{"id":6341,"date":"2018-08-17T09:37:26","date_gmt":"2018-08-17T08:37:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6341"},"modified":"2018-08-17T09:37:26","modified_gmt":"2018-08-17T08:37:26","slug":"17-08-2018-izmjene-poreznih-zakona-pdv-konacno-pada-na-24-posto-ali-tek-od-2020-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6341","title":{"rendered":"17.08.2018. – Izmjene poreznih zakona: PDV kona\u010dno pada na 24 posto, ali tek od 2020. godine?"},"content":{"rendered":"

Ministarstvo financija u \u010detvrtak je pustilo u javnu raspravu nacrte prijedloga izmjene nekoliko poreznih zakona, kojima se izme\u0111u ostalogpredvi\u0111apro\u0161irenje primjene sni\u017eene stope PDV-a od 13 posto od 2019., smanjenje op\u0107e stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020. te daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto.<\/em><\/p>\n

\n

U Hrvatskoj se sada primjenjuju tristope PDV-a – op\u0107a stopa od 25 i dvije sni\u017eene stope od 5 i 13 posto.Kako bi se rasteretilo gospodarstvo, nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o PDV-u predla\u017ee se smanjenje op\u0107e stope PDV-a na 24 posto od 1. sije\u010dnja 2020. godine.<\/p>\n

Po\u010detkom kolovoza premijer Andrej Plenkovi\u0107 najavio je da se od idu\u0107e godine planira dodatno porezno rastere\u0107enje od 2,7 milijarde kuna, napomenuv\u0161i tada da Vlada nije odustala od sni\u017eavanja op\u0107e stope PDV-a za jedan postotni bod nego se razmatra da se to umjesto od idu\u0107e godine napravi od 1. sije\u010dnja 2020.<\/p>\n

Podsjetiv\u0161i da je porezno rastere\u0107enje u prva dva kruga porezne reforme iznosilo oko 4 milijarde kuna, Plenkovi\u0107 jerekao da bi se s novim paketom poreznih izmjena od po\u010detka idu\u0107e godine, omogu\u0107ilo dodatno rastere\u0107enje od 2,7 milijarde kuna, \u0161to bi trebalo omogu\u0107iti dodatnu osobnu potro\u0161nju i zaposlenost i investicije, prihode dr\u017eavnog prora\u010duna, u kona\u010dnici i gospodarski rast.<\/p>\n

U zakonskom prijedlogu tako\u0111er se navodi da “s obzirom da op\u0107a stopa PDV-a stvara visoki regresivni u\u010dinak, potrebno je pro\u0161iriti primjenu sni\u017eene stope PDV-a 13 posto kako bi se smanjio regresivni u\u010dinak PDV-a na najosjetljivije skupine gra\u0111ana, a ujedno \u0107e smanjenje regresivnog u\u010dinka dovesti do rastere\u0107enja gospodarstva u cjelini”.<\/p>\