{"id":6444,"date":"2018-09-30T18:03:22","date_gmt":"2018-09-30T17:03:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6444"},"modified":"2018-09-30T18:14:29","modified_gmt":"2018-09-30T17:14:29","slug":"29-09-2018-nhs-o-izmjenama-zakona-o-zastiti-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6444","title":{"rendered":"29.09.2018. – NHS o izmjenama Zakona o za\u0161titi na radu"},"content":{"rendered":"

Na dnevnom redu trenuta\u010dne sjednice Hrvatskog sabora u drugom se \u010ditanju nalazi i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu. Nezavisni hrvatski sindikati uputili su dopis i konkretne primjedbe na ovaj prijedlog zakona zastupnicima u Hrvatskom saboru. U nastavku prenosimo tekst pisma u kojemu je prikazana trenuta\u010dna situacija u Hrvatskoj vezana za za\u0161titu na radu te konkretne primjedbe.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

Po\u0161tovani!<\/p>\n

S obzirom da je Kona\u010dni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu uvr\u0161ten na dnevni red 9. sjednice Hrvatskog sabora, a uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da\u00a0socijalni partneri nisu konzultirani o Kona\u010dnom prijedlogu navedenog Zakona\u00a0<\/strong>(tekst Zakona \u201ena\u0161li\u201c su na mre\u017enim stranicama Vlade RH), du\u017enost nam je obratiti se Hrvatskom saboru.<\/p>\n

\u017delimo se osvrnuti na polo\u017eaj za\u0161tite na radu u Republici Hrvatskoj. Naime,\u00a0za\u0161tita na radu do\u017eivljava u posljednje vrijeme sustavne napade od strane dr\u017eavnih vlasti\u00a0<\/strong>raznih boja, \u010dinjenjem ili ne\u010dinjenjem, izravno ili neizravno.<\/p>\n

Novi Zakon o za\u0161titi na radu donesen je 2014. godine, a\u00a0 odre\u0111eni\u00a0provedbeni propisi koji su trebali biti doneseni u roku 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona jo\u0161 uvijek nisu doneseni.<\/strong><\/p>\n

Akcijski plan Vlade Republike Hrvatske za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva od sije\u010dnja 2017. godine prvo je udario na za\u0161titu na radu s mjerama za koje je o\u010dito da ih je radio netko tko dovoljno ne razumije niti prepoznaje za\u0161titu na radu, a provo\u0111enje kojih je rezultat i ovaj prijedlog Zakona.<\/p>\n

Kada se razgovara o za\u0161titi na radu, razgovara se isklju\u010divo kroz prizmu administrativnog optere\u0107enja poslodavaca, odnosno rastere\u0107enja. Administrativno optere\u0107enje postalo je crveno svjetlo za bilo kakvo unaprje\u0111enje za\u0161tite na radu.<\/p>\n

Podsje\u0107amo, za\u0161tita na radu \u010duva temeljne vrijednosti postavljene u Povelju Europske unije o temeljnim pravima; pravo na zdravlje i pravo na pravi\u010dne uvjete rada.<\/p>\n

Ustav RH odre\u0111uje da se poduzetni\u010dka sloboda i vlasni\u010dka prava mogu iznimno ograni\u010diti zakonom radi za\u0161tite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoli\u0161a i zdravlja ljudi. Nije obrnuto. Nije zdravlje ljudi ograni\u010deno zbog prava poslodavaca. Neke vrijednosti su ipak iznad prava poslodavaca.\u00a0Fokus zakonodavstva o za\u0161titi na radu je, odnosno treba biti radnik, \u010dovjek, za\u0161tita njegova \u017eivota i zdravlja, a ne administracija poslodavaca<\/strong>. Primjerice, njema\u010dki Ustavni sud prihvatio je tu\u017ebu protiv liberaliziranog pravila rada nedjeljom u saveznoj pokrajini Berlinu, ne staju\u0107i na stranu kapitala, nego u za\u0161titu ljudi koji rade u trgovini obrazla\u017eu\u0107i: \u201ePuki financijski interes vlasnika trgovina i interesa kupca da svaki dan kupuje nisu dovoljan argument da bi se dopustila iznimka glede otvaranja trgovina nedjeljom\u201c. Time bi se trebala voditi politika u RH, a ne davati prednost pukom financijskom interesu, \u0161to je ovdje slu\u010daj. Pri izradi zakonodavstva potrebno je prvo uzeti u ruke akte o temeljnim pravima \u010dovjeka jer o\u010dito je potrebno podsjetiti se koje se to vrijednosti trebaju \u0161tititi. Na\u017ealost, sada\u0161nji pristup to dovodi do apsurda u kojem se \u0161titi poslodavac, bez obzira na sve, \u0161to je uistinu sramotno. NHS je protiv bilo kakvog nepotrebnog administriranja kojim su optere\u0107eni poslodavci, ali se o\u0161tro protivimo sagledavanju za\u0161tite na radu prvenstveno kroz prizmu administrativnog optere\u0107enja.<\/p>\n

