{"id":6521,"date":"2018-11-27T08:50:02","date_gmt":"2018-11-27T07:50:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6521"},"modified":"2018-11-27T08:50:02","modified_gmt":"2018-11-27T07:50:02","slug":"27-11-2018-zelite-li-raditi-do-67-godine-zivota-sindikati-s-novim-referendumom-ne-zele-napraviti-gresku-u-koracima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6521","title":{"rendered":"27.11.2018. – \u017delite li raditi do 67. godine \u017eivota? Sindikati s novim referendumom ne \u017eele napraviti gre\u0161ku u koracima"},"content":{"rendered":"
\n

Ne \u017eele\u0107i napraviti niti jednu gre\u0161ku u koracima, sindikati \u0107e pri\u010dekati da se donese set novih mirovinskih zakona<\/strong><\/em><\/p>\n

Tri reprezentativne sindikalne centrale \u2013 Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata \u2013 u velikim su pripremama.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

\n

\u010cim malo popusti zima kre\u0107u s referendumskom inicijativom kojom \u0107e nastojati sru\u0161iti sporne odredbe budu\u0107eg mirovinskog zakona, prije svega onu o pove\u0107anju \u017eivotne dobi za odlazak u mirovinu do 67. godine.<\/p>\n

Pripreme za veliku akciju ve\u0107 su se zahuktale, no ne \u017eele\u0107i napraviti niti jednu gre\u0161ku u koracima, sindikati \u0107e pri\u010dekati da se set novih mirovinskih zakona donese. Dijelovi tog zakonskog paketa ne\u0107e stupiti na snagu odmah, tako da za poku\u0161aj njihova ru\u0161enja ima dovoljno vremena. I\u0107i na prikupljanje potpisa izme\u0111u dva zakonska \u010ditanja, kada se ne zna u kojoj \u0107e mjeri prijedlozi biti mijenjani, i \u0161to \u0107e, uostalom, Sabor izglasati, bilo bi ravno samoubojstvu. Svjesni su sindikati, naime, da bi im Vlada, bez obzira kako formulirali pitanje ili pitanja referendumske inicijative, mogla uzvratiti izmjenama zakona koje bi ta pitanja bacila u vodu, a akciju uni\u0161tila.<\/p>\n

Tri uspjele inicijative<\/strong><\/p>\n

U posljednih 27 godina gra\u0111ani Hrvatske tri puta su izlazili na referendum na nacionalnoj razini. U svibnju 1991. godine organiziran je referendum o hrvatskoj samostalnosti, u sije\u010dnju 2012. o pristupanju Europskoj uniji, dok je godinu dana kasnije organiziran referendum o ustavnoj definiciji braka. Istodobno, pokrenuto je desetak referendumskih inicijativa. Niti jedna od njih nije rezultirala organiziranjem referenduma. Vi\u0161e je razloga za to, ili nije prikupljeno dovoljno potpisa, ili su utvr\u0111ene proceduralne gre\u0161ke, ili referendumska pitanja nisu bila uskla\u0111ena s Ustavom…<\/p>\n

Me\u0111utim, tri nacionalne referendumske inicijative, ipak su uspjele skupiti dovoljan broj glasova. Unato\u010d tome referendumi nisu bili raspisani. Tim uspjelim referendumskim inicijativama zajedni\u010dki je nazivnik \u2013 sindikati. Oni su ili samostalno organizirali prikupljanje potpisa gra\u0111ana ili su im se u akciji pridru\u017eile organizacije civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

Po\u010detkom ljeta 2010. godine, tada pet sindikalnih centrala, organiziralo je referendumsku inicijativu protiv izmjena Zakona o radu, odnosno dijela Zakona kojim je tada\u0161nja vlast \u017eeljela ukinuti odredbe o produ\u017eenoj primjeni odredbi kolektivnog ugovora te skratiti otkazni rok za kolektivne ugovore. U propisanom zakonskom roku sindikati su prikupili rekordnih 717.149 va\u017ee\u0107ih, odnosno priznatih potpisa podr\u0161ke gra\u0111ana za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Pod tim pritiskom Vlada je povukla sporne zakonske izmjene, dok je Ustavni sud donio odluku da su prestale postojati pretpostavke za odr\u017eavanje referenduma.<\/p>\n

