\u0107e politi\u010dke sukobe me\u0111u \u010dlanicama EU-a, kao i plodno tlo za ja\u010danje tzv. populista. O\u010dito, nekima je lak\u0161e \u017eivjeti u iluzijama, dok ih rezultati izbora za Europski parlament i nove gospodarske nevolje u Europi ne spuste na zemlju.<\/p>\n

\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160uti se o tome da gotovo milijun ljudi \u017eivi u obiteljima s blokiranim ra\u010dunima i da ve\u0107ina gra\u0111ana te\u0161ko spaja kraj s krajem mjeseca. Sporedno je postalo to \u0161to industrija propada i \u0161to se gospodarski rast temelji na uvozu i na osobnoj potro\u0161nji \u2013 pothranjivanoj turizmom, doznakama iseljenika iz inozemstva i poplavom nenamjenskih kredita banaka […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6612"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6612"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6614,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6612\/revisions\/6614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}