Kao jo\u0161 jedan dokaz ma\u0107ehinskog odnosa dr\u017eave prema za\u0161titi na radu je\u00a0nedono\u0161enje Nacionalnog programa za\u0161tite na radu.<\/strong>\u00a0Naime, \u010dlankom 6. Zakona o za\u0161titi na radu propisano je da ministarstvo nadle\u017eno za rad, u suradnji s Nacionalnim vije\u0107em za za\u0161titu na radu, predla\u017ee Vladi RH dono\u0161enje Nacionalnog programa za za\u0161titu na radu, koji se objavljuje u Narodnim novinama. Nacionalno vije\u0107e za za\u0161titu na radu je na svojoj sjednici odr\u017eanoj 3. sije\u010dnja 2017. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog Nacionalnog programa za\u0161tite na radu za razdoblje 2017.-2020. godine. Nakon toga,\u00a0Nacionalni program je bio na javnom savjetovanju od 17. sije\u010dnja do 1. velja\u010de 2017. godine, a nakon \u010dega mu se gubi svaki trag.\u00a0<\/strong>Zadnji Nacionalni program sigurnosti i za\u0161tite zdravlja na radu donesen je za razdoblje 2009. do 2013. godine. Na dono\u0161enje Nacionalnog programa, odnosno utvr\u0111ivanje politike za\u0161tite na radu obvezuje Konvencija broj 155 Me\u0111unarodne organizacije rada, koju je Republika Hrvatska ratificirala. Isto tako, to je praksa u dr\u017eavama \u010dlanicama Europske unije koja sama ima Strate\u0161ki okvir EU o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020., a s tim u vezi napominjemo kako je Republika Hrvatska jedina dr\u017eava \u010dlanica EU koja nema takav dokument!<\/p>\n

Nadalje,\u00a0zakonodavstvo op\u0107enito pa tako i iz podru\u010dja za\u0161tite na radu, donosi se bez ikakvih podloga, analiza, podataka, procjena u\u010dinaka.<\/strong><\/p>\n

Najnoviji primjer, sadr\u017ean u predmetnom Kona\u010dnom prijedlogu zakona, odnosi se na\u00a0ukidanje Zavoda za unaprje\u0111ivanje za\u0161tite na radu<\/strong>. Odluka o prestanku rada Zavoda te prelazak poslova iz njegovih nadle\u017enosti, radnika, imovine i ostalog na Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava donesena je na temelju zaklju\u010dka Vlade RH donesenog na sjednici odr\u017eanoj 2. kolovoza 2018. godine kojim se prihva\u0107a Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgova\u010dkih dru\u0161tava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Isto tako predla\u017ee se pripajanje Hrvatskog zavoda za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Logika poznata samo donositelju takve odluke.\u00a0Odluka je donesena bez konzultiranja socijalnih partnera, bez analize, stru\u010dne i financijske,<\/strong>\u00a0bez i\u010dega. Zavod za unaprje\u0111ivanje za\u0161tite na radu sam je nositelj projekata na temelju kojih je dobio odre\u0111ena financijska sredstva, partner je projektima socijalnih partnera \u0161to dovodi u pitanje realizaciju projekata i stvara ozbiljnu mogu\u0107nost financijskih gubitaka.<\/p>\n

Stava smo kako za\u0161tita na radu zaslu\u017euje biti institucionalizirana u tijelu izvan Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, u tijelu koje bi objedinjavalo sve dijelove za\u0161tite na radu, sigurnost i zdravlje<\/strong>. U tijelu koje bi se bavilo stru\u010dnim analizama, istra\u017eivanjima, objedinjavanjem statisti\u010dkih podataka, promicanjem za\u0161tite na radu, preporukama subjektima za\u0161tite na radu i sli\u010dnim poslovima kojima bi se unaprijedila za\u0161tita na radu. Bi li se navedeno postiglo spajanjem Hrvatskog zavoda za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu sa Zavodom za unaprje\u0111ivanje za\u0161tite na radu, osnivanjem novog zavoda ili nekog drugog tijela, o tome bi se trebalo odlu\u010diti na temelju razgovora, uva\u017eavanja, stru\u010dnih analiza i podloga, a ne na temelju politi\u010dke odluke utemeljene na nepoznatim i nelogi\u010dnim razlozima.<\/p>\n

