{"id":6401,"date":"2018-09-17T08:53:53","date_gmt":"2018-09-17T07:53:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6401"},"modified":"2018-09-17T08:53:53","modified_gmt":"2018-09-17T07:53:53","slug":"17-09-2018-finalni-prijedlog-mirovinske-reforme-nece-se-svidjeti-nikome-radit-cemo-duze-ali-za-manju-mirovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6401","title":{"rendered":"17.09.2018. – Finalni prijedlog mirovinske reforme ne\u0107e se svidjeti nikome. Radit \u0107emo du\u017ee, ali za – manju mirovinu"},"content":{"rendered":"

Sa 67 godina u mirovinu \u0107emo odlaziti od 2031. Prije toga ubrzat \u0107e se prijelazno razdoblje za \u017eene pa \u0107e se od idu\u0107e godine dob za starosnu mirovinu biti pove\u0107ana \u010detiri, umjesto tri mjeseca godi\u0161nje te \u0107e 2027. i \u017eene odlaziti u mirovinu sa 65 godina<\/em><\/strong><\/p>\n

Svi gra\u0111ani koji su obavezno uklju\u010deni u II stup kapitalizirane mirovinske \u0161tednje, a rije\u010d je o ro\u0111enim 1962. godine i mla\u0111ima, mo\u0107i \u0107e birati ho\u0107e li im se u trenutku umirovljenja mirovina ispla\u0107ivati iz oba stupa ili \u0107e svoju kapitaliziranu \u0161tednju prebaciti u generacijsku solidarnost i tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto.<\/em><\/strong><\/p>\n

\n

Resorno ministarstvo, prema na\u0161im informacijama, presudilo je i to je prijedlog rje\u0161enja za \u00bbdvostupne\u00ab osiguranike. Idu\u0107e godine o\u010dekuje se prvi ve\u0107i priliv \u017eena koje \u0107e ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu iz oba stupa, a kako za \u00bbdvostupne\u00ab osiguranike nije predvi\u0111en dodatak od 27 posto, njihova \u0107e mirovinska primanja biti ni\u017ea. Rje\u0161enje povrata u prvi stup (na \u0161to sada pravo imaju samo oni koji nisu bili obavezni uklju\u010diti se u II stup, ali su to u\u010dinili) dr\u017eavi \u0107e osigurati likvidnost prora\u010duna, a umirovljenicima ne\u0161to vi\u0161e mirovine. O\u010dekuje se kako mirovinci ne\u0107e dizati preveliku buku zbog tog \u010dudnovatog podr\u017eavljenja drugog stupa, jer \u0107e i dalje dovoljno zara\u0111ivati na naknadama, a odlu\u010de li se korisnici prenijeti svoje mirovine u generacijsku solidarnost ne\u0107e imati brige o njihovim isplatama.<\/p>\n

Izra\u010dun ministarstva<\/strong><\/p>\n

Prema izra\u010dunima koje je izradilo resorno ministarstvo, \u017eena s prosje\u010dnom pla\u0107om koja izdvaja u oba mirovinska stupa i idu\u0107e godine ide u prijevremenu mirovinu primala bi 1.957 kuna mirovine iz oba stupa (1.632 kuna iz prvog stupa i 531 kunu iz drugog stupa). No, odlu\u010di li se na isplatu samo iz prvog stupa njena mirovina bila bi 402 kune vi\u0161a i iznosila bi 2.852 kuna. \u017dena s niskom pla\u0107om, odnosno pla\u0107om na razini 35 posto prosje\u010dne pla\u0107e, koja se umirovljuje idu\u0107e godine iz oba stupa primala bi 1.697 kuna mirovine (1.583 iz prvog i 114 kunu iz drugog stupa), odnosno 1.817 kuna ako se odlu\u010di da joj se mirovina ispla\u0107uje samo iz jednog stupa. Prema projekcijama razlika je zna\u010dajna i za \u017eene koje \u0107e 2025. godine i\u0107i u punu starosnu mirovinu. Ona s niskom pla\u0107om iz oba stupa primala bi mirovinu od 2.493 kune, a odlu\u010di li se na isplatu samo iz jednog stupa mirovina bi joj rasla za 244 kune vi\u0161a i iznosila bi 2.737 kuna. U slu\u010daju prosje\u010dne pla\u0107e dvostupa mirovina bila bi 2.980 kuna, a samo iz jednog stupa 3.583 kune.<\/p>\n

Prema projekcijama resornog ministarstva, mogu\u0107nost izbora za osiguranike II stupa ostvarilo bi pozitivan efekt za prora\u010dun od otprilike 87 milijardi kuna u periodu od idu\u0107e godine do 2040. godine, dok bi dodatnih 14 milijardi kuna donijele ostale promjene u mirovinskom sustavu.<\/p>\n

