{"id":6592,"date":"2019-01-31T12:02:09","date_gmt":"2019-01-31T11:02:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6592"},"modified":"2019-01-31T12:02:21","modified_gmt":"2019-01-31T11:02:21","slug":"31-1-2019-buducnost-rada-%e2%80%93-izvjestaj-globalne-komisije-medunarodne-organizacije-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6592","title":{"rendered":"31.1.2019. – Budu\u0107nost rada \u2013 Izvje\u0161taj Globalne komisije Me\u0111unarodne organizacije rada"},"content":{"rendered":"

Me\u0111unarodna organizacija rada (MOR) je u kolovozu 2017. godine osnovala Globalnu komisiju za budu\u0107nost rada u \u010dijem radu sudjeluje 28 \u010dlanova iz razli\u010ditih regija svijeta, razli\u010ditih profesija i iz razli\u010ditih sektora dru\u0161tva i gospodarstva.<\/strong><\/em><\/p>\n

Komisija je pripremila i javno objavila svoj izvje\u0161taj \u201eRad za svjetliju budu\u0107nost\u201c u kojemu poziva vlade da se zauzmu za niz mjera kako bi odgovorile na izazove koje je postavila do sada nezapam\u0107ena promjena u svijetu radu<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

Izvje\u0161taj je objavljen u sije\u010dnju 2019. godine, a povodom 100. obljetnice Me\u0111unarodne organizacije rada.<\/p>\n

Kako svijet rada izgleda danas?<\/p>\n

–\u00a0 190 milijuna ljudi je nezaposleno od kojih je 64.8 milijuna mladih;<\/p>\n

–\u00a0 2 milijarde ljudi zara\u0111uje za \u017eivot u neformalnoj ekonomiji;<\/p>\n

–\u00a0 300 milijuna radnika \u017eivi u ekstremnom siroma\u0161tvu;<\/p>\n

–\u00a0 2.78 milijuna ljudi umre svake godine zbog nezgoda na radu i od profesionalnih bolesti;<\/p>\n

–\u00a0 36,1 % globalne radne snage radi prekovremeno (vi\u0161e od 48 sati tjedno)<\/p>\n

–\u00a0 Rast pla\u0107a je pao sa 2.4% na 1,8% u razdoblju od 2016. do 2017. godine;<\/p>\n

–\u00a0 \u017dene su pla\u0107ene oko 20% manje nego mu\u0161karci;<\/p>\n

–\u00a0 Izme\u0111u 1980. i 2016. godine najbogatijih 1% svjetskog stanovni\u0161tva dobivalo je 27% rasta globalnog dohotka dok 50% najsiroma\u0161nijih dobiva samo 12 %;<\/p>\n

–\u00a0 Do 2030. godine potrebno je otvoriti 344 mijuna radnih mjesta uz onih 190 milijuna radnih mjesta potrebnih za rje\u0161avanje trenutne nezaposlenosti.<\/p>\n

Globalna je komisija predlo\u017eila program budu\u0107eg rada kojemu je u sredi\u0161tu \u010dovjek\u00a0 koji osna\u017euje dru\u0161tveni ugovor i ljude, a posao koji oni obavljaju stavlja u sredi\u0161te ekonomske i socijalne politike te poslovne prakse. Taj se program sastoji od tri stupa aktivnosti koji \u0107e zajedno potaknuti razvoj, jednakost i odr\u017eivost za sada\u0161nje i budu\u0107e generacije:<\/p>\n

    \n
  1. Pove\u0107anje ulaganja u ljudske sposobnosti<\/li>\n<\/ol>\n

    Kako bi se ljudi razvijali u ovom digitalnom vremenu pristup Komisije ide izvan ljudskog kapitala prema \u0161iroj dimenziji razvoja i napretka \u017eivotnog standarda, uklju\u010duju\u0107i prava i omogu\u0107avanje okru\u017eja koje pro\u0161iruje ljudske mogu\u0107nosti i pove\u0107ava njihovo blagostanje:<\/p>\n

    –\u00a0Op\u0107e pravo na cjelo\u017eivotno u\u010denje koje omogu\u0107uje ljudima kvalificiranje, prekvalificiranje i dodatno usavr\u0161avanje. Cjelo\u017eivotno obrazovanje uklju\u010duje formalno i neformalno u\u010denje od ranog djetinjstva i osnovnog obrazovanja do obrazovanja odraslih. Vlade, radnici i poslodavci, kao i obrazovne institucije, imaju komplementarne odgovornosti u izgradnji u\u010dinkovitog i prikladno financiranog sustava cjelo\u017eivotnog obrazovanja.<\/p>\n

