{"id":6420,"date":"2018-09-21T08:47:14","date_gmt":"2018-09-21T07:47:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6420"},"modified":"2018-09-21T08:47:14","modified_gmt":"2018-09-21T07:47:14","slug":"21-09-2018-detaljno-pregled-vladinih-prijedloga-izmjena-poreznih-zakona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6420","title":{"rendered":"21.09.2018. – Detaljno: Pregled Vladinih prijedloga izmjena poreznih zakona"},"content":{"rendered":"

Vlada je u \u010detvrtak uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune devet zakona koji se ti\u010du poreza, me\u0111u kojima i poreza na dodanu vrijednost, kojima se od po\u010detka 2019. planira porezno rastere\u0107enje od 1,4 milijarde kuna kroz pro\u0161irenu primjenu sni\u017eene stope PDV-a od 13 posto, a od 2020. dodatnih 1,6 milijardi kuna kroz sni\u017eavanje op\u0107e stope PDV-a na 24 posto.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

Ministar financija Zdravko Mari\u0107 kazao je na sjednici Vlade, predstavljaju\u0107i devet poreznih zakona, da je to tre\u0107i krug poreznog i administrativnog rastere\u0107enja u okviru porezne reforme koja je po\u010deta krajem 2016., s primjenom 2017.<\/p>\n

\u201cOvo je sve na tragu onoga \u0161to smo tada ve\u0107 govorili i najavljivali i sve ove promjene i izmjene koje se doga\u0111aju u ove tri godine za redom zapravo su i dosljedne i konzistentne s onim prethodnima, a sve na tragu onoga \u0161to proklamiramo \u2013 da u\u010dinimo na\u0161 porezni sustav stabilnijim, jednostavnijim, predvidljivijim i u isto vreijme konkurentnijim\u201d, kazao je.<\/p>\n

Dodao je kako bi svi htjeli da je porezno rastere\u0107enje u odre\u0111enim segmentima i ja\u010de i agresivnije, ali da se ne smije zanemariti fiskalne mogu\u0107nosti odnosno fiskalnu situaciju.<\/p>\n

\u201cOvo sve \u0161to smo napravili u podru\u010dju javnih financija, i u potpunosti okretanje trenda koji je bio prethodnih godina \u2013 rastu\u0107i javni dug, a ovo \u0161to se doga\u0111a zadnjih godina je silazna putanja javnog duga, jedan je od klju\u010dnih razloga za\u0161to mo\u017eemo i\u0107i u ovakve (porezne) izmjene, istaknuo je.<\/p>\n

Izmjenom zakona o PDV-u predvi\u0111eno je pro\u0161irenje primjene sni\u017eene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dje\u010dje pelene, isporuku \u017eivih \u017eivotinja, mesa i jestivih klaoni\u010dkih proizvoda, ribe i rakova, meku\u0161aca i ostalih vodenih beskralje\u017enjaka, jestivog povr\u0107a, korijena i gomolja, vo\u0107a i ora\u0161astih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje op\u0107e stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.<\/p>\n

S obzirom na predlo\u017eene promjene u vezi s pro\u0161irenjem primjene sni\u017eene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da \u0107e one imati utjecaj na smanjenje prihoda dr\u017eavnog prora\u010duna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godi\u0161nje. Od 2020. zbog sni\u017eavanja op\u0107e stope PDV-a na 24 posto, prihodi prora\u010duna bit \u0107e dodatno sni\u017eeni za 1,6 milijardi kuna.<\/p>\n

Predla\u017eu se i izmjene odredbi o kori\u0161tenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvr\u0161en odbitak 50 posto pretporeza, \u0161to je potrebno radi uskla\u0111enja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogu\u0107nost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz \u010dija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predla\u017ee brisanje tog praga vrijednosti.<\/p>\n

Predlo\u017eeno je i da od idu\u0107e godine, radi u\u010dinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a \u010dim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisu\u0107a kuna), a ne kao sada s po\u010detkom idu\u0107e kalendarske godine.<\/p>\n

Predla\u017eu se i promjene kod primjene prijenosa porezne obveze: u slu\u010daju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja, uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog \u010delika i \u017eeljeza te proizvoda od betonskog \u010delika i \u017eeljeza (armatura).<\/p>\n

Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni\u010dki obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedi\u0161tem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedi\u0161ta u dr\u017eavi \u010dlanici potro\u0161nje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporu\u010duju elektroni\u010dke usluge u druge dr\u017eave \u010dlanice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.<\/p>\n

Vlada danas sa sjednice upu\u0107uje u saborsku proceduru izmjene i dopune osam poreznih zakona te prijedlog novog zakona o tro\u0161arinama, kojima se planira daljnje porezno rastere\u0107enje gospodarstva i gra\u0111ana, tre\u0107e po redu, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi kuna.<\/p>\n

U prva dva kruga porezne reforme, porezno rastere\u0107enje iznosilo je 3,6 milijarde kuna.<\/p>\n

Najve\u0107e porezno rastere\u0107enje planira se kroz pro\u0161irenje primjene sni\u017eene stope PDV-a od 13 posto, me\u0111u ostalim na svje\u017ee meso i ribu, vo\u0107e, povr\u0107e i pelene, \u010dime bi ukupno rastere\u0107enje dosegnulo 1,4 milijardi kuna.<\/p>\n

Porez na dobit: Priznati rashod prekora\u010deni tro\u0161kovi zadu\u017eivanja do 30 posto EBITDA-e ili 3 milijuna eura<\/strong><\/p>\n

Nacrtom prijedloga zakona poreza na dobit propisuje se novo pravilo o ograni\u010davanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekora\u010deni tro\u0161kovi zadu\u017eivanja (razlika izme\u0111u prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do ve\u0107eg iznosa.<\/p>\n

Tako\u0111er se propisuje pravilo o kontroliranim inozemnim dru\u0161tvima prema kojem \u0107e se oporezivati inozemno ovisno dru\u0161tvo koje ne pla\u0107a porez u dr\u017eavi rezidentnosti ili pla\u0107a po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl.<\/p>\n

To pravilo ne\u0107e obuhvatiti dru\u0161tva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, ve\u0107 samo dru\u0161tva koja su vi\u0161e \u201cfiktivna\u201c osnovana s namjerom premje\u0161tanja dobiti.<\/p>\n

Dosada\u0161nja obveza pla\u0107anja poreza po odbitku po stopi od 20 posto pro\u0161iruje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade, ako se isplate osobama s podru\u010dja nekooperativnih dr\u017eava (porezna uto\u010di\u0161ta).<\/p>\n

Zakon se uskla\u0111uje i sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, te Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgova\u010dkim dru\u0161tvima od sistemskog zna\u010daja za Republiku Hrvatsku te se porezno priznatim rashodima smatra otpis potra\u017eivanja.<\/p>\n

Za provedbu zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u dr\u017eavnom prora\u010dunu.<\/p>\n

Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvr\u0161ava obvezu uskla\u0111ivanja s EU direktivom o utvr\u0111ivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utje\u010de na funkcioniranje unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. sije\u010dnja 2019. godine.<\/p>\n

Izmjenama poreza na dohodak predla\u017ee se oporezivanje pla\u0107a do 30.000 kuna po stopi od 24 posto<\/strong><\/p>\n

Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak predla\u017ee se pro\u0161irenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Naime, prema va\u017ee\u0107im propisima o porezu na dohodak na mjese\u010dnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna pla\u0107a se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godi\u0161nju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjese\u010dnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna pla\u0107a predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada Vlada predla\u017ee da se pla\u0107e do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godi\u0161nje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.<\/p>\n

Tom mjerom u Vladi procjenjuju da bi zna\u010dajnije rasle pla\u0107e hrvatskih radnika na tr\u017ei\u0161tu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput lije\u010dnika, IT stru\u010dnjaka i farmaceuta te na taj na\u010din sprije\u010dio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje.<\/p>\n

Tako\u0111er, Vlada predla\u017ee da se oporezuju primitci u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno pla\u0107e daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36 posto, primitci ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12 posto kao kona\u010dan drugi dohodak, a predlo\u017eenim izmjenama propisuje se da se pri utvr\u0111ivanju prava na osobni odbitak za uzdr\u017eavane \u010dlanove ne uzimaju o obzir od\u0161tete od osiguranja ispla\u0107ene zbog te\u0161ke ozljede i priznate invalidnosti, a \u0161iri se i krug krug osoba koje se mogu smatrati uzdr\u017eavanim \u010dlanovima u\u017ee obitelji odnosno uzdr\u017eavanom djecom.<\/p>\n

