{"id":6377,"date":"2018-09-04T10:13:16","date_gmt":"2018-09-04T09:13:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6377"},"modified":"2018-09-04T10:14:41","modified_gmt":"2018-09-04T09:14:41","slug":"4-09-2018-zakonitost-strajka-u-croatia-airlines","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6377","title":{"rendered":"4.09.2018. – Zakonitost \u0161trajka u Croatia Airlines"},"content":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati uputili su svoje mi\u0161ljenje vezano uz odluke sudova o zaklonitosti \u0161trajka u Croatia Airlinesu. Mi\u0161ljenje prenosimo u cijelosti:\u00a0<\/em><\/p>\n

Po\u0161tovani!
\nPotaknuti stavovima sudova o nezakonitosti \u0161trajka koji je najavila Organizacija radnika Croatia Airlines (ORCA), odnosno \u201ezanimljivim\u201c obrazlo\u017eenjima presuda, smatramo svojom obvezom uputiti stajali\u0161te Nezavisnih hrvatskih sindikata u vezi pitanja kolektivnog pregovaranja i \u0161trajka.<\/p>\n

\n

Prije svega, \u017eelimo ukazati na va\u017enost kolektivnog pregovaranja u svijetu rada.<\/p>\n

Pravo na kolektivno pregovaranje je temeljno pravo.<\/p>\n

Naime, 1944. godine, Op\u0107a skup\u0161tina Me\u0111unarodne organizacije rada usvojila je Deklaraciju o svrsi i ciljevima Me\u0111unarodne organizacije rada, kao i o na\u010delima na kojima se treba zasnivati politika njenih \u010dlanova, poznatu pod nazivom Philadelphijska deklaracija. Izme\u0111u ostalog, u Deklaraciji se navodi kako Skup\u0161tina priznaje sve\u010danu obvezu Me\u0111unarodne organizacije rada me\u0111u narodima svijeta podr\u017eavati provo\u0111enje u djelo programa za ostvarenje, izme\u0111u ostalog, stvarnog priznanja prava kolektivnog pregovaranja i suradnje poslodavaca i radnika za trajno pobolj\u0161anje organizacije proizvodnje, kao i suradnje radnika i poslodavaca u izradi i primjeni socijalne i ekonomske politike.<\/p>\n

Kako bi se jo\u0161 vi\u0161e naglasila va\u017enost kolektivnog pregovaranja, 1998. godine Me\u0111unarodna organizacija rada usvojila je Deklaraciju o temeljnim na\u010delima i pravima na radu, u kojoj se, izme\u0111u ostalog, navodi kako sve dr\u017eave \u010dlanice, \u010dak i ako nisu ratificirale temeljne konvencije,\u00a0imaju obvezu<\/strong>, koja proizlazi iz \u010dinjenice \u010dlanstva u Me\u0111unarodnoj organizaciji rada,\u00a0promicanja i shva\u0107anja<\/strong>, u dobroj vjeri i u skladu s Ustavom Me\u0111unarodne organizacije rada, na\u010dela o temeljnim pravima koja su predmet konvencija, izme\u0111u ostalog,\u00a0slobode udru\u017eivanja i u\u010dinkovitog prepoznavanja prava na kolektivno pregovaranje<\/strong>.<\/p>\n

Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora temeljne su vrijednosti i na\u010din osiguravanja socijalnog mira i blagostanja.<\/p>\n

Kolektivno pregovarati mogu s jedne strane poslodavci, a s druge strane isklju\u010divo sindikati. Svrha sindikata, \u0161to je propisano i u Zakonu o radu, je (i) sklapanje kolektivnog ugovora. Dakle, sindikat postoji kako bi i pregovarao i sklopio kolektivni ugovor, a kolektivni ugovor se sklapa kako bi radnici imali ve\u0107a prava, bolju za\u0161titu od one koju im daje Zakon o radu i\/ili jednostrani akti poslodavca.<\/p>\n

Zna\u010di, smisao postojanja sindikata je i stalno unaprje\u0111ivanje polo\u017eaja radnika kod poslodavca kroz kolektivno pregovaranje.<\/strong><\/p>\n

