{"id":6530,"date":"2018-12-06T08:52:07","date_gmt":"2018-12-06T07:52:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6530"},"modified":"2018-12-07T13:48:01","modified_gmt":"2018-12-07T12:48:01","slug":"6-12-2018-sto-sve-donosi-mirovinska-reforma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6530","title":{"rendered":"6.12.2018. &#8211; \u0160to sve donosi mirovinska reforma?"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em><strong>\u0160to sve donosi mirovinska reforma? Ho\u0107e li mirovine rasti ili \u0107e se ubudu\u0107e raditi dulje za manje novca? Je li mirovinski sustav odr\u017eiv s postoje\u0107im odnosom radno aktivnih i umirovljenika? Koje sve promjene \u010dekaju drugi i tre\u0107i mirovinski stup? Ho\u0107e li sindikati referendumom sru\u0161iti reformu?<\/strong><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><strong>&#8220;U mre\u017ei Prvog&#8221; gostovali su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavi\u0107, predsjednik Nezavisnih sindikata Kre\u0161imir Sever i predsjednik Udru\u017eenja mirovinskih fondova Dubravko \u0160timac.<\/strong><\/em><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00a0&#8220;Ovom mirovinskom reformom mirovine \u0107e biti ve\u0107e, bit \u0107e ja\u010de uskla\u0111ivanje zbog pritiska na tr\u017ei\u0161tu rada. Ve\u0107 je bilo uskla\u0111ivanje mirovina od 6,39% u posljednje dvije godine. Onim najsiroma\u0161nijim, za 245 tisu\u0107a gra\u0111ana s minimalnom mirovinom, dodatno \u0107emo povisiti 3,13%. Sada\u0161njim umirovljenicima omogu\u0107ili smo da rade do pola radnog vremena. Najranjivija skupina je skupina koja ide sljede\u0107e godine u mirovinu, a 62. godi\u0161te i mla\u0111i ni krivi ni du\u017eni imali bi 600 do 700 kn manju mirovinu da nemamo mirovinske reforme s dodatkom od 27% za drugi stup, odnosno tri \u010detvrtine od 27%. Ispravljamo i tu nepravdu. Ti ljudi \u0107e imati ve\u0107u mirovinu, dakle 3 tisu\u0107e \u017eena koje idu do 2020., dodajemo 6 mjeseci sta\u017ea po ro\u0111enom ili posvojenom djetetu za sve one \u017eene, majke, a i o\u010deve ako su koristili prethodni dio rodiljnog dopusta, sljede\u0107e godine, \u0161to \u0107e imati efekt na pove\u0107anje 2% mirovine po djetetu. I na kraju krajeva za one najmla\u0111e, za one koji \u0107e 40 godina \u0161tedjeti u drugom mirovinskom stupu, ja\u010damo drugi mirovinski stup, nema govora o ukidanju, rekao je Pavi\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sever je rekao da je sporno to \u0161to se, bez obzira na sve, ta reforma koja bi trebala biti jedna od nose\u0107ih u zemlji, donosi bez jednog \u0161irokog dru\u0161tvenog konsenzusa. Dodao je davladaju\u0107i ne pokazuju ni razumijevanja za njihove stavove i argumente.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;U prvome redu kao \u0161to smo se protivili i produljenju rada do 67 godina starosti u ovom spororastu\u0107em nizu koji je donijela jo\u0161 Milanovi\u0107eva vlada. Tako smo nakon pomnih analiza do\u0161li i do vrlo jasnih stavova da jo\u0161 neke dijelove treba dirati. U prvome redu tra\u017eimo da se sustav vrati natrag na 65 godina starosti za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu zbog toga \u0161to u zemlji \u010dak do kraja ovoga stolje\u0107a, prema svim projekcijama, ne\u0107e imati nikakvih osnovnih uvjeta za produljenje radnoga vijeka na temelju duljeg \u017eivota. Za\u0161to? Mi sada \u017eivimo izme\u0111u 2,6 i 2,8 godina kra\u0107e od prosjeka Europske unije. Projekcije govore da \u0107emo jo\u0161 2070. \u017eivjeti 1,4 godine kra\u0107e, pa \u010dak ni do kraja ovoga stolje\u0107a se tu ne\u0107emo izjedna\u010diti s prosjekom. Na drugoj strani godine zdravog \u017eivota poslije 65 godina starosti u Hrvatskoj iznose pet godina, prosjek Europe je deset, razvijenije europske zemlje 15 do 17. \u017divimo nezdravije, radimo u nezdravijim uvjetima, tehnologija nam je znatno ni\u017ea. U Hrvatskoj je u porastu karcinom. U Hrvatskoj su u porastu kardiovaskularne bolesti, u Hrvatskoj je u porastu dijabetes. Cijeli niz bolesti koje dodatno utje\u010du na duljinu \u017eivota, to ova vlada ne \u017eeli prihvatiti&#8221;, rekao je Sever.