Kod potonjeg, Mari\u0107 je kazao da sada stipendije iznad 15 tisu\u0107a kuna godi\u0161nje zna\u010de da stipendist vi\u0161e ne mo\u017ee biti uzdr\u017eavani \u010dlan svojim roditeljima. \u201cMi taj limit sada eliminiramo, \u0161to zna\u010di da \u0107e roditelji mo\u0107i ra\u010dunati na poreznu olak\u0161icu za svoju djecu\u201d, rekao je ministar financija.<\/p>\n

Nadalje, Vlada predla\u017ee da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlu\u010duju o upravljaju visinom pau\u0161alnog poreza na dohodak za iznajmljiva\u010de u turizmu po krevetu, odnosno smje\u0161tajnoj jedinici u kampu, pri \u010demu taj pau\u0161alni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti ve\u0107i od 1.500 kuna.<\/p>\n

Sada je pau\u0161alni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljiva\u010dima u turizmu jednak iznosu pau\u0161ala boravi\u0161ne pristojbe po krevetu, a \u010dija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turisti\u010dkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.<\/p>\n

Promjenama u doprinosima do 900 milijuna kuna u\u0161tede za poslodavce<\/strong><\/p>\n

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predla\u017ee se ukidanje doprinos za zapo\u0161ljavanje od 1,7 posto i doprinos za za\u0161titu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno pove\u0107anje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.<\/p>\n

Ukidanjem doprinosa za zapo\u0161ljavanje od 1,7 posto u 2019., prema o\u010dekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda do\u0107i \u0107e do smanjenja prihoda dr\u017eavnog prora\u010duna u iznosu od 2,2 milijarde kuna.<\/p>\n

Ukidanjem doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu od 0,5 posto te pove\u0107anjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto o\u010dekuje se neto efekt pove\u0107anja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijarde kuna.<\/p>\n

S obzirom na navedeno, ukupno izdvajanje poduzetnika na pla\u0107u umanjuje se za 0,7 postotnih bodova \u0161to prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, \u010dime se otvara prostor za pove\u0107anje pla\u0107a. Budu\u0107i da je i dr\u017eava poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za prora\u010dunske korisnike dr\u017eavnog prora\u010duna na godi\u0161njoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.<\/p>\n

Tako\u0111er se predla\u017ee propisivanje minimalne godi\u0161nje osnovice za obra\u010dun doprinosa u iznosu umno\u0161ka prosje\u010dne pla\u0107e, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obna\u0161ana du\u017enost \u010dlana uprave trgova\u010dkog dru\u0161tva i\/ili izvr\u0161nog direktora trgova\u010dkog dru\u0161tva i\/ili upravitelja zadruge. To \u0107e se posti\u0107i godi\u0161njim obra\u010dunom u kojem \u0107e se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rje\u0161enju Porezne uprave.<\/p>\n

Stopa poreza na promet nekretninama od idu\u0107e godine 3 posto<\/strong><\/p>\n

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama sa 4 na 3 posto.<\/p>\n

Od pro\u0161le godine, naime, ta stopa bila je sni\u017eena za sve obveznike s 5 na 4 posto. Ministarstvo financija navodi da se \u017eeli daljnje porezno rastere\u0107enje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odlu\u010de na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rje\u0161avanje zemlji\u0161no-knji\u017enog stanja. Tako \u0107e se propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. sije\u010dnja 2019.<\/p>\n

Procjenjuje se da \u0107e rastere\u0107enje zbog sni\u017eavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna. O\u010dekuje se i da \u0107e smanjenje stope poreza na promet nekretnina, indirektno dovesti do poticaja prijave prometa nekretnina te time potaknuti sre\u0111ivanje zemlji\u0161no-knji\u017enog stanja.<\/p>\n

Izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji<\/strong><\/p>\n

Izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok se zasebnom odredbom odre\u0111uje tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja ra\u010duna i neizdavanja ra\u010duna prema posebnom propisu. Izmjena je nu\u017ena zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlu\u017enih ure\u0111aja.<\/p>\n

Me\u0111u bitnim promjenama su brisanje izuze\u0107a od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja ra\u010duna prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata; uvo\u0111enje obveze fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlu\u017enih ure\u0111aja.<\/p>\n

