{"id":6504,"date":"2018-10-29T22:21:00","date_gmt":"2018-10-29T21:21:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6504"},"modified":"2018-10-29T22:21:00","modified_gmt":"2018-10-29T21:21:00","slug":"29-10-2018-hoce-li-milijunske-korekcije-u-eu-projektima-na-kraju-postati-problem-drzavnog-proracuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6504","title":{"rendered":"29.10.2018. – Ho\u0107e li milijunske korekcije u EU projektima na kraju postati problem Dr\u017eavnog prora\u010duna?"},"content":{"rendered":"

Uspjeh u kori\u0161tenju fondova EU uglavnom se, u stru\u010dnoj i op\u0107oj javnosti, prati kroz dva pokazatelja \u2013 stopu ugovorenih i stopu pla\u0107enih sredstava u odnosu na ukupnu alokaciju. Radi se o pokazateljima koji mogu dati sliku o tome koliko je dr\u017eava \u010dlanica, u ovom slu\u010daju Republika Hrvatska, uspje\u0161na u financijskom aspektu, odnosno koliko je bespovratnog novca iskoristila u odnosu na novac koji ima na raspolaganju. Me\u0111utim, iako se radi o dva najpopularnija pokazatelja, oni nipo\u0161to ne bi trebali biti jedini koji govore \u0161to smo u\u010dinili da europski novac iskoristimo na najbolji mogu\u0107i na\u010din, pi\u0161e Ariana Vela.<\/strong><\/em><\/p>\n

<\/section>\n
\n
\n

O (ne)uspjehu svjedo\u010de i postignu\u0107a projekata, operativnih programa i nacionalnih strate\u0161kih dokumenata, no u posljednje vrijeme u jednad\u017ebu se uklju\u010duje jo\u0161 jedan parametar \u2013 financijske korekcije, kao posljedica nepravilnosti u provedbi EU financiranih projekata.<\/p>\n

Radi se o temi koja nije popularna i o kojoj se ne izvje\u0161tava od strane tijela koja \u010dine sustave upravljanja i kontrole jer se radi o povratu ve\u0107 ugovorenih, a ponekad \u010dak i dodijeljenih bespovratnih sredstava zbog pogre\u0161aka u provedbi i to naj\u010de\u0161\u0107e u provedbi postupaka javne nabave.<\/p>\n

Na\u0161i sustavi upravljanja i kontrole te korisnici tek su se nedavno po\u010deli susretati s ozbiljnijim slu\u010dajevima utvr\u0111enih nepravilnosti te, posljedi\u010dno, financijskim korekcijama. Razlog za to je vrlo jednostavan; korisnici tek sada dolaze u fazu zavr\u0161etka provedbe postupaka javnih nabava u ve\u0107im projektima i polako dolaze do onoga trenutka kada je nu\u017eno osigurati postignu\u0107e projektnih ciljeva, rezultata i sli\u010dno.<\/p>\n

Nepravilnosti u projektima<\/strong><\/p>\n

Kada govorimo o nepravilnostima u EU financiranim projektima, valja napomenuti da su one taksativno nabrojane i opisane u pravnom okviru EU i Zajedni\u010dkim nacionalnim pravilima koja je Republika Hrvatska usvojila za potrebe kori\u0161tenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova. One europske bile su objavljene jo\u0161 u pro\u0161lom financijskom razdoblju, dok su one hrvatske (koje su zapravo prevedena i dora\u0111ena europska verzija) objavljene tek nedavno u okviru pojedinih poziva, a propisuju razli\u010dite vrste nepravilnosti i pripadaju\u0107e korekcije koje mogu varirati od 5 pa sve do 100% dodijeljenih EU sredstava.<\/p>\n