    –\u00a0Poja\u010dati ulaganja u institucije, politike i strategije koje \u0107e poduprijeti ljude kroz budu\u0107e prijelaze u svijetu rada.\u00a0Mladi \u0107e ljudi trebati pomo\u0107 u snala\u017eenju u sve te\u017eem prijelazu iz \u0161kole na radno mjesto. Stariji radnici \u0107e trebati \u0161iri izbor mogu\u0107nosti koje im omogu\u0107uju da ostanu ekonomski aktivni dok god oni to \u017eele i koje \u0107e stvoriti cjelo\u017eivotno aktivno dru\u0161tvo. Svi \u0107e radnici trebati potporu u sve ve\u0107em broju promjena u sustavu rada tijekom njihovog \u017eivota. Zbog toga aktivne politike zapo\u0161ljavanja moraju postati proaktivne, a slu\u017ebe zapo\u0161ljavanja pro\u0161irene.<\/p>\n

    –\u00a0Primjena prilagodljivog i mjerljivog sustava rodne jednakosti.\u00a0Svijet rada po\u010dinje kod ku\u0107e. Od roditeljskog dopusta do ulaganja u javne sustave skrbi, politike moraju ja\u010dati podjelu nepla\u0107ene skrbi u ku\u0107i kako bi se stvorila istinska jednakost mogu\u0107nosti na radnom mjestu. Osna\u017eivanje uloge i utjecaja \u017eena, uklanjanje nasilja i uznemiravanja na poslu i primjena transparentne politike pla\u0107a preduvjeti su za rodnu jednakost. Tako\u0111er su potrebne i posebne mjere koje \u0107e se baviti rodnom jednako\u0161\u0107u u novim poslovima budu\u0107nosti.<\/p>\n

    –\u00a0Osiguranje op\u0107e socijalne za\u0161tite od ro\u0111enja do starosti. Budu\u0107nost rada zahtijeva sna\u017ean i odgovoran sustav socijalne za\u0161tite, zasnovan na na\u010delima solidarnosti i podjele rizika, koji podupire ljudske potrebe tijekom \u017eivota. To tra\u017ei razinu socijalne za\u0161tite koja osigurava osnovnu razinu za\u0161tite za sve u potrebi, a koju nadopunjuju sustavi dopunskog socijalnog osiguranja koji daje pove\u0107anu razinu za\u0161tite.<\/p>\n

    2. Pove\u0107ano ulaganje u institucije rada<\/p>\n

    Cilj preporuka je osna\u017eiti i revitalizirati institucije rada. One su kamen temeljac pravednih dru\u0161tava i uklju\u010duju zakone, pravila, ugovore o radu, organizacije radnika i poslodavaca, kolektivne ugovore te sustave administracije i inspekcije rada. Transformacije koje se doga\u0111aju u svijetu rada tra\u017ee ja\u010danje i revitalizaciju institucija koje upravljaju radom, uklju\u010duju\u0107i i stvaranje op\u0107eg jamstva rada, samostalnost upravljanja vremenom, revitalizirano kolektivno predstavljanje… Oni ucrtavaju put prema formalizaciji radnih odnosa, smanjuju siroma\u0161tvo onih koji rade i osiguravaju budu\u0107nost rada kojeg \u0107e obilje\u017eavati dostojanstvo, ekonomska sigurnost i jednakost.<\/p>\n

    –\u00a0Stvaranje op\u0107eg jamstva rada. Svi radnici, neovisno o vrsti ugovornog odnosa ili vrsti rada, trebaju imati temeljna radni\u010dka prava i \u201eprikladne pla\u0107e za \u017eivot\u201c (Ustav MOR-a, 1919.), maksimalna ograni\u010denja radnih sati i za\u0161titu sigurnosti i zdravlja na radu. Kolektivni ugovori ili zakoni i pravila mogu podi\u0107i tu razinu za\u0161tite. Ovaj prijedlog tako\u0111er omogu\u0107uje da za\u0161tita sigurnosti i zdravlja na radu bude priznata kao jedno od temeljnih na\u010dela i prava na radu.<\/p>\n

    –\u00a0Samostalnost u upravljanju vremenom. Radnici trebaju ve\u0107u samostalnost u organiziranju njihovog radnog vremena, a u skladu s potrebama poslodavca. Iskori\u0161tavanje tehnologije za pro\u0161irenje izbora i postizanje ravnote\u017ee izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota mo\u017ee radnicima pomo\u0107i u ostvarenju tog cilja i nadvladavanju pritiska koji dolazi s nejasnim granicama izme\u0111u radnog vremena i privatnog \u017eivota. Potrebni su stalni napori da se primijene maksimalna ograni\u010denja trajanja radnog vremena zajedno sa mjerama za pobolj\u0161anje proizvodnosti kako bi se ostvarila stvarna fleksibilizacija i kontrola nad radnim vremenom.<\/p>\n