Jedno od na\u010dela kolektivnog pregovaranja je\u00a0pregovaranje u dobroj vjeri<\/strong>. Na\u010delo pregovaranja u dobroj vjeri je na\u010delo prepoznato na me\u0111unarodnoj razini, a koje je preneseno u Zakon o radu, koji odre\u0111uje da su osobe koje u skladu s posebnim zakonom mogu biti stranke kolektivnog ugovora, du\u017ene u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora, u vezi s pitanjima koja u skladu sa Zakonom o radu mogu biti predmet kolektivnog ugovora.<\/p>\n

Kolektivno pregovaranje mo\u017ee jedino i funkcionirati ako se odvija u dobroj vjeri poslodavaca i sindikata. Zakonodavni okvir mo\u017ee poticati stranke kolektivnih pregovora pregovarati u dobroj vjeri, ali, u kona\u010dnici, to je obveza stranaka jer se na taj na\u010din osigurava uskla\u0111en razvoj radnih odnosa. \u201eDobra vjera podrazumijeva\u00a0iskrene i ustrajne napore obiju stranaka<\/strong>\u00a0za postizanje sporazuma,\u00a0konstruktivne pregovore<\/strong>,\u00a0izbjegavanje neopravdanih zastoja<\/strong>\u00a0te\u00a0po\u0161tivanje i ispunjavanje samog kolektivnog ugovora<\/strong>, kao i prepoznavanje, odnosno\u00a0pregovaranje s reprezentativnim sindikatima<\/strong>. Dobra vjera se ponajprije o\u010dituje u na\u010delu obostranog po\u0161tivanja sklopljenog kolektivnog ugovora\u201c. (Me\u0111unarodna organizacija rada)<\/p>\n

U Republici Hrvatskoj, kao primjer o\u010ditog kr\u0161enja pregovaranja u dobroj vjeri, poznati je slu\u010daj dono\u0161enja niza zakona o uskratama isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenim u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama (bo\u017ei\u0107nica, regres, uve\u0107anje pla\u0107e za godine sta\u017ea), a koji su doneseni nakon potpisivanja kolektivnih ugovora u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama. Dakle, Vlada RH je pregovarala o pravima te potpisala kolektivne ugovore za koje je znala da ih ne\u0107e ispuniti.<\/p>\n

U slu\u010daju sukoba ili zastoja tijekom kolektivnog pregovaranja izme\u0111u poslodavaca i radnika, sindikat ima\u00a0pravo pozvati na \u0161trajk<\/strong>. Pravo na \u0161trajk zajam\u010deno je raznim me\u0111unarodnim dokumentima i Ustavom RH. Pravo na \u0161trajk mo\u017ee se ograni\u010diti ili zabraniti samo zakonom.<\/p>\n

\u0160trajk je sredstvo prisile,\u00a0posljednji<\/strong>\u00a0korak koji sindikat poduzima za ostvarenje interesa svojih \u010dlanova. \u0160trajkom sindikat, kroz nano\u0161enje \u0161tete poslodavcu, poku\u0161ava \u201enatjerati\u201c poslodavca na kolektivno pregovaranje i pristanak na zahtjeve sindikata, a na \u0161to poslodavac nije pristajao i \u0161to nije bilo mogu\u0107e posti\u0107i tijekom pregovaranja \u201eza stolom\u201c.<\/p>\n

\u0160trajk je prestanak rada radnika. \u0160trajk je nano\u0161enje \u0161tete poslodavcu. \u0160trajk je neugodnost za potro\u0161a\u010de, korisnike usluga poslodavca, turiste\u2026<\/p>\n

Kako je rekao prof. Manferd Weiss \u201e\u0160trajk je poput atomskog oru\u017eja, smisao prednosti u snazi koja se mo\u017ee ostvariti \u0161trajkom le\u017ei u tome da ju se ne koristi, jer kada se \u0161trajkom potegne argument sile, on postaje autonoman od volje strane koja ju koristi i nitko ne zna kako se to mo\u017ee razviti.\u201c Mudar i pravi\u010dan poslodavac \u0107e to razumjeti i dogovoriti se sa sindikatom\/sindikatima tijekom odvijanja kolektivnih pregovora ili na postupku mirenja ili nakon prijetnje, najave \u0161trajka od strane sindikata ili nakon kra\u0107eg odvijanja \u0161trajka. Onaj drugi snosit \u0107e svu odgovornost za svoju tvrdoglavost, mo\u017eebitnu ta\u0161tinu i, u kona\u010dnici, za svaku \u0161tetu i negativne posljedice nastale \u0161trajkom. Ne sindikat, kojemu je za postizanje dogovora u pregovorima, nakon neprihva\u0107anja njegovih argumenata, \u0161trajk i jedino krajnje \u201eoru\u017eje\u201c.<\/p>\n