\u00bbI danas mislim da se taj referenum trebao odr\u017eati, jer na\u0161e pitanje nije bilo usmjereno na novi Zakon\u00ab, smatra Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata podsje\u0107aju\u0107i kako su i sami sindikati skinuli dio potpisa koji su bili neva\u017ee\u0107i, a kona\u010dna priznata brojka bila je toliko velika da se Vlada morala zamisliti.<\/p>\n

\u010cinjenica da sindikati nisu ustrajali na organizaciji referenduma, tada je mnoge potpisnike inicijative razo\u010darala pa se i komentiralo kako su sindikati izdali gra\u0111ane. Takva mi\u0161ljenja posljedica su politi\u010dkog okru\u017eenja u kojem su sindikati pokrenuli akciju. Gospodarska kriza je bujala, gra\u0111ani su bili nezadovoljni tada\u0161njom vladom i mnogi su sindikalnu akciju prihvatili kao svojevrsni referendum kojim se ru\u0161i vlast. Stoga je mnogima bilo neshvatljivo da su sindikati \u00bbodstupili\u00ab, \u0161to zapravo nije to\u010dno. Oni su zbog jasnog razloga krenuli u referendumsku inicijativu, a ono \u0161to su tra\u017eili dobili su i bez raspisivanja referenduma, jer je vlada, kako \u0107e danas re\u0107i Sever, slijedom broja prikupljenih potpisa odlu\u010dila ubla\u017eiti \u0161tetu koju je napravila, a koju su svojom akcijom sindikati dodatno \u00bboja\u010dali\u00ab.<\/p>\n

Autoceste i outsourcing<\/strong><\/p>\n

Da se sindikalna referendumska inicijativa protiv izmjena Zakona o radu pretvorila u izja\u0161njavanje protiv tada\u0161nje vlasti, svjesni su u sindikatima, kao \u0161to su i svjesni da im je to pomoglo u ostvarivanju cilja. No, bez obzira \u0161to su im politi\u010dke okolnosti u pro\u0161losti pomagale, isti\u010du najbitnije razloge za pokretanje inicijative.<\/p>\n

\u00bbKlju\u010dno je \u0161to je tema, za koje pitanje prikuplja\u0161 potporu. Zakon o radu je pitanje koje se ti\u010de velikog broja radnika, jednako kao \u0161to su se i na\u0161e kasnije inicijative ticale velikog broja radnika\u00ab, isti\u010de Mirela Boi\u0107, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata. I zakon o radu, i inicijativa protiv izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru (outsourcing) koju je pokrenulo 17 sindikata iz javnog sektora, pa i akcija protiv monetizacije autocesta koju je uz dva cestarska sindikata i sindikalne centrale nosilo i sedam organizacija civilnog dru\u0161tva, teme su koje se ti\u010du velikog broja gra\u0111ana. Tako \u0107e Boi\u0107 istaknuti kako, kada je rije\u010d o izdvajanju neosnovnih djelatnosti, gra\u0111anima nije svejedno tko \u0107e \u010distiti bolnice i ho\u0107e li po\u0161tivati standarde, roditeljima \u0161kolske djece nije svejedno tko \u0107e im kuhati…<\/p>\n

\u00bbLjudi su u svim na\u0161im inicijativama prepoznali svoje interese\u00ab, veli Boi\u0107 dodaju\u0107i da je tako bilo i s monetizacijom autocesta za \u010diju smo izgradnju izdvajali svi. Istodobno, monetizacija je imala i u\u017eu pri\u010du koja se ticala zaposlenih u tom sustavu i njihove budu\u0107nosti u slu\u010daju davanja autocesti u koncesije.<\/p>\n

