{"id":6510,"date":"2018-11-08T23:17:14","date_gmt":"2018-11-08T22:17:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6510"},"modified":"2018-11-08T23:17:14","modified_gmt":"2018-11-08T22:17:14","slug":"8-11-2018-kinezi-zainteresirani-za-ulaganje-u-rijecku-luku-zele-plasirati-robu-u-zapadnu-europu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6510","title":{"rendered":"8.11.2018. – Kinezi zainteresirani za ulaganje u rije\u010dku luku, \u017eele plasirati robu u Zapadnu Europu"},"content":{"rendered":"

Kineski investitori pokazali su veliki interes za projekte u Hrvatskoj, a sad je na nama da donesemo odluku \u0161to \u017eelimo i na koji na\u010din – ka\u017ee za Jutarnji list Vladin du\u017enosnik nakon povratka hrvatske Vladine delegacije predvo\u0111ene premijerom\u00a0Andrejem Plenkovi\u0107em<\/strong>\u00a0iz posjeta Kini.<\/p>\n

Sastanci visokih predstavnika kineskih kompanija s hrvatskom delegacijom bili su informativnog karaktera bez konkretnih dogovora, no i to je bilo dovoljno da hrvatski premijer i ministriOleg Butkovi\u0107<\/strong>\u00a0i\u00a0Gabrijela \u017dalac<\/strong>\u00a0steknu dojam o kineskim ozbiljnim namjerama za ulaganje u Hrvatsku.<\/p>\n

Pelje\u0161ki most<\/h5>\n

Na\u0161 sugovornik ka\u017ee nam kako su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation hrvatskoj delegaciji vrlo detaljno predstavili sve sljede\u0107e faze izgradnje mosta Pelje\u0161ac, nakon \u010dega je i premijer Plenkovi\u0107 rekao da je siguran da \u0107e most biti izgra\u0111en.<\/p>\n

Nakon CRBC-a uslijedili su razgovori s predstavnicima dr\u017eavne \u017eeljezni\u010dke kompanije i predstavnicima kineskih luka. Neke od najva\u017enijih tema na tim razgovorima bile su ulaganja u modernizaciju i izgradnju hrvatskih \u017eeljeznica te najma prostora u hrvatskim teretnim lukama kineskim kompanijama.<\/p>\n

Tu se prije svega misli na luke Rijeka, Zadar i Plo\u010de te na koji na\u010din zatvoriti financijsku konstrukciju za izgradnju nizinske pruge na dijelu od Zagreba do Rijeke. Kad je rije\u010d o luci Rijeka, najva\u017enije pitanje je popunjavanje njenih kapaciteta na skoro zavr\u0161enom teretnom terminalu Zagreba\u010dka obala. Kineskim potencijalnim partnerima ponu\u0111en je zakup prostora Zagreba\u010dke obale te da preko luke Rijeka robu plasiraju u Zapadnu Europu.<\/p>\n

Kada bi se na terminal Zagreba\u010dka obala uspjelo dovesti 600.000 TEU-a tereta uz ve\u0107 postoje\u0107ih 600.000 TEU-a tereta u Brajdici, to bi bio respektabilan teret koji bi luku Rijeka digao na jednu potpuno novu razinu. U tom slu\u010daju puni smisao bi dobila i nizinska pruga pa bi njena izgradnja bila isplativa. Naime, cijena modernizacije izgradnje ove pruge od Zagreba do Rijeke je oko milijardu eura, a cijena modernizacije i izgradnje cijele pruge od granice s Ma\u0111arskom do Rijeke procijenjena je na 3,6 milijardi eura. Iako resorni ministar prometa Oleg Butkovi\u0107 ve\u0107 mjesecima ovaj projekt najavljuje kao kapitalnu hrvatsku prometnu investiciju, u H\u017d Infrastrukturi ju\u010der cijeli dan nisu imali vremena dati nam osnovne podatke o ovom projektu.<\/p>\n

Prva dionica nizinske pruge od Zagreba do Rijeke u du\u017eini od 45 kilometara prote\u017ee se od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja novog kolosijeka procjenjuje se na 300 milijuna eura, a 85 posto sredstava je osigurano iz EU fondova. Prema dostupnim informacijama, sljede\u0107e godine bi trebao krenuti natje\u010daj za izvo\u0111a\u010da radova. I taj projekt prezentiran je kineskim investitorima te im je poru\u010deno da se jave na natje\u010daj.<\/p>\n

Natje\u010daji<\/h5>\n

Naime, svi projekti koji se financiraju iz fondova EU moraju i\u0107i na me\u0111unarodni natje\u010daj, a Kinezima je poru\u010deno da se na njih javljaju, \u0161to su oni do sada \u010dinili. Dali su ponudu za gradnju pruga Zabok – Zagreb i Vinkovci – Vukovar, ali su njihove ponude bile me\u0111u najskupljima.<\/p>\n

Prema tvrdnjama na\u0161ih sugovornika, prostor za direktno kinesko investiranje otvara se na dionici od Goljaka do Skradnika, gdje se vrijednost radova procjenjuje na 650 milijuna eura.<\/p>\n

Rije\u010d je o najzahtjevnijoj dionici ove pruge na kojoj se planiraju gradnja obilaznice Karlovca, rekonstrukcija postoje\u0107e pruge od Karlovca do Mostanja i gradnja jednog kolosijeka od Mostanja do kolodvora Belaj, gradnja nove dvokolosije\u010dne pruge do Skradnika te spoj Skradnika i Josipdola te rekonstrukcija Josipdola.<\/p>\n

Potom slijedi izrazito zahtjevna dionica O\u0161tarije – \u0160krljevo du\u017eine 114 kilometara. Konzultanti Europske komisije prije nekoliko godina su financiranje i gradnju ove dionice proglasili potpuno neisplativom, stoga se upravo na tom dijelu otvara prostor za kineske ulaga\u010de. U tom slu\u010daju hrvatska Vlada trebala bi donijeti odluku o davanju te dionice u koncesiju.<\/p>\n

Tada bi kineske tvrtke sagradile i financirale ovu dionicu. To bi direktno utjecalo na pove\u0107anje hrvatskog javnog duga, stoga u Vladi prvo moraju dobro odvagnuti dobre i lo\u0161e strane kineskog direktnog investiranja u \u017eeljeznice.<\/p>\n

No, na\u0161i nam sugovornici isti\u010du da je prvo najva\u017enije osigurati teret za luku Rijeka jer u tom slu\u010daju izgradnja nizinske pruge kao i izgradnja nove teretne luke na Krku imaju smisla.<\/p>\n

 <\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kineski investitori pokazali su veliki interes za projekte u Hrvatskoj, a sad je na nama da donesemo odluku \u0161to \u017eelimo i na koji na\u010din – ka\u017ee za Jutarnji list Vladin du\u017enosnik nakon povratka hrvatske Vladine delegacije predvo\u0111ene premijerom\u00a0Andrejem Plenkovi\u0107em\u00a0iz posjeta Kini. Sastanci visokih predstavnika kineskih kompanija s hrvatskom delegacijom bili su informativnog karaktera bez konkretnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6510"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6510"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6510\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6511,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6510\/revisions\/6511"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}