Zakon o radu postavlja\u00a0pretpostavke<\/strong>\u00a0za organiziranje \u0161trajka. \u0160trajk smiju organizirati i provesti samo\u00a0sindikati<\/strong>, a u svrhu za\u0161tite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih \u010dlanova te zbog neisplate pla\u0107e (\u0161trajkom solidarnosti u ovom se dopisu ne\u0107emo baviti). \u0160trajk se mora\u00a0najaviti<\/strong>\u00a0poslodavcu protiv kojega je usmjeren. \u0160trajk ne smije zapo\u010deti prije okon\u010danja postupka\u00a0mirenja<\/strong>\u00a0kad je takav postupak predvi\u0111en Zakonom o radu, odnosno prije provo\u0111enja drugog postupka mirnog rje\u0161avanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.<\/p>\n

U \u201etra\u017eenju\u201c razloga za postizanje krajnjeg cilja, a to je progla\u0161avanje \u0161trajka nezakonitom, prvostupanjski sud zauzima stav kako je \u0161trajk nezakonit jer sindikati nisu pregovarali u dobroj vjeri.<\/p>\n

Sud ulazi u ocjenjivanje tijeka kolektivnih pregovora pa ka\u017ee da je \u201erazlog najavljenog \u0161trajka za dan 8. kolovoza 2018. spor nastao tijekom kolektivnog pregovaranja\/neprihva\u0107anje sindikalnog prijedloga kolektivnog ugovora, a \u0161to \u010dini ovaj \u0161trajk nezakonit<\/strong>\u201c. Ozbiljno? A \u0161to onda \u010dini \u0161trajk zakonitim? Prihva\u0107anje sindikalnog prijedloga? Podsje\u0107amo, \u0161trajkom sindikat poku\u0161ava natjerati poslodavca\/e na prihva\u0107anje sindikalnog prijedloga.<\/p>\n

Nadalje, navodi se \u201eda je tu\u017eenik imao stvarnu namjeru pregovarati radi sklapanja kolektivnog ugovora, ovaj sud zaklju\u010duje da bi isti nastavio pregovore nakon odustanka u studenome 2017. godine koji je uslijedio nakon otkazanog \u0161trajka najavljenog 2017. godine, budu\u0107i je tu\u017eitelj pozivao tu\u017eenika na daljnje pregovaranje i to na sastanke 3., 10., i 17. sije\u010dnja 2018. na koje se odazivao samo drugi sindikat, a ne i\u00a0 tu\u017eenik\u201c. Ne ulaze\u0107i u tijek kolektivnih pregovora (koji su se nastavili i nakon sije\u010dnja 2018. godine) nije jasna teza o\u00a0 nedostatku namjere pregovaranja radi sklapanja kolektivnog ugovora. Radi \u010dega sindikat pregovara? Zabave? Gubljenja vremena? Dosade?<\/p>\n

Nije jasno niti pod koju pretpostavku za zakonitost \u0161trajka pripada pregovaranje u dobroj vjeri?<\/p>\n

Nadalje, u ispitivanju uvjeta u smislu razloga za \u0161trajk, odnosno radi li se o za\u0161titi i promicanju gospodarskih i socijalnih interesa svojih \u010dlanova, odnosno neisplati pla\u0107e, sud navodi kako \u010dinjenica \u0161to izme\u0111u stranaka nije sklopljen kolektivni ugovor predstavlja opravdani razlog za \u0161trajk.\u00a0I tu je trebao biti kraj.<\/strong>\u00a0Zadovoljene su sve zakonske pretpostavke, od organizatora \u0161trajka, najave \u0161trajka, mirenja i razloga \u0161trajka. Odre\u0111eni su poslovi koji se ne smiju prekidati za vrijeme \u0161trajka. \u0160trajk je mogao zapo\u010deti.<\/p>\n