Kao jo\u0161 jedan primjer, navodimo i\u00a0ukidanje posebnog doprinosa za ozljede na radu<\/strong>, koje nije obrazlo\u017eeno (osim rastere\u0107enja poslodavca, koje je neznatno). Nije jasno koje posljedice \u0107e proiza\u0107i iz takvog ukidanja po pitanju preventivnih djelatnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao niti po pitanju priznavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.<\/p>\n

O\u0161tro osu\u0111ujemo ovakvo pona\u0161anje prema za\u0161titi na radu i zdravlju i sigurnosti radnika. Tra\u017eimo po\u0161tivanje socijalnog dijaloga te dono\u0161enje odluka na temelju uva\u017eavanja, stru\u010dnih podloga i analiza. Tra\u017eimo da za\u0161tita na radu zauzme mjesto koje zaslu\u017euje i da radnici postanu prioritet politika ove dr\u017eave.<\/p>\n

U privitku ovog dopisa dostavljamo konkretne primjedbe na Kona\u010dni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu.<\/p>\n

S po\u0161tovanjem<\/p>\n

Predsjednik
\n<\/strong>Kre\u0161imir Sever<\/em><\/p>\n

NHS se protivi brisanju i izmjeni svih \u010dlanaka koji se odnose na ukidanje Zavoda za unaprje\u0111ivanje za\u0161tite na radu.<\/strong><\/p>\n

\u010clanak 4. Kona\u010dnog prijedloga zakona kojim se mijenja \u010dlanak 4. Zakona<\/strong><\/p>\n

Iako je Zakonom o za\u0161titi na radu odre\u0111eno da se isti primjenjuje u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca te se predlo\u017eenim izmjenama i dopunama Zakona samo jasnije odre\u0111uje primjena Zakona, mi\u0161ljenja smo kako je to krivi smjer, odnosno mi\u0161ljenja smo kako se na samozaposlene osobe trebaju odnositi odre\u0111ene obveze iz Zakona o za\u0161titi na radu. Naime,\u00a0<\/strong>u Komunikaciji Europskom parlamentu, Vije\u0107u, Europskom gospodarskom i socijalnom vije\u0107u i Odboru regija \u2013 Sigurniji i zdraviji rad za sve \u2013 modernizacija EU politike o za\u0161titi zdravlja i sigurnosti na radu, Europska komisija je preporu\u010dila dr\u017eavama \u010dlanicama pro\u0161irivanje zakonodavstva za\u0161tite na radu na samozaposlene osobe, ukazuju\u0107i na va\u017enost da i takve osobe budu pokrivene za\u0161titom na radu te uzimaju\u0107i u obzir Preporuku Vije\u0107a o pobolj\u0161anju za\u0161tite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba.<\/p>\n

Prije usvajanja Preporuke Vije\u0107a, mali je broj dr\u017eava \u010dlanica uklju\u010dio samozaposlene u podru\u010dje primjene zakonodavstva o za\u0161titi na radu, a nakon usvajanja Preporuke, oko polovica dr\u017eava \u010dlanica uklju\u010dila je samozaposlene u podru\u010dje primjene zakonodavstva o za\u0161titi na radu, u varijacijama po pitanju definicije, dosega zakonodavstva i opsega njihovih obveza.<\/p>\n

S obzirom na ubrzanu promjenu sustava rada i nove oblike rada te pove\u0107anja nesigurnosti radnika i samozaposlenih osoba, pitanje primjene za\u0161tite na radu na sve postaje jo\u0161 va\u017enije u sprje\u010davanju ozljeda na radu i bolesti.<\/p>\n

Svaka osoba koja ulazi u poduzetni\u0161tvo, bila ona samozaposlena ili ne, treba biti od po\u010detka svjesna svojih obveza i odgovornosti, ne samo financijskih, ve\u0107 i obveza za\u0161tite na radu. Jedino na takav na\u010din mo\u017ee se graditi odgovorno dru\u0161tvo, a i poslodavce.<\/p>\n