Tako\u0111er se produ\u017euje rok za uspostavu rada naplatnog ure\u0111aja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana, uvodi se nova obveza kod prate\u0107ih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o pla\u0107anju, obavezno je napisati \u201covo nije fiskalizirani ra\u010dun\u201c, a za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine.<\/p>\n

Sustav fiskalizacije omogu\u0107ava pra\u0107enje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni u\u010dinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, ka\u017eu u Ministarstvu.<\/p>\n

U taj sustav prosje\u010dno dnevno stigne 6,4 milijuna ra\u010duna, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih ra\u010duna uo\u010den je njihov rast kroz godine. Tako je broj ra\u010duna izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto ve\u0107i od broja ra\u010duna izdanih tijekom 2016., a iznos ra\u010duna izdanih tijekom 2017. je za 7 posto ve\u0107i od iznosa ra\u010duna izdanih tijekom 2016.<\/p>\n

U Ministarstvu isti\u010du da predlo\u017eenim izmjenama \u017eele unaprijediti sustav rast stvaranja izda\u0161nijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.<\/p>\n

Administrativno rastere\u0107enje poreznih obveznika<\/strong><\/p>\n

Op\u0107i porezni zakon na snazi je od po\u010detka pro\u0161le godine, a danas prihva\u0107enim izmjenama i dopuna Vlada \u017eeli, izme\u0111u ostalog, njegovo uskla\u0111ivanje s EU propisima oko elektroni\u010dke komunikacije kako bi se dodatnim digitalnim uslugama usmjerenima poreznim obveznicima smanjilo optere\u0107enje u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu, kao i tro\u0161ak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.<\/p>\n

Radi olak\u0161avanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo ve\u0107 raspola\u017ee, a kod statisti\u010dkih izvje\u0161\u0107a predla\u017ee se smanjenje dinamike izvje\u0161\u0107ivanja, koja je sada propisana sa \u010detiri puta godi\u0161nje, na samo jednom godi\u0161nje i to u roku za podno\u0161enje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.<\/p>\n

Nacrtom prijedloga zakona jasno se definiraju tro\u0161arine kao porezi, kazneni postupak propisuje se kao izuzetak od \u010duvanja porezne tajne, bri\u0161u se teme koje su do sada bile odre\u0111ene za obvezuju\u0107a mi\u0161ljenja te se tako nastoji potaknuti \u010de\u0161\u0107a upotreba ovog instituta.<\/p>\n

Dora\u0111ene su odredbe o obustavi ovrhe na nov\u010danim sredstvima, o otpisu dospjelog poreznog duga prema kojoj \u0107e se tra\u017ebina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rje\u0161enja spora sklopi nagodba, o pljenidbi radi osiguranja naplate, te je brisana odredba kojom je propisano da ako se radi utvr\u0111enja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i tro\u0161kova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne te\u010de.<\/p>\n

Izmjene i dopune zakona o administrativnoj suradnji radi uskla\u0111ivanja s EU<\/strong><\/p>\n

Izmjene i dopune Zakona o administrativnoj suradnji u podru\u010dju poreza donose se radi uskla\u0111ivanja s EU direktivom, \u010dijom provedbom se mijenja odredba o tome \u0161to obuhva\u0107a automatska razmjena informacija o financijskim ra\u010dunima te se osigurava da se svaka fizi\u010dka osoba o kojoj se razmjenjuju informacije obavijesti o povredi sigurnosti u odnosu na njezine podatke kada je vjerojatno da \u0107e ta povreda negativno utjecati na za\u0161titu njezinih osobnih podataka ili privatnost.<\/p>\n

Prijedlog novog zakona o tro\u0161arinama<\/strong><\/p>\n

Prijedlogom novog zakona o tro\u0161arinama, isti\u010du u Vladi, zadr\u017eava se kontinuitet postoje\u0107ih instituta tro\u0161arinskog postupanja i statusa gospodarskih subjekata u sustavu tro\u0161arinskog poslovanja, a uvode se dodatne mjere za daljnje porezno i administrativno rastere\u0107enje gospodarstva te se ja\u010daju ciljane mjere posebnog nadzora kod raspolaganja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo radi suzbijanja i sprje\u010davanja nezakonitosti i najte\u017eih oblika velikih poreznih prijevara.<\/p>\n