Me\u0111utim, sud ide dalje, ocjenjuju\u0107i da \u201eu okolnostima konkretnog slu\u010daja, kada je prethodno sklopljeni kolektivni ugovor istekao i njegovo va\u017eenje prestalo dana 31. prosinca 2016. godine, (produljena primjena istekla je 31. o\u017eujka 2017.), pa kada je tu\u017eitelj (Croatia Airlines) nastavio provoditi kolektivni ugovor i ispunjavati sva prava radnika koja su bila ugovorena tim kolektivnim ugovorom, a radnici su u cijelosti prihvatili isplatu i provo\u0111enje svih prava iz kolektivnog ugovora koji je prestao postojati, kao i prava koja proizlaze iz Promemorije sklopljene izme\u0111u stranaka dana 3. kolovoza 2017. godine, a tu\u017eenik (ORCA) je svojim postupanjem onemogu\u0107io sklapanje novog kolektivnog ugovora, budu\u0107i nije postupao u dobroj vjeri, najavljena industrijska akcija zakazana za dan 8. kolovoza je nezakonita.\u201c<\/p>\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 naveli, kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora su temeljna prava i vrijednosti. Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora smisao je postojanja sindikata. Nezamislivo je da bi sindikat onemogu\u0107io sklapanje kolektivnog ugovora sa povoljnijim pravima za njegove \u010dlanove. Bilo bi to negiranje same biti sindikata, same svrhe njegova organiziranja i postojanja. Ali\u00a0 da se sindikat bori za bolja prava svojih \u010dlanova samo je po sebi razumljivo, jasno i prirodno. Zbog toga postoji. Mora li poslodavac pristati na zahtjeve sindikata? Ne mora. Ne\u0107e potpisati kolektivni ugovor. Neki poslodavci odugovla\u010de s po\u010detkom pregovora, nekad odugovla\u010de same pregovore i do unedogled odga\u0111aju zavr\u0161etak pregovaranja i potpisivanja kolektivnog ugovora. Ponekad pred sindikate idu sa nepotpunim ili \u201efriziranim\u201c podatcima o poslovanju i poslovnim planovima. Ponekad pred pregovore organiziraju drugi, \u201esvoj\u201c sindikat ili kroz \u201esvoje\u201c ljude, (nerijetko dio rukovode\u0107ih menad\u017eera), poku\u0161avaju iznutra rasto\u010diti sindikat\/e prije ili tijekom pregovora, \u201epu\u0161taju\u201c me\u0111u radnike ili u javnost neto\u010dne i krive informacije o sindikatu i njegovom vodstvu\u2026 To su pregovori bez dobre vjere. Sindikati uvijek ulaze u pregovore u dobroj vjeri, a tako i pregovaraju. Pregovori u dobroj vjeri njima su podloga za dobar kolektivni ugovor. Oni ni ne mogu pregovarati druk\u010dije, a to o\u010dekuju i od poslodavca. Ako poslodavac ne \u017eeli kolektivni ugovor ili njime \u017eeli \u201eu\u0161tedjeti\u201c na radnicima, odnosno \u0161to vi\u0161e zakinuti radnike, tada on ne pregovara u dobroj vjeri i pribjegava raznim trikovima. A na poslodav\u010devoj je strani sna\u017ena ekonomska mo\u0107 koja tijekom pregovora (ako se ne pregovara argumentirano)\u00a0 stvara neravnote\u017eu i prevagu mo\u0107i na strani poslodavca. Kako bi se strane ujedna\u010dile u svojim pozicijama, tome slu\u017ei \u0161trajk, kao legitimno sredstvo pritiska sindikata na poslodavca da prihvati zahtjeve sindikata. Ho\u0107e li \u0161trajk biti uspje\u0161an i koliko dugo \u0107e trajati ovisi o mo\u0107i sindikata koja u sebi uklju\u010duje i odaziv radnika i financijsku mo\u0107 sindikata za financiranje \u0161trajka te spremnost poslodavca za ponovno sjedanje za pregovara\u010dki stol i spremnost na postizanje dogovora kako bi izbjegao jo\u0161 ve\u0107u \u0161tetu zbog trajanja \u0161trajka.<\/p>\n

U tijek pregovora se ne ulazi. Neprihvatljivo je mi\u0161ljenje kako sindikat nije pregovarao u dobroj vjeri jer su pregovori vo\u0111eni po na\u010delu \u201euzmi \u2013 ostavi\u201c. A isto o\u010dito pretpostavlja da je poslodavac pregovarao u dobroj vjeri po istom tom na\u010delu.\u00a0 I \u0161to sad? Gdje je izlaz? Razlaz ili sindikat ipak ima sredstvo, \u0161trajk, za poku\u0161aj da poslodavac prihvati neki od zahtjeva ili sve? \u0160to ostaje sindikatu ako mu se oduzme to legitimno pravo na \u0161trajk? Kakav je i koji nakon toga uop\u0107e smisao organiziranja i postojanja sindikata?<\/p>\n