Jasno je da se na samozaposlenu osobu ne mo\u017ee u cijelosti odnositi Zakon o za\u0161titi na radu te je potrebno osmisliti na\u010din na koji bi to bilo najbolje izvesti uz analize i argumente te gledaju\u0107i dalekose\u017eno i uzimaju\u0107i u obzir dobrobit cijelog dru\u0161tva. Napominjemo, samozaposlene osobe mogu raditi i sa opasnim kemikalijama, biolo\u0161kim agensima i strojevima. Samozaposlene osobe morale bi primjenjivati barem op\u0107a na\u010dela prevencije i pravila za\u0161tite na radu.<\/p>\n

Stavak 3.<\/strong>\u00a0je potrebno pojasniti, odnosno povezati s Pravilnikom o za\u0161titi na radu na privremenim gradili\u0161tima, jer odredba utvr\u0111ena na ovakav na\u010din mo\u017ee dovesti do pogre\u0161nog tuma\u010denja.<\/p>\n

Isto tako, postavlja se pitanje za\u0161tite na radu u \u201eco-working\u201c prostorima\u00a0gdje nema poslodavaca i radnika, ali se u isto vrijeme nalazi vi\u0161e samozaposlenih osoba koje rade odre\u0111ene poslove. Primjenjuju li se odre\u0111ene obveze za\u0161tite na radu, koje i tko ih i na koji na\u010din primjenjuje?<\/p>\n

\u010clanak 5. Kona\u010dnog prijedloga zakona kojim se mijenja \u010dlanak 6. Zakona<\/strong><\/p>\n

Mi\u0161ljenja smo kako je potrebno izmijeniti navedeni \u010dlanak na na\u010din da se postigne ravnote\u017ea predstavnika vlade s predstavnicima socijalnih partnera. S obzirom da sa strane Vlade RH Vije\u0107e ima 3 predstavnika, predla\u017eemo da socijalni partneri imaju po tri predstavnika,\u00a0 a \u0161to je i u skladu s brojem reprezentativnih sindikalnih sredi\u0161njica.<\/p>\n

\u010clanak 11. Kona\u010dnog prijedloga zakona kojim se mijenja \u010dlanak 34. Zakona<\/strong><\/p>\n

Protivimo se predlo\u017eenoj izmjeni kojom se smanjuje broj sastanaka odbora za za\u0161titu na radu (stavak 7.) jer smo mi\u0161ljenja kako sastanci odbora za za\u0161titu na radu nisu administrativno optere\u0107enje poslodavaca ve\u0107 naprotiv na\u010din unaprje\u0111ivanja za\u0161tite na radu.<\/p>\n

Svrha Zakona o za\u0161titi na radu je sustavno unaprje\u0111ivanje sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika i osoba na radu, sprje\u010davanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, a rad odbora je odlu\u010dan faktor u unaprje\u0111ivanju sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika. Kvalitetnim radom odbora posti\u017eu se bolja prevencija i bolja kontrola nad mjerama za\u0161tite na radu, \u0161to mo\u017ee dovesti do smanjivanja ostalih tro\u0161kova koje uzrokuje lo\u0161e provo\u0111enje mjera za\u0161tite na radu, kako za poslodavca tako i za dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

Sada\u0161nji broj sastanaka (4 sastanka godi\u0161nje) nije prevelik te je isti najzastupljeniji u ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama koje imaju regulirane odbore za\u0161tite na radu. Sastanci odbora ne mogu se promatrati kao administrativno optere\u0107enje, jer oni to nisu, ve\u0107 se trebaju promatrati kao sredstvo dijaloga i unaprje\u0111enje za\u0161tite na radu. Rad odbora treba poticati i unaprje\u0111ivati, a ne gu\u0161iti. Poznato je, kod nas vi\u0161e u teoriji nego u praksi, da je klju\u010d za\u0161tite na radu prevencija, a dijalog u odborima je jedan od na\u010dina na koji se promicanje prevencije i kulture dijaloga i za\u0161tite na radu mo\u017ee provoditi u punom smislu. Ulaganje u dijalog i prevenciju nije optere\u0107enje.<\/p>\n

Tako\u0111er, kako bi se smanjili tro\u0161kovi poslodavca, predla\u017eemo da se tro\u0161kovi dolaska lije\u010dnika medicine rada na sastanke odbora podmiruju iz sredstava doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu (o\u0161tro se protivimo ukidanju obveze poslodavaca uplate doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu iz bruto II pla\u0107e), a isto tako, uz dana\u0161nju tehnologiju, ne vidimo uistinu nikakve ozbiljne, razloge zbog kojih bi poslodavci imali toliko velike tro\u0161kove zbog odbora za za\u0161titu na radu.<\/p>\n