U odnosu na lipanjske najave, finalni prijedlog mirovinske reforme ne nosi neka ve\u0107a iznena\u0111enja. S napunjenih 67 godina \u017eivota u mirovinu \u0107emo odlaziti od 2031. godine. No, prije toga ubrzat \u0107e se prijelazno razdoblje za \u017eene pa \u0107e se od idu\u0107e godine njihova dob za odlazak u starosnu mirovinu pove\u0107avati \u010detiri, umjesto tri mjeseca godi\u0161nje te \u0107e 2027. godine i \u017eene odlaziti u mirovinu sa 65 godina \u017eivota. Od 2028. godine, pak, kre\u0107e novo prijelazno razdoblje za \u017eene i mu\u0161karce te \u0107e im se dob za odlazak u mirovinu godi\u0161nje podizati \u0161est mjeseci dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina \u017eivota.<\/p>\n

Starosne mirovine<\/strong><\/p>\n

Polazni faktor za odre\u0111ivanje starosne mirovine za osobu koja mirovinu prvi put stje\u010de nakon 65 godina i ima najmanje 35 godina sta\u017ea pove\u0107ava se sa 0,15 na 0,34 posto po mjesecu za svaki mjesec du\u017eeg ostanka u svijetu rada nakon navr\u0161enih godina za starosnu mirovinu, odnosno 4,08 posto po godini. No, prijevremeno umirovljenje stro\u017ee \u0107e se ka\u017enjavati. Umjesto penalizacije u rasponu 0,10 do 0,34 po mjesecu ranijeg umirovljenja predla\u017ee se linearno umanjenje od 0,43 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Odnosno, 4,08 po godini do maksimalnih 20,4 posto trajnog umanjenja mirovine za onog tko je pet godina ranije oti\u0161ao u mirovinu.<\/p>\n

Ugovor o radu<\/strong><\/p>\n

I dok dugogodi\u0161nji osiguranici pravo na starosnu mirovinu sada ostvaruje s navr\u0161enih 60 godina i 41 godinom radnog sta\u017ea \u0161to uklju\u010duje i beneficiranih radni sta\u017e, od idu\u0107e godine dob im se pove\u0107ava na 61 godinu \u017eivota, dok se u 41 godinu sta\u017ea ne ubraja beneficirani, ve\u0107 samo efektivni sta\u017e. Dugogodi\u0161nji osiguranici ostat \u0107e bez prava pove\u0107anja mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja.<\/p>\n

Danas samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do \u010detiri sata temeljem ugovora o radu, a od idu\u0107e godine mo\u0107i \u0107e i korisnici prijevremene mirovine. Istodobno vojne osobe, policijski slu\u017ebenici i ovla\u0161tene slu\u017ebene osobe koje su stekle starosnu mirovinu mo\u0107i \u0107e birati \u2013 do \u010detiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.<\/p>\n

Pove\u0107anje izdvajanja za II. stup<\/strong><\/p>\n

Za dvije godine trebala bi se pove\u0107ati izdvajanja za drugi stup mirovinske \u0161tednje te \u0107e se umjesto 5 posto u njega izdvajati 5,5 posto doprinosa. Od 2022. godine, pak, ta bi izdvajanja porasla na 6 posto.<\/p>\n

\n

Najni\u017ea mirovina raste za tri posto<\/strong><\/p>\n

Najni\u017ea mirovina, koje trenutno prosje\u010dno iznosi ne\u0161to iznad 1.519 kuna i prima je preko 245 tisu\u0107a umirovljenika od srpnja idu\u0107e godine porast \u0107e za tri posto. Naime, predla\u017ee se da najni\u017ea mirovina iznosi 100 posto aktualne vrijednosti mirovina po godini sta\u017ea \u00bb\u010dime \u0107e se pobolj\u0161ati donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, a ovisno o broju punih godina sta\u017ea osiguranika, \u0161to je uskladu s na\u010delom solidarnosti\u00ab. Trenutno, aktualna vrijednost mirovine iznosi 65,60 kuna dok je najni\u017ea mirovina po godini sta\u017ea 63,61 kunu. Kada bi se planirano primjenilo sada, najni\u017ea mirovina za 15 godina sta\u017ea iznosila bi 984 umjesto 954,15 kuna.<\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sa 67 godina u mirovinu \u0107emo odlaziti od 2031. Prije toga ubrzat \u0107e se prijelazno razdoblje za \u017eene pa \u0107e se od idu\u0107e godine dob za starosnu mirovinu biti pove\u0107ana \u010detiri, umjesto tri mjeseca godi\u0161nje te \u0107e 2027. i \u017eene odlaziti u mirovinu sa 65 godina Svi gra\u0111ani koji su obavezno uklju\u010deni u II stup […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6401"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6401"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6403,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6401\/revisions\/6403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}