Danas obilje\u017eavamo Svjetski dan socijalne pravde. Unutar velikog broja me\u0111unarodnih i svjetskih dana, me\u0111u kojima ima i onih poput Svjetskog dana jaja, Svjetskog dana pala\u010dinki ili Svjetskog dana zagrljaja svoje je mjesto na\u0161ao i Svjetski dan socijalne pravde. Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda Rezolucijom donesenom 2007. godine utemeljila je Svjetski dan socijalne pravde koji se od tada obilje\u017eava svake godine 20. velja\u010de.<\/p>\n
Rezolucijom je nagla\u0161eno kako je socijalna pravda mogu\u0107a samo u onim dru\u0161tvima u kojima se po\u0161tuju sva ljudska prava i temeljne slobode.<\/p>\n
Cilj obilje\u017eavanja je osna\u017eiti napore za ukidanje siroma\u0161tva, osiguranje dostojnoga rada, dostojnih pla\u0107a, uvjeta rada, ravnopravnost \u017eena i mu\u0161karaca u sustavu rada, dostojnih uvjeta \u017eivota za sve\u2026 No, stvarnost se u svijetu iz godine u godinu sve vi\u0161e udaljava od tih ciljeva i zada\u0107a. Prema Oxfamovu izvje\u0161\u0107u bogatstvo milijardera pove\u0107alo se u pro\u0161loj godini za 900 milijardi dolara, \u0161to iznosi 2,47 milijardi dnevno. Gotovo pola svjetske populacije \u017eivi u ekstremnom siroma\u0161tvu sa manje od 5,5 dolara dnevno. Istovremeno bogatstvo se koncentrira i raste u sve u\u017eem krugu ljudi. Tako su 2017. godine bogatstvo jednako onom polovine siroma\u0161nih u svijetu imale 43 osobe, a u 2018. godini to je bogatstvo 26 najbogatijih ljudi na svijetu. Od svakog dolara poreza samo 4 centa dolazi iz poreza na bogatstvo. U nekim zemljama najsiroma\u0161nijih 10 posto stanovnika pla\u0107a ve\u0107i udio poreza na dohodak nego 10 posto najbogatijih. Nepla\u0107eni posao skrbi koju osiguravaju \u017eene procjenjuje se na 10 trilijuna dolara. Svakoga dana 10.000 ljudi u svijetu umire jer si ne mo\u017ee priu\u0161titi zdravstvenu skrb, odnosno jedna osoba svakih 8,6 sekundi.<\/p>\n
Podatci bi se tako mogli nizati unedogled. No, i to je vi\u0161e nego dovoljno. Osim toga, godinama se na ovaj dan, ali i u raznim drugim prigodama iznose ovakvi alarmantni podatci. A sljede\u0107e godine stanje se jo\u0161 pogor\u0161ava.<\/p>\n
\u0160to to tjera neke ljude, cijele sustave u toliku pohlepu, a istovremeno ve\u0107inu drugih da se sa takvim stanjem miri gotovo bez rije\u010di?! Veliki dio tih ekstremno i manje ekstremno bogatih pripadnici su i neke vjerske zajednice. A koliko znamo, niti jedna vjerska zajednica ne zagovara model boga\u0107enja na ra\u010dun i teret drugih ljudi. Kako onda funkcioniraju u tim vjerskim zajednicama, kako one funkcioniraju s njima? Hrvatska ne odudara od nekog prosjeka, a u usporedbi sa prosjekom EU po kvaliteti je \u017eivota pri samom dnu. Europske cijene, a osjetno ni\u017ee pla\u0107e i mirovine svrstavaju hrvatske gra\u0111ane na najdonji dio ljestvice kupovne mo\u0107i u EU.<\/p>\n
Podatci iz 2017. godine pokazuju kako stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 20 posto (izuzmu li se socijalni transferi rizik od siroma\u0161tva iznosi 26,6 posto), osoba u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti je 26,4 posto, osoba u te\u0161koj materijalnoj deprivaciji (te\u0161koj oskudici) je 10,3 posto, 43,9 posto osoba \u017eivi u ku\u0107anstvima koja te\u0161ko i vrlo te\u0161ko spajaju kraj s krajem, dok samo 0,5 posto ljudi lako spaja kraj sa krajem. Vi\u0161e od 5 posto zaposlenih je siroma\u0161no. Minimalna pla\u0107a \u201ekoketira\u201c sa linijom siroma\u0161tva. Prosje\u010dna pla\u0107a nije dostatna za dostojan \u017eivot ba\u0161 kao ni prosje\u010dna mirovina. Pla\u0107u ispod prosje\u010dne prima vi\u0161e od 60 posto zaposlenih. Iznos medijalne pla\u0107e kre\u0107e se oko 5.100,00 kuna, \u0161to zna\u010di da je \u010dak pola pla\u0107a (ne\u0161to vi\u0161e od 700.000) manje od toga iznosa. Zadnje izmjene u sustavu poreza na dohodak i\u0161le su na ruku onima s najve\u0107im pla\u0107ama. Oslikavaju li ovi podatci zemlju socijalne pravde?<\/p>\n
