Saborski zastupnici danas bi trebali otvoriti raspravu o Zakonu o za\u0161titi na radu. Istina, rije\u010d je o zakonu koji je prvu rundu propitkivanja ve\u0107 pro\u0161ao, a nakon druge slijedi i izglasavanje i njegova primjena s prvim danom idu\u0107e godine. Za\u0161tita na radu, koliko god naizgled bila beskrajno dosadna tema s kojom nas mu\u010de povjerenici koji se njome bave, itekako je bitna. Uglavnom njenu va\u017enost ne razumijevamo dok se na radnom mjestu ne\u0161to ne dogodi i netko ne nastrada ili \u00bbnavu\u010de\u00ab kakvu zdravstvenu tegobu koja je u osnovi posljedica uvjeta rada. Tada za\u0161tita na radu od beskrajne dosade, postane tema. Ako ni za koga drugog, barem za osobu koja je, na \u017ealost, nastradala.<\/p>\n
No, dr\u017eavi koja bi itekako trebala paziti u kakvim uvjetima njeni gra\u0111ani rade i propisima podizati sustav sigurnosti, za\u0161tita zdravlja i sigurnost na radu sve je manje bitna. Tako je to podru\u010dje postalo jedan od glavnih izvora u\u0161teda, odnosno glavnih izvora rastere\u0107enja gospodarstva. Aktualni zakon koji regulira podru\u010dje za\u0161tite na radu donesen je prije \u010detiri godine, no provedbeni akti koji su trebali uslijediti dva mjeseca od po\u010detka njegove provedbe nikada nisu doneseni. A iako je tim zakonom propisano i dono\u0161enje Nacionalnog programa za\u0161tite na radu, Hrvatska ga nema. Istina, po\u010detkom pro\u0161le godine pojavio se u javnoj raspravi, ali kako se pojavio tako je i nestao i od tada mu se gubi svaki trag. Dok nekom od socijalnih partnera ne padne na pamet da Hrvatsku \u00bbcinka\u00ab Me\u0111unarodnoj organizaciji rada jer je takav strate\u0161ki dokument obveza koja proizlazi iz Konvencije 155, ratificirane u Hrvatskoj.<\/p>\n
Nove zakonske promjene gospodarstvu bi trebale donijeti preko milijardu kuna u\u0161teda. No, zapravo je rije\u010d o daleko vi\u0161e novca jer se od idu\u0107e godine vi\u0161e ne\u0107e pla\u0107ati doprinos za za\u0161titu na radu od \u010dega se u kasu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje godi\u0161nje slivalo oko 600 milijuna kuna.<\/p>\n
Kada ve\u0107 nema doprinosa za za\u0161titu na radu, \u010demu onda tijela koja se bave tim podru\u010djem. Ne trebaju nam, pa se dr\u017eava u svojoj brizi za okru\u017eenje u kojoj joj gra\u0111ani rade, dosjetila da \u0107e u rezanju agencija, zavoda i drugih tijela, zatvoriti vrata i dvije ustanove zadu\u017eene za za\u0161titu na radu. Hrvatski zavod za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu, ustanova za obavljanje \u00bbstru\u010dnih i znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih zdravstvenih djelatnosti iz okvira medicine rada i sigurnosti na radu\u00ab, utopit \u0107e se u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prije \u010detiri godine osnovan Zavod za unapre\u0111ivanje za\u0161tite na radu utopit \u0107e se u resorno ministarstvo rada. Istodobno, i stru\u010dnjaci i socijalni partneri isti\u010du kako su ta dva zavoda, s ciljem ja\u010danja sustava, trebala biti spojena u jedan. No, dr\u017eava ih je, kao uostalom i cijeli niz drugih tijela koje planira ukinuti, odlu\u010dila maknuti s lica zemlje bez ikakve analize, stru\u010dne podloge.<\/p>\n
Utapanjem dva zavoda u druga tijela dr\u017eava \u0107e, zapravo, ostvariti malu u\u0161tedu. No, svi oni koji rade i svi oni koji \u0107e raditi dugoro\u010dno \u0107e osjetiti posljedice nestanka ustanova koje \u0107e utapanjem u velike sustave izgubiti svoj smisao. Postojat \u0107e na papiru, a zapravo \u0107e s vremenom nestati. I onda \u0107e se nekada u budu\u0107nosti netko zapitati \u2013 gdje nam je pamet bila. No, bit \u0107e kasno.<\/p>\n