\u010clanak 14. Kona\u010dnog prijedloga zakona kojim se mijenja \u010dlanak 56. Zakona<\/strong><\/p>\n

Protivimo se smanjivanju broja osposobljenih radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i jer ti radnici ni njihovo osposobljavanje nisu administrativno optere\u0107enje.<\/p>\n

Napominjemo kako je prva pomo\u0107 va\u017ena kao najhitnija i najbitnija pomo\u0107 jer se pru\u017ea na licu mjesta iznenada unesre\u0107enoj ili oboljeloj osobi. Zbog toga, smanjivanje broja osposobljenih radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administrativno rastere\u0107enje te mo\u017ee dovesti do situacija gdje doslovno ljudski \u017eivoti mogu biti izgubljeni zbog izostanka pravovremenog reagiranja. Bez obzira na dostupnost medicinskih slu\u017ebi, prijevoznih sredstava i sl. \u010dinjenica je da pravovremeno reagiranje spa\u0161ava \u017eivote. Stoga, osposobljavanje radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administriranje, kojeg bi se trebalo rije\u0161iti te je nedopustivo i nejasno kako se takva mjera mo\u017ee nazivati administrativnim rastere\u0107enjem.<\/p>\n

Nadalje, u vezi novog stavka 3., iako je u obrazlo\u017eenju \u010dlanka 11. navedeno kako se dodavanjem novih stavaka u \u010dlanak 56. \u017eeli ukazati da na svakom radnom mjestu (u istom radnom prostoru) i u\u00a0svakom trenutku<\/strong>\u00a0barem jedan radnik treba biti osposobljen i imenovan za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, iz samog odre\u0111enja stavka 3. nije jasno vidljivo da u svakom trenutku barem jedan radnik treba biti osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i.<\/p>\n

Nadalje, ako na radili\u0161tu rade 2 radnika, samo jedan mora biti osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, sukladno Zakonu, \u0161to ako se tom radniku ne\u0161to dogodi? Tko \u0107e mu pru\u017eiti prvu pomo\u0107? Sam sebi? Iz svega navedenog jasno je kako je postavljanje donje granice na 1 radnika zapravo nelogi\u010dno i ne\u017eivotno.<\/p>\n

Slijedom svega navedenoga, mi\u0161ljenja smo kako svaki radnik mora biti osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i te je potrebno prona\u0107i javna sredstva iz kojih bi se isto moglo financirati (iz sredstava doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu).<\/p>\n

Tako\u0111er, kako u prekr\u0161ajnim mjerama uop\u0107e nisu predvi\u0111ene kazne za poslodavca koji nije imenovao osobu za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, odnosno odre\u0111eno je samo kako \u0107e inspektor usmenim rje\u0161enjem poslodavcu narediti organiziranje pru\u017eanja prve pomo\u0107i radnicima na radu na propisani na\u010din, mi\u0161ljenja smo kako je potrebno isto i prekr\u0161ajno urediti.<\/p>\n

\u010clanak 18. Kona\u010dnog prijedloga zakona<\/strong><\/p>\n

S obzirom da se prijedlogom ukida pojam te\u017ea ozljeda na radu, potrebno je\u00a0 uskladiti cijeli tekst Zakona u skladu s tim. Npr. u \u010dlanku 32. stavku 8. ostao je pojam te\u0161ke ozljede na radu.<\/p>\n

\u010clanak 38. Kona\u010dnog prijedloga zakona<\/strong><\/p>\n

Predmetnim \u010dlankom nisu obuhva\u0107eni svi \u010dlanci koji se odnose na Zavod za unaprje\u0111enje za\u0161tite na radu, kao npr. \u010dlanak 1., \u010dlanak 8. te isto tako i \u010dlanci koji jo\u0161 nisu izmijenjeni na na\u010din da se bri\u0161e Zavod (npr. \u010dlanak 21. st. 6).<\/p>\n

Prijedlozi Nezavisnih hrvatskih sindikata<\/strong><\/p>\n

Predla\u017eemo izmjenu odredbe\u00a0\u010dlanka 70.<\/strong>\u00a0Zakona na na\u010din da se dopusti imenovanje povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako povjerenik nije izabran.<\/p>\n