Ako se ne robuje politi\u010dkoj odanosti, strankama na vlasti, a pri tome ne pu\u0161e ni u rog oporbe, ipak ne treba biti posebno nadaren da bi se zaklju\u010dilo kako je Hrvatska uz to \u0161to je \u201eMala zemlja za veliki odmor\u201c i \u201eMala zemlja velike socijalne nepravde\u201c. Ovdje bi se sada dalje moglo nabrajati razne socijalno po\u017eeljne litanije. No, osim \u0161to dobro zvu\u010de svima kojima su u potrebi i paraju u\u0161i (ili o\u010di) svima koji nas uvjeravaju da sada \u017eivimo bolje, ne proizvode u\u010dinak promjena. Gola je istina kako je Hrvatska jednostavno zemlja socijalne nepravde u kojoj ve\u0107ina te\u0161ko \u017eivi, zapravo te\u0161ko pre\u017eivljava, strepi od bolesti, smrti, gubitka posla\u2026 Na \u017ealost ni za ro\u0111enje djece ve\u0107ina nema uvjeta pa \u0107e kom god se pru\u017ei prigoda uvjete potra\u017eiti izvan Hrvatske. Hrvatska je zemlja u kojoj poslodavci uvijek nalaze na\u010din kako dobiti potporu politi\u010dke opcije na vlasti, neovisno koje boje. Radnici, pak, politi\u010darima naj\u010de\u0161\u0107e slu\u017ee samo kao poligon sa plasiranje politi\u010dkih obe\u0107anja, a vrlo \u010desto zavr\u0161e kao sredstvo za potkusurivanje i izigrani. O\u010dito je, kad su interesi kapitala u pitanju svaka politika zanemaruje svoj vlastiti predznak i obilje\u017eje, prepoznaje ih i slu\u017ei im. Jer ako je kapitalu dobro, dobro je i njoj.<\/p>\n
Hrvatska jednostavno nije zemlja dobra za \u017eivot ve\u0107ine. Godi\u0161nje ju napu\u0161ta gotovo 2 posto stanovni\u0161tva. Odlaze u bolji \u017eivot, u druge zemlje. Odlaze mladi prete\u017eito visokoobrazovani, ali odlaze i oni sa strukovnim i ni\u017eim obrazovanjem kao i stariji. Najve\u0107im dijelom odlaze zbog premalih pla\u0107a i nesigurnih, nestalnih oblika rada iz \u010dega proizlazi lo\u0161a kvaliteta njihovog \u017eivota. Mladi nemaju uvjete za zasnivanje obitelji, ra\u0111anje djece, ve\u0107inom su kreditno nesposobni, sku\u010denih uvjeta za napredovanje, jednostavno, na tugu i \u017ealost, ne vide perspektivu za sebe i svoju obitelj u vlastitoj zemlji, u zemlji u kojoj su ponikli, obrazovali se, pripremali za \u017eivot. O\u010dito sve vi\u0161e za \u017eivot negdje drugdje.<\/p>\n
Hrvatska se su\u0161i poput drveta koje ostaje bez hrane, na \u010dijim granama ima sve manje li\u0161\u0107a i sve manje ploda i pitanje je koliko jo\u0161 dugo tako mo\u017ee. Ostaje bez onog najva\u017enijeg za jednu zemlju, a to su ljudi. Tako ostaje bez razvojnog potencijala i budu\u0107nosti. Predugo \u017eivi u pro\u0161losti. A za zarobljene u pro\u0161losti, nema niti napretka niti budu\u0107nosti. Zato danas, umjesto \u010destitke, prozivamo politi\u010dke elite iz raznih razdoblja vlasti u Hrvatskoj \u2013 kako i kada \u0107ete polagati ra\u010dune za ovo dugogodi\u0161nje stanje u Hrvatskoj? Stanje besperspektivnosti i bezna\u0111a, stanje utu\u010denosti i rezignacije. To je grijeh prama vlastitom narodu i vlastitoj zemlji. Zbog svega \u0161to su ova zemlje i svi koji u njoj \u017eive desetlje\u0107ima pa i stolje\u0107ima prolazili i jo\u0161 uvijek prolaze, zaslu\u017eili su politi\u010dke elite i vlasti kojima je stalo, ne koji govore i uvjeravaju nas da im je stalo, nego kojima je istinski stalo i do naroda i do zemlje. I poslodavce koji svojim djelovanjem, poslovima, pla\u0107ama i porezima sna\u017eno doprinose razvoju te iste zemlje, a ne emigraciji njenih gra\u0111ana (pri tome \u017eelimo naglasiti kako ne svrstavamo ba\u0161 sve poslodavce u isti ko\u0161, a druk\u010diji politi\u010dari neka sami djelatno doka\u017eu da nisu svi isti).<\/p>\n
Toliko na ovaj Svjetski dan socijalne pravde.<\/p>\n
<\/p>\n
S po\u0161tovanjem,<\/p>\n
Predsjednik
\nKre\u0161imir Sever<\/p>\n<\/div>\n