Jesu li pregovori u trajanju vi\u0161e od godine dana, sni\u017eavanje svojih zahtjeva, otkazivanje jednog \u0161trajka, odgoda \u0161trajka pregovori sindikata u dobroj vjeri? Ili nisu? Koliko jo\u0161 dobre vjere i dobre volje mora iskazati sindikat da bi to za sud bilo zadovoljavanje mjerila za postojanje \u201edobre vjere\u201c?! Mi\u0161ljenja smo da je ono \u0161to je do sada pokazano od strane sindikata i vi\u0161e nego dovoljno. Ali nije na nama ocjenjivati dobru ili lo\u0161u vjeru pregovara\u010da, jer kako se ona ocjenjuje? Kako je uop\u0107e mogu\u0107e da u jednoj zemlji, koja po\u010diva i na na\u010delu \u201epravne dr\u017eave\u201c, sud procijeni i odlu\u010di da neprihva\u0107anje prijedloga poslodavca ili sindikata nije pregovaranje u dobroj vjeri? Prihva\u0107anje kojih i koliko prijedloga bi bilo i jest pregovaranje u dobroj vjeri? Koliko dugo trebaju trajati pregovori, godinu, dvije, kada je dosta? Gdje je granica? Koliko su daleko spremni i\u0107i sudovi ako bi se prihvatio ovakav stav? Ho\u0107e li se pregovori dovesti do apsurda pa \u0107e povi\u0161eni glas ili so\u010dna psovka za pregovorima zna\u010diti da se ne pregovara u dobroj vjeri? Ho\u0107e li ovakav stav suda dovesti do preispitivanja samog smisla kolektivnog pregovaranja u Republici Hrvatskoj i biti smjernica nekim drugim presudama za neke druge \u0161trajkove? Mo\u017eda i za sve?!<\/p>\n

Nakon \u017ealbe, drugostupanjski (Vrhovni sud RH) ka\u017ee kako je \u0161trajk nezakonit,\u00a0ali ne iz razloga iz prvostupanjske presude\u00a0<\/strong>ve\u0107 jer nije ispunjena zakonska pretpostavka za dopu\u0161tenost \u0161trajka, odnosno nije proveden ponovni postupak mirenja jer je \u0161trajk bio odgo\u0111en. Bilo bi dobro da je sud ozbiljno razmotrio \u017ealbene razloge, kako bi saznao\/spoznao jasan stav o pregovaranju u dobroj vjeri i\u00a0 zakonitosti \u0161trajka.<\/p>\n

Vrhovni sud zauzima stajali\u0161te kako se ne radi o jednom jedinstvenom \u0161trajku jer je \u0161trajk odgo\u0111en, prema ocjeni vije\u0107a, na neodre\u0111eno vrijeme. Da bi se moglo govoriti o jednom \u0161trajku, sud je mi\u0161ljenja, odnosno nastavku ranije odgo\u0111enog \u0161trajka, u obavijesti o odga\u0111anju provedbe najavljenog \u0161trajka potrebno je odre\u0111eno ili na nedvojbeno odrediv na\u010din navesti dan odnosno vrijeme za koje se odga\u0111a provedba najavljenog \u0161trajka za koji je proveden postupak mirenja. Navedeni stav argumentira time \u0161to bi mogu\u0107nost odgode najavljenog \u0161trajka na neodre\u0111eno vrijeme ostavljala sindikatima mogu\u0107nost vi\u0161ekratnih odgoda najavljenog \u0161trajka \u010dime bi se istovremeno omogu\u0107avalo izbjegavanje propisanog postupka mirenja prije najave \u0161trajka, kao jedne od zakonskih pretpostavki za dopu\u0161tenost \u0161trajka, a to bi rezultiralo stalnu izvanrednu situaciju kod poslodavaca zbog potrebe prevladavanja mogu\u0107ih kriznih stanja uzrokovanih mogu\u0107no\u0161\u0107u provedbe nekog ranije najavljenog i na neodre\u0111eno vrijeme odgo\u0111enog \u0161trajka.<\/p>\n