No, i u slu\u010daju izdvajanja neosnovnih djelatnosti, kao i monetizacije autocesta, opet, ne treba zanemariti onu politi\u010dku stranu pri\u010de. Obje inicijative odigrale su se 2014. godine, jedna u lipnju (outsourcing), druga u listopadu (monetizacija autocesti), dakle godinu dana prije parlamentarnih izbora.<\/p>\n

Vlast pod pritiskom<\/strong><\/p>\n

Tada\u0161nja vlada, pak, o\u0161trim mjerama \u0161tednje dobrano je potaknula nezadovoljstvo gra\u0111ana. Izdvajanje neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, kao i monetizacija autocesta bili su planovi za stabilizaciju prora\u010dunske bilance pa ne \u010dudi reakcija gra\u0111ana. Protiv izdvajanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru potpis je dalo preko 608,5 tisu\u0107a gra\u0111ana, dok je provjera utvrdila preko 547,8 tisu\u0107a ispravnih potpisa, daleko vi\u0161e od potrebnih 10 posto bira\u010dkog tijela. A iako je Ustavni sud utvrdio kako je referendumsko pitanje bilo neustavno, Vlada je ipak odustala od namjere sustavnog prebacivanja neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru u privatne ruke.<\/p>\n

Sli\u010dno se zbilo i s monetizacijom autocesta. Sindikati i udruge civilnog dru\u0161tva prikupili su preko 530 tisu\u0107a potpisa gra\u0111ana, Ustavni sud je opet neustavnim ocijenio pitanje, ali vlast se pod pritiskom prikupljenih potpisa povukla.<\/p>\n

\u00bbNa\u0161e akcije su bile uspje\u0161ne, bez obzira na to \u0161to referendum nije raspisan, dobrim dijelom jer idemo s pitanjima koja diraju sve, a teme su va\u017ene. To ljude povu\u010de. Osim toga, ljudima treba biti jasno za \u0161to daju potpis. Mi smo kod ranijih inicijativa na tome puno radili, jer ako ima\u0161 pitanje koje nije blisko, ne\u0107e\u0161 ni potpis dobiti\u00ab, zaklju\u010duje Mirela Boi\u0107 isti\u010du\u0107i kako je organiziranje postupka prikupljanja potpisa i samo 15-dnevno prikupljanje u kojem treba dobiti povjerenje najmanje 10 posto bira\u010dkog tijela krvav posao. No, i ona i Sever slo\u017eni su u tome da takav posao ponajbolje mogu odraditi sindikati zbog svoje organizacijske strukture. \u00bbMirovinski sustav, istaknut \u0107e pritom Sever, zasigurno je jedan od sustava gdje se \u00bbne smije \u017ealiti ulo\u017eenih sredstava\u00ab.<\/p>\n

\u00bbMirovinsko sustav je uz zdravstvo ne\u0161to \u0161to bi svaki pojedinac trebao prepoznati kao vlastiti interes, bez obzira na kojoj poziciji radio i koliko zara\u0111ivao\u00ab, nagla\u0161ava Sever, dok Boi\u0107 slikovito navodi da je \u00bbmirovinska reforma \u010dista gra\u0111anska pri\u010da svih \u2013 mladih, starih, onih koji rade, onih koji \u0107e tek u\u0107i na tr\u017ei\u0161te rada\u00ab.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne \u017eele\u0107i napraviti niti jednu gre\u0161ku u koracima, sindikati \u0107e pri\u010dekati da se donese set novih mirovinskih zakona Tri reprezentativne sindikalne centrale \u2013 Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata \u2013 u velikim su pripremama. \u010cim malo popusti zima kre\u0107u s referendumskom inicijativom kojom \u0107e nastojati sru\u0161iti sporne odredbe budu\u0107eg mirovinskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6521"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6521"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6521\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6522,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6521\/revisions\/6522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}