Mirovinska reforma tema je oko koje \u0107e se jo\u0161 lomiti koplja. Kona\u010dni zakonski prijedlog jo\u0161 nije ugledao svjetlo dana, a rasprava se rasplamsala.<\/p>\n
\u2013 Prvi mirovinski stup treba stabilizirati, stvara veliki deficit koji se mora nadokna\u0111ivati iz prora\u010duna. Treba pove\u0107ati broj onih koji upla\u0107uju doprinose, treba pove\u0107ati broj radnih mjesta \u2013 rekao je dr.\u00a0Damir Novotny\u00a0<\/strong>za\u00a0Slobodnu Dalmaciju<\/a><\/strong>.<\/p>\n Njegovo mi\u0161ljenje ne dijeli prof.\u00a0Ljubo Jur\u010di\u0107<\/strong>, koji drugi mirovinski stup naziva velikom pogre\u0161kom i smatra da ga treba pretvoriti u dobrovoljni i uplate kompletnoga mirovinskog doprinosa vratiti u prvi stup.<\/p>\n \u2013 Tako bi \u0161est milijardi kuna ostalo u prora\u010dunu, imali bismo suficit, moglo bi se ulagati u razvoj, podignuti mirovine i pla\u0107e, dok ih ovako dajemo drugom mirovinskom fondu, a dr\u017eava to pokriva deficitom. Drugi stup je \u010disti investicijski fond i njega treba zaustaviti jer baca u deficit prvi stup i dr\u017eavu \u2013 isti\u010de prof. Jur\u010di\u0107.<\/p>\n Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika objavili su o\u010ditovanje na prezentaciju Ministarstva rada i mirovinskog sustava o cjelovitoj mirovinskoj reformi, pi\u0161e\u00a0Slobodna Dalmacija<\/a><\/strong>. Pozdravljaju namjeru da zaposleni, koji su po sili zakona u dva mirovinska stupa, prigodom odlaska u mirovinu dobrovoljno odlu\u010de ho\u0107e li ostati u njima ili prije\u0107i u prvi stup i dobiti dodatak na mirovinu od 27 posto.<\/p>\n Ka\u017eu da Europa uglavnom ne poznaje model obveznog drugog stupa kakav ima Hrvatska. Prakti\u010dki ga je ukinula ve\u0107ina tranzicijskih zemalja, me\u0111u kojima su Poljska, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Bugarska i Rumunjska, koje su imale sli\u010dan model drugog stupa kao i Hrvatska, a \u010ce\u0161ka i Slovenija su takav model odbile uvesti, pa sve te zemlje imaju dobrovoljni drugi stup.<\/p>\n Dr. Novotny ka\u017ee da Poljska ima obvezan drugi stup kao i Hrvatska, a razvijene ga zemlje nemaju, ali imaju jaku mirovinsku \u0161tednju.<\/p>\n \u2013 Prebacivanjem iz drugog stupa u prvi gasimo vatru uljem, a moramo rije\u0161iti \u017eari\u0161te problema, a to je prvi stup koji treba stabilizirati. \u010cak kad bi se i ukinuo drugi stup, taj bi se novac potro\u0161io za tri-\u010detiri godine. Sada to nema smisla mijenjati, treba dodatak od 27 posto na mirovine priznati i za drugi stup. Ve\u0107ina novca iz dugog stupa je vra\u0107ena kroz dr\u017eavne obveznice \u2013 nagla\u0161ava dr. Novotny.<\/p>\n Obvezni mirovinski stup imao bi smisla da smo bogatiji, a kako smo daleko od toga, trebalo bi ga zaustaviti, misli prof. Jur\u010di\u0107.<\/p>\n \u2013 Kada bi u Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosio vi\u0161e od 20.000 eura, ljudi bi imali vi\u0161ak novca za privatno zdravstvo, \u0161kolstvo i mirovine. S 11.000 eura, koliko ih sada imamo, njih 95 posto ne mo\u017ee \u0161tedjeti ni za \u0161to, ekonomski nije opravdano davati za obvezan drugi mirovinski stup koji mo\u017ee bankrotirati, on je \u0161pekulativno i rizi\u010dno ulaganje.<\/p>\n Iz drugog stupa se ne mogu ispla\u0107ivati ni minimalne mirovine ni za\u0161titne mirovine, to je jednostavno investicijski fond. Propadne li, dr\u017eava \u0107e spa\u0161avati one koji su izgubili u drugom stupu, ako ne propadne, nema solidarnosti prema prvom stupu. To je u nerazvijenim zemljama kakva je Hrvatska apsolutno nedopustivo \u2013 tvrdi prof. Ljubo Jur\u010di\u0107.<\/p>\n Jedinstveno mi\u0161ljenje svi imaju oko podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina. Sindikat i Matica su protiv ubrzanja podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina s 2038. na 2031. godinu te isti\u010du da je u Hrvatskoj o\u010dekivano trajanje \u017eivota kra\u0107e za ukupno 2,8 godina u odnosu na EU i da takvo \u0161to ne planiraju tranzicijske zemlje.<\/p>\n Novotny misli da je 65 godina fizi\u010dka granica za umirovljenje i da ve\u0107ina europskih zemalja ide u tom smjeru. Jur\u010di\u0107 upozorava na smanjivanje broja radnih mjesta za novoprido\u0161lu mladu radnu snagu.<\/p>\n \u2013 Najva\u017enija mjera mirovinske reforme je promjena formule uskla\u0111ivanja mirovina. Tra\u017eimo da se ne primjenjuje tzv. \u0161vicarska formula i uskla\u0111enje po omjeru 70-30 posto indeksa rasta pla\u0107a ili potro\u0161a\u010dkih cijena. Tra\u017eimo uskla\u0111enje po 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta, odnosno onom indeksu koji je vi\u0161e rastao, neovisno o tome jesu li to pla\u0107e ili potro\u0161a\u010dke cijene \u2013 navode u Sindikatu i Matici.<\/p>\n Predla\u017eu i novi model obiteljske mirovine kojim bi se, ovisno o prihodovnom, odnosno imovinskom cenzusu, omogu\u0107ilo da se, uz zadr\u017eavanje vlastite mirovine, naslijedi dio od 20 do 50 posto mirovine pokojnog partnera. Navode da je prosje\u010dna obiteljska mirovina od 1939 kuna najmanje 250 kuna ispod crte siroma\u0161tva.<\/p>\n Uvo\u0111enjem minimalne mirovine sprije\u010dilo bi se siroma\u0161enje umirovljenika, pi\u0161e\u00a0Slobodna Dalmacija<\/a><\/strong>, a Sindikat i Matica bi je vezali uz minimalnu bruto pla\u0107u, pa bi minimalna mirovina za 30 godina sta\u017ea iznosila 2506 kuna, a za 40 godina 3145 kuna.<\/p>\n Smatraju da je Hrvatskoj nu\u017ena nacionalna mirovina jer ima samo 64 posto pokrivenosti stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina starosnim mirovinama, a takvu naknadu imaju gotovo sve EU zemlje i vi\u0161e od 110 zemalja u svijetu. Predla\u017eu da nacionalna mirovina iznosi 30 posto bruto minimalne pla\u0107e, \u0161to je 1032 kune.<\/p>\n Dr. Novotny ka\u017ee da svi prijedlozi imaju smisla, ali je pitanje kako to financirati, dok prof. Jur\u010di\u0107 ka\u017ee da to ovisi o politici.<\/p>\nNepoznati stup<\/strong><\/h5>\n
\u0160vicarska formula<\/strong><\/h5>\n