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Mislimo da je ova reforma u ve\u0107em dijelu korak u pravom smjeru. Rije\u0161en je onaj veliki problem koji pro\u0161le vlade nisu uspjele rije\u0161iti, a to je dodatak, odnosno jednaki tretman svih radnika u Hrvatskoj. Mi mislimo da nema smisla da jedan dio Hrvata radi i nema pravo na dodatak, a drugi dio Hrvata koji radi ima pravo na dodatak. Ovime je to rije\u0161eno. Istina, nisu dobili puni iznos. Dobili su na\u0161i \u010dlanovi, dva puta im se smanjuju prava. Dakle, prvo dobiju 75% mirovina iz prvog stupa, a onda jo\u0161 dobiju 75% dodatka na onaj period koji su bili u drugom stupu&#8221;, rekao je \u0160timac.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pavi\u0107 je istaknuo da hrvatski gra\u0111ani u prosjeku rade 30 godina, a da je prosjek Europske unije 35, Njema\u010dke 37 godina i 8 mjeseci. &#8220;Produljenje \u017eivota, pokazuje statistika, dakle posljednjih 13 godina, za 2,6 godina produljio se \u017eivotni vijek hrvatskih gra\u0111ana i &#8220;ageing report&#8221; upu\u0107uje na to da bi 2040. bili na otprilike jednu godinu od europskog prosjeka&#8221;, rekao je Pavi\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dodao je da, \u0161to se ti\u010de povratka na 65 godina, gospodin Sever, a i ostali sindikati ne spominju onaj drugi dio. &#8220;Dobar dio sada i europskih zemalja, dakle trenuta\u010dno Poljska koja je vratila na 65 ukida, tj. ukinula je prijevremenu mirovinu. Sve ostale zemlje produljuju na 67 i vi\u0161e. A trenuta\u010dno je sedam zemalja u postupku ukidanja prijevremene mirovine. Samo Hrvatska i Slovenija imaju pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu, ostale zemlje imaju jednu do tri godine. Prema tome, isto tako imamo institut dugotrajnog osiguranika koji govori da mo\u017eete i\u0107i u mirovinu sa 60 godina starosti i 41 godinom sta\u017ea. Oni koji rano ulaze na tr\u017ei\u0161te rada, s 18, 19 godina &#8211; sa 60 godina \u0107e mo\u0107i i\u0107i u mirovinu. Dakle, na\u0161i gra\u0111evinski radnici, na\u0161e blagajnice, na\u0161i ljudi u turizmu, svi koji ulaze rano na tr\u017ei\u0161te rada, a bilo je pitanje koji to ljudi ulaze na tr\u017ei\u0161te rada. Evo ja mogu re\u0107i da svi koji izlaze iz turisti\u010dkih \u0161kola i dobiju posao prakti\u010dki dan nakon izlaska na tr\u017ei\u0161te rada, svi oni mogu i\u0107i ve\u0107 sa 60 godina. Oni koji su studirali, zavr\u0161avaju studij s 24, 25 + 41 godinu, dakle mo\u0107i \u0107e sa 65 godina. Sa 67 godina i\u0107i \u0107e oni koji nemaju 41 godinu sta\u017ea. \u0160to se ti\u010de penalizacije, sada smo je vratili na razinu iz 1999. Godine 1999. bila je ova razina, dakle 0,3% po mjesecu, odnosno 18% za pet godina&#8221;, rekao je ministar Pavi\u0107.<\/p>\n<\/div>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/sto_sve_donosi_mirovinska_reforma_60274\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to sve donosi mirovinska reforma? Ho\u0107e li mirovine rasti ili \u0107e se ubudu\u0107e raditi dulje za manje novca? Je li mirovinski sustav odr\u017eiv s postoje\u0107im odnosom radno aktivnih i umirovljenika? Koje sve promjene \u010dekaju drugi i tre\u0107i mirovinski stup? Ho\u0107e li sindikati referendumom sru\u0161iti reformu? &#8220;U mre\u017ei Prvog&#8221; gostovali su ministar rada i mirovinskog sustava [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6530"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6530"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6530\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6536,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6530\/revisions\/6536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}