Provo\u0111enje mirenja je zakonska pretpostavka za dopu\u0161tenost \u0161trajka. Mirenje je zadnji poku\u0161aj mirnog rje\u0161avanja nastalog spora izme\u0111u poslodavca i sindikata, prije poduzimanja \u0161trajka. Mirenje, kao pretpostavka zakonitosti \u0161trajka, prihva\u0107eno je u svim me\u0111unarodnim standardima (Me\u0111unarodna organizacija rada, Europska socijalna povelja). Tako Me\u0111unarodna organizacija rada (odbor stru\u010dnjaka) nagla\u0161ava kako su odredbe o obveznom mirenju u duhu Konvencije br. 98 o primjeni na\u010dela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje koja poti\u010de na puni razvoj i kori\u0161tenje mehanizama dobrovoljnog pregovaranja kolektivnih ugovora.\u00a0Takvi mehanizmi moraju slu\u017eiti isklju\u010divo svrsi olak\u0161avanja pregovaranja; ne smiju biti toliko slo\u017eeni da zakonitost \u0161trajka bude nemogu\u0107a u praksi te izgubi na svojoj u\u010dinkovitosti.<\/p>\n

Dakle, mirenje je zapravo dio kolektivnog pregovaranja u trenutku kada poslodavac i sindikat vi\u0161e ne mogu rije\u0161iti nastali spor sami me\u0111u sobom, ve\u0107 im je potrebna pomo\u0107 tre\u0107e\/ih osoba pri rje\u0161avanju sukoba jo\u0161 uvijek mirnim putem. Shva\u0107ati mirenje kao samo puku formalnost za zakonitost \u0161trajka, kao ne\u0161to \u0161to se mora odraditi da bi \u0161trajk bio zakonit je pogre\u0161no.<\/p>\n

\u0160to \u010dini jedinstvo \u0161trajka? Kako znati da se radi o jednom, jedinstvenom \u0161trajku u slu\u010daju odgode istoga? \u0160trajk nije niti zapo\u010deo da bi se radilo o jednom ili drugom ili tre\u0107em \u0161trajku. \u0160trajk je posljedica nerije\u0161enog spora mirnim putem. \u0160trajk je \u201enemiran\u201c na\u010din rje\u0161avanja spora. Radi se o jednom, istom, jedinstvenom sporu. \u0160trajk nije otkazan, ve\u0107 samo odgo\u0111en. Zakon o radu ne propisuje rok u kojem se mora odr\u017eati \u0161trajk (ako se radi o istom sporu) nakon zaklju\u010divanja postupka mirenja. Zakon o radu propisuje samo koje pretpostavke se moraju ispuniti za zakonitost \u0161trajka, a sve kako bi se iscrpile sve mogu\u0107nosti mirnog rje\u0161avanja spora.<\/p>\n

Kako bi se poslodavca za\u0161titilo od neizvjesnosti, Zakon o radu obvezuje sindikat najaviti \u0161trajk poslodavcu s razlozima za \u0161trajk, mjestom, danom i vremenom po\u010detka \u0161trajka te na\u010dinom njegova provo\u0111enja. Odga\u0111anje \u0161trajka vi\u0161e puta ili na neko du\u017ee vrijeme nije svrhovito jer se gubi na njegovoj u\u010dinkovitosti.<\/p>\n

Potrebu za ponovljenim postupkom mirenja u slu\u010daju odga\u0111anja po\u010detka \u0161trajka smatramo ote\u017eavaju\u0107om okolnosti koja pridonosi tome da se izgubi u\u010dinkovitost \u0161trajka.\u00a0 ORCA je trebala \u010dekati presude sudova, a sada bi trebala ponovno pokretati postupak mirenja, na koji bi izgubila jo\u0161 nekoliko dana pa pretpostavljamo ponovno \u010dekati presude sudova, a kako bi, mo\u017eda, jer ne znamo bi li sud na\u0161ao jo\u0161 neko \u201ekreativno\u201c tuma\u010denje za zaustavljanje \u0161trajka, pokrenuo \u0161trajk. Od najave \u0161trajka 9. srpnja 2018. pa do samog poduzimanja pro\u0161lo bi vi\u0161e od dva mjeseca, a i pro\u0161la bi turisti\u010dka sezona u kojoj bi \u0161trajk imao puno sna\u017eniji utjecaj i pritisak na poslodavca, nego izvan sezone.<\/p>\n