Dakle, za pojedine projekte smjernice nisu \u010dinile sastavni dio ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ali su \u010dinile dio europskog pravnog okvira s kojima bi ozbiljni korisnici trebali biti upoznati i to ne u trenutku kada zapo\u010dinju provedbu projekata, ve\u0107 prilikom pripreme zbog same specifi\u010dnosti i sadr\u017eaja nepravilnosti koje je potrebno izbje\u0107i ve\u0107 u fazi kvalitetne pripreme projekata. Naravno, ve\u0107ina korisnika s istima nije bila upoznata, a nije upoznata niti danas.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de ustava upravljanja i kontrole, i oni sami prolaze kroz vi\u0161egodi\u0161nji proces u\u010denja. Posebno zanimljivo je da su ponekad stavovi pojedinog sustava i Agencije za reviziju razli\u010diti pa se korisnicima u praksi doga\u0111aju situacije u kojima tijela koja ih kontroliraju u provedbi (konkretno, posredni\u010dko tijelo razine 2) ne prona\u0111e nepravilnost, odobri sve izvje\u0161taje, dok Agencija, nakon vi\u0161e godina, utvrdi nepravilnost i zatra\u017ei povrat sredstava.<\/p>\n

Gdje le\u017ei odgovornost?<\/strong><\/p>\n

Odgovornost je, naravno, na korisniku jer je potpisao takav ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i on je taj koji bi trebao vratiti bespovratna sredstva.<\/p>\n

Me\u0111utim, pri\u010da nije tako jednostavna.<\/p>\n

Korisnici infrastrukturnih projekata, uz iznimku poduzetnika, ve\u0107inom su tijela javne vlasti, odnosno korisnici Dr\u017eavnog prora\u010duna, odnosno lokalnih prora\u010duna. Sama ta \u010dinjenica jasno pokazuje da \u0107e gre\u0161ke u provedbi projekata, bez obzira je li za iste odgovaran korisnik ili su to tijela u sustavu, platiti gra\u0111ani.<\/p>\n

Sada kada uzmemo u obzir da najve\u0107i operativni program (Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. \u2013 2020.), ima dodijeljenu alokaciju od 6,8 milijardi eura, posljedice pogre\u0161aka mogle bi se mjeriti u stotinama milijuna eura, odnosno milijardama kuna koje lokalni korisnici iz javnog sektora ne\u0107e biti u stanju platiti.<\/p>\n

Posljedice mogu biti dvojake, projekti \u0107e propasti jer \u0107e sredstava biti uskra\u0107ena, a korisnik ih ne\u0107e imati otkud namaknuti ili \u0107e novac biti alociran iz Dr\u017eavnog prora\u010duna. I jedna i druga varijanta prelomit \u0107e se na le\u0111ima gra\u0111ana, \u0161to treba sprije\u010diti pod svaku cijenu.<\/p>\n

Upravo zbog navedenoga nepravilnosti ne treba \u201egurati pod tepih\u201c jer je neprihvatljivo da korisnici provode projekte, dok istovremeno o nepravilnostima nemaju pojma. O njima treba govoriti, educirati korisnike i tijela u sustavu te jasno utvrditi tko je odgovoran za gre\u0161ke kako bi ih izbjegli u budu\u0107nosti, odnosno kako bi barem onaj dio na koji mo\u017eemo utjecati zaista i stavili pod kontrolu.<\/p>\n

U protivnom \u0107emo postotku ugovorenih i pla\u0107enih morati dodati i postotak vra\u0107enih sredstava.<\/p>\n<\/div>\n<\/section>\n

 <\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uspjeh u kori\u0161tenju fondova EU uglavnom se, u stru\u010dnoj i op\u0107oj javnosti, prati kroz dva pokazatelja \u2013 stopu ugovorenih i stopu pla\u0107enih sredstava u odnosu na ukupnu alokaciju. Radi se o pokazateljima koji mogu dati sliku o tome koliko je dr\u017eava \u010dlanica, u ovom slu\u010daju Republika Hrvatska, uspje\u0161na u financijskom aspektu, odnosno koliko je bespovratnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6504"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6504"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6505,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6504\/revisions\/6505"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}