    –\u00a0Osiguranje kolektivnog zastupanja radnika i poslodavaca kroz socijalni dijalog kao javno dobro koje se promi\u010de javnim politikama. Svi radnici moraju u\u017eivati pravo na slobodu udru\u017eivanja i pravo na kolektivno pregovaranje, a dr\u017eava jam\u010di ostvarenje tih prava. Organizacije radnika moraju osna\u017eiti svoju reprezentativnu legitimnost kroz inovativne tehnike organiziranja koje dolaze i do onih koji su uklju\u010deni u nove poslovne modele, uklju\u010duju\u0107i i kori\u0161tenje digitalnih tehnologija. Oni tako\u0111er moraju koristiti svoju mo\u0107 okupljanja kako bi se za stolom na\u0161li predstavnici razli\u010ditih interesa. Razli\u010diti su mehanizmi na raspolaganju kako bi se upravljalo promjenama i ljudima omogu\u0107io utjecaj na njihove radne \u017eivote \u2013 na razini poduze\u0107a, radni\u010dka vije\u0107a, postupci savjetovanja i informiranja, radni\u010dki predstavnici u tijelima upravljanja (upravni, nadzorni odbori). Kolektivno pregovaranje je temeljno pravo i mo\u0107an alat za gospodarski uspjeh i dru\u0161tvenu jednakost. Niska proizvodnost, stagniraju\u0107i rast pla\u0107a i pove\u0107ana nejednakost zahtijevaju ulaganja u institucije odre\u0111ivanja pla\u0107a. Nu\u017eno je revitalizirati politiku pla\u0107a kroz prikladnu primjenu zakonski odre\u0111ene minimalne pla\u0107e i kolektivno ugovorene pla\u0107e.<\/p>\n

    –\u00a0Kontroliranje i upravljanje tehnologijama u svrhu dostojnog rada. To zna\u010di da radnici i menad\u017eeri pregovaraju o obliku rada. To tako\u0111er zna\u010di usvajanje \u201e\u010dovjek odlu\u010duje\u201c pristupa u odnosu na umjetnu inteligenciju koji osigurava da kona\u010dne odluke koje utje\u010du na rad donose ljudska bi\u0107a. Potrebno je osnovati\u00a0 me\u0111unarodni sustav upravljanja vezano za digitalne platforme na na\u010din da platforme (i njihovi klijenti) po\u0161tuju odre\u0111eni minimum prava i za\u0161tita. Tehnolo\u0161ki napredak tako\u0111er zahtijeva reguliranje kori\u0161tenja podataka i odgovornost algoritama u svijetu rada.<\/p>\n

    3. Pove\u0107ana ulaganja u dostojan i odr\u017eiv rad<\/p>\n

    Predla\u017eu se transformativna ulaganja u skladu sa UN-ovom agendom za odr\u017eivi razvoj.<\/p>\n

    –\u00a0Poticaji za promicanje ulaganja u klju\u010dna podru\u010dja za dostojan i odr\u017eivi rad. Takva ulaganja tako\u0111er \u0107e unaprijediti rodnu jednakost i stvoriti milijune poslova i novih mogu\u0107nosti za mikro, mala i srednja poduze\u0107a. Razvoj ruralnog gospodarstva, u kojemu le\u017ei budu\u0107nost mnogih radnika u svijetu, trebao bi postati prioritet. Usmjeravanje ulaganja u visoko kvalitetnu fizi\u010dku i digitalnu infrastrukturu je neophodno kako bi se zaustavile podjele i poduprle usluge visoke vrijednosti.<\/p>\n

    –\u00a0Preoblikovanje struktura poticaja za poslovni sektor za dugoro\u010dna ulaganja i istra\u017eivanje dodatnih indikatora ljudskog razvoja i blagostanja. Te aktivnosti mogu uklju\u010divati pravedne fiskalne politike, revidirane korporativne standarde odgovornosti, pove\u0107anu prisutnost dioni\u010dara i izmjene prakse izvje\u0161tavanja. Predla\u017ee se razvijanje indikatora za mjerenje distribucijske i pravedne dimenzije gospodarskog rasta koje uklju\u010duju rast dohotka u ku\u0107anstvima i pristup obrazovanju, zdravstvu i stanovanju.<\/p>\n

    Komisija poziva sve dionike na prezimanje odgovornosti za izgradnju pravedne budu\u0107nosti rada. Zemlje bi tebale osmisliti nacionalne strategije o budu\u0107nosti rada kroz socijalni dijalog izme\u0111u vlada i organizacija radnika i poslodavaca.<\/p>\n

    \n<\/div>\n

    IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Me\u0111unarodna organizacija rada (MOR) je u kolovozu 2017. godine osnovala Globalnu komisiju za budu\u0107nost rada u \u010dijem radu sudjeluje 28 \u010dlanova iz razli\u010ditih regija svijeta, razli\u010ditih profesija i iz razli\u010ditih sektora dru\u0161tva i gospodarstva. Komisija je pripremila i javno objavila svoj izvje\u0161taj \u201eRad za svjetliju budu\u0107nost\u201c u kojemu poziva vlade da se zauzmu za niz […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6592"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6592"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6594,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6592\/revisions\/6594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}