Poslodavci su dovoljno, a i previ\u0161e za\u0161ti\u0107eni od poduzimanja \u0161trajka. Pravo na \u0161trajk u Republici Hrvatskoj ionako je samim Zakonom o radu ograni\u010deno u odnosu na me\u0111unarodne standarde, a ovakva ga sudska praksa svojim upitnim stavovima ograni\u010dava jo\u0161 vi\u0161e. Podsje\u0107amo samo na privremenu mjeru, donesenu u istom postupku, kojom je sud zabranio \u0161trajk zbog nano\u0161enja nepopravljive \u0161tete poslodavcu (a potaknut pismom nadle\u017enog ministra upu\u0107enog Croatia Airlinesu).<\/p>\n

Ovakvi stavovi i sudske presude upozorenje su svim sindikatima, jer u kona\u010dnici mogu imati kobne posljedice za sindikalni pokret. Ovakvi stavovi zna\u010de ugro\u017eavanje prava na slobodu organiziranja i kolektivno pregovaranje te samog smisla postojanja sindikata. Ovakvi stavovi zna\u010de napad na temeljne vrijednosti civiliziranog svijeta, oja\u010dane i davne 1944. godine. Mo\u017eda \u0107e ponetko re\u0107i da ova na\u0161a reakcija ulazi u autonomiju sudova. Mi smatramo da ne jer i ta autonomija ne mo\u017ee biti iznad zakona i propisa niti ugro\u017eavati temeljne slobode. S obzirom na tijek sudskog postupka i iznesene stavove jasno je kako je jedini cilj bio proglasiti \u0161trajk nezakonitim, odnosno sprije\u010diti ga u vrijeme kada bi on imao najja\u010di u\u010dinak (u turisti\u010dkoj sezoni). Ako sudovi mogu na ovakav na\u010din raditi te dovoditi u pitanje odre\u0111ene ustavne vrijednosti (neovisnost i nepristranost sudova, pravi\u010dno su\u0111enje, pravo na udru\u017eivanje, pravo na osnivanje i \u010dlanstvo u sindikatima, pravo na \u0161trajk) onda nam ne ostaje ni\u0161ta drugo nego javno progovarati i kritizirati takve stavove i rad sudova. Ne zaboravimo,\u00a0sudovi sude na temelju Ustava, zakona, me\u0111unarodnih ugovora i drugih va\u017ee\u0107ih izvora prava\u00a0<\/strong>(\u010dlanak 115. Ustava RH). Nekako nismo uvjereni da je u ovom slu\u010daju ba\u0161 sve bilo tako.<\/p>\n

Zbog toga, na ovo na\u0161e pismo o\u010dekujemo reakciju i potporu sindikalnih sredi\u0161njica, sindikata, organizacija civilnog dru\u0161tva, samih sudova, sudaca i slobodnomisle\u0107ih pojedinaca u i izvan politike.<\/p>\n

Je li ova na\u0161a reakcija (pre)duga\u010dka. Sasvim sigurno jest, ali je primjerena situaciji i mogu\u0107im posljedicama koje spomenute presude moge imati na kolektivno pregovaranje, \u0161trajkove, socijalni dijalog pa i sam sindikalni pokret u Hrvatskoj. Uz to postoji i niz inozemnih adresa na koja se mo\u017ee i treba poslati upozorenje na ovo doga\u0111anje u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n

S po\u0161tovanjem<\/p>\n

Predsjednik
\n<\/strong>Kre\u0161imir Sever<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati uputili su svoje mi\u0161ljenje vezano uz odluke sudova o zaklonitosti \u0161trajka u Croatia Airlinesu. Mi\u0161ljenje prenosimo u cijelosti:\u00a0 Po\u0161tovani! Potaknuti stavovima sudova o nezakonitosti \u0161trajka koji je najavila Organizacija radnika Croatia Airlines (ORCA), odnosno \u201ezanimljivim\u201c obrazlo\u017eenjima presuda, smatramo svojom obvezom uputiti stajali\u0161te Nezavisnih hrvatskih sindikata u vezi pitanja kolektivnog pregovaranja i \u0161trajka. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6377"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6377"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6380,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6377\/revisions\/6380"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}