Mogu\u0107nost imenovanja povjerenika za za\u0161titu na radu ukinuta je 2014. godine s obrazlo\u017eenjem kako imenovanje nije demokratski na\u010din jer takvog povjerenika bira sindikat koji ima prava i obveze samo prema svojim \u010dlanovima, ali ne i svim radnicima koji rade kod poslodavca pa slijedom toga ne mo\u017ee biti povjerenik svih radnika. Navedena teza je neutemeljena jer je povjerenik radnika za za\u0161titu na radu, po svom zakonskom odre\u0111enju, povjerenik svih radnika, bio on izabran ili imenovan te podsje\u0107amo kako nije bilo nikakvih problema kada su povjerenici bili imenovani, sukladno odredbi ranijeg Zakona.<\/p>\n

Osim toga, sindikalnom je povjereniku omogu\u0107eno preuzimanje svih prava i obveza radni\u010dkog vije\u0107a ako radni\u010dko vije\u0107e nije izabrano, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca, a radni\u010dko vije\u0107e predstavlja i zastupa sve radnike, ne samo \u010dlanove sindikata, dakle jednako kao i povjerenik radnika za za\u0161titu na radu. S primjenom te odredbe, tako\u0111er nema problema u praksi.<\/p>\n

Na kraju podsje\u0107amo i na \u010dinjenicu kako sindikat s poslodavcem pregovara za kolektivni ugovor, iako predstavlja svoje \u010dlanove, a poslodavac taj kolektivni ugovor primjenjuje na sve kod njega zaposlene radnike.<\/p>\n

Dakle, doista nema nikakvog valjanog razloga za daljnje onemogu\u0107avanje imenovanja povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako isti nije izabran te ne vidimo razlog da se rje\u0161enje iz Zakona o radu ne prenese i u Zakon o za\u0161titi na radu, odnosno, ako povjerenik radnika za za\u0161titu na radu nije izabran, sindikat mo\u017ee imenovati svog povjerenika za za\u0161titu na radu, a ako kod poslodavca djeluje vi\u0161e sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o povjereniku, odnosno povjerenicima radnika za za\u0161titu na radu i o tome dostaviti obavijest poslodavcu i radnicima.<\/p>\n

Zanimljivo je kako se ovdje ne poku\u0161ava administrativno i financijski rasteretiti poslodavca na na\u010din da se zakonska odredba vrati na staro, odnosno prihvati sindikalni prijedlog, iako je jasno kako je na taj na\u010din poslodavcima mogu\u0107e u\u0161tedjeti na tro\u0161kovima provo\u0111enja izbora, jer se povjerenici radnika za za\u0161titu na radu biraju i kod onih poslodavaca koji nemaju radni\u010dko vije\u0107e, a kod poslodavaca kod kojih se bira i radni\u010dko vije\u0107e i povjerenik radnika, opet je tro\u0161ak provo\u0111enja izbora manji jer se bira samo radni\u010dko vije\u0107e.<\/p>\n

Djelovanje povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od velike je va\u017enosti za pobolj\u0161anje sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika te je dokazano kako su sustavi za\u0161tite na radu kvalitetniji uz sudjelovanje povjerenika radnika te bi se Zakonom trebalo olak\u0161ati na svaki mogu\u0107i na\u010din da radnici imaju svoje predstavnike, bez obzira na na\u010din njihova izbora.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, predla\u017eemo uvo\u0111enje prekr\u0161ajne mjere u \u010dlanku 98. Zakona, odnosno nov\u010dane kazne za poslodavce koji onemogu\u0107avaju izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu. Naime, u Zakonu o radu, \u010dlankom 228. stavkom 1. to\u010dkom 20. odre\u0111eno je kako \u0107e se poslodavac kazniti nov\u010danom kaznom od 31.000,00 do 61.000,00 kn ako onemogu\u0107i radnike u izboru radni\u010dkog vije\u0107a. Nema razloga da se isto ne uvede i za izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu.<\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dnevnom redu trenuta\u010dne sjednice Hrvatskog sabora u drugom se \u010ditanju nalazi i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu. Nezavisni hrvatski sindikati uputili su dopis i konkretne primjedbe na ovaj prijedlog zakona zastupnicima u Hrvatskom saboru. U nastavku prenosimo tekst pisma u kojemu je prikazana trenuta\u010dna situacija u Hrvatskoj vezana […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6444"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6444"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6446,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6444\/revisions\/6446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}