Tako se uvodi institut povrata dijela pla\u0107ene tro\u0161arine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe te fleksibilizira rok pla\u0107anja tro\u0161arine za alkohol i alkoholna pi\u0107a radi postizanja znatnog administrativnog rastere\u0107enja obveznika te pove\u0107anja likvidnosti u sektoru doma\u0107e prera\u0111iva\u010dke i prehrambene industrije, odnosno u sektoru proizvodnje piva te alkohola i alkoholnih pi\u0107a.<\/p>\n

Naime, prema odredbama va\u017ee\u0107eg Zakona o tro\u0161arinama, tro\u0161arina na alkohol i alkoholna pi\u0107a se pla\u0107a u roku 30 dana od dana njezinog nastanka obveze obra\u010duna tro\u0161arine (od trenutka pu\u0161tanja tro\u0161arinskih proizvoda u potro\u0161nju). Novi sustav podrazumijeva propisivanje obveze pla\u0107anja tro\u0161arine najkasnije do zadnjeg dana teku\u0107eg mjeseca za sve tro\u0161arinske obveze nastale u prethodnom kalendarskom mjesecu, \u0161to bi zna\u010dilo da bi umjesto 30 dana od dana nastanka obveze obra\u010dunavanja stvarni rok pla\u0107anja bio izme\u0111u najmanje 30 do najvi\u0161e 60 dana od dana pu\u0161tanja robe u potro\u0161nju (istovjetan model postoji za obvezu pla\u0107anja tro\u0161arine na elektri\u010dnu energiju, prirodni plin te kruta goriva, PDV-a te posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pi\u0107a, a \u0161to je uvedeno kao promjena 1. srpnja 2013. godine).<\/p>\n

Me\u0111u ostalim, ukida se obveza obra\u010dunavanja razlike tro\u0161arine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slu\u010daju pove\u0107anja visine tro\u0161arine na cigarete i\/ili pove\u0107anja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu s odre\u0111enjima pravne ste\u010devine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije te uvode dodatne mjere posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje radi u\u010dinkovitog sprje\u010davanja i suzbijanja najte\u017eih oblika velikih poreznih prijevara.<\/p>\n

Tolu\u0161i\u0107: Mjere \u0107e pomo\u0107i poljoprivrednicima i gra\u0111anima<\/strong><\/p>\n

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolu\u0161i\u0107 osvrnuo se na dio predlo\u017eenih poreznih izmjena, ustvrdiv\u0161i da \u0107e one zasigurno pomo\u0107i poljoprivrednicima i hrvatski gra\u0111anima.<\/p>\n

\u201eJo\u0161 od po\u010detka pro\u0161le godine kad smo spustili PDV na gnojivo, pesticide i druge agrokemijske proizvode, na sto\u010dnu hranu, sadnice i sjemenje, a to su tako\u0111er bili ozbiljni iznosi za hrvatski prora\u010dun ali koji su i\u0161li na korist na\u0161im poljoprivrednicima, s ovim nastavkom porezne reforme, sa smanjenjem PDV-a na svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e, ribu, jaja, \u017eive \u017eivotinje, ne 100 posto ali dobrim dijelom poma\u017eemo pove\u0107anje i bolju potro\u0161nju hrvatskih doma\u0107ih poljoprivrednih proizvoda. To zasigurno mo\u017ee pomo\u0107i i na\u0161im poljoprivrednicima i hrvatskim gra\u0111anima\u201d, rekao je Tolu\u0161i\u0107.<\/p>\n

Zahvalio se i na tome \u0161to su uva\u017eeni prijedlozi Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske vo\u0107arske zajednice za smanjivanjem tro\u0161kova rada sezonaca u poljoprivredi, \u0161to \u0107e poljoprivrednicima omogu\u0107iti efikasnije i bolje poslovanje.<\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlada je u \u010detvrtak uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune devet zakona koji se ti\u010du poreza, me\u0111u kojima i poreza na dodanu vrijednost, kojima se od po\u010detka 2019. planira porezno rastere\u0107enje od 1,4 milijarde kuna kroz pro\u0161irenu primjenu sni\u017eene stope PDV-a od 13 posto, a od 2020. dodatnih 1,6 milijardi kuna kroz sni\u017eavanje op\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6420"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6420"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6420\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6422,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6420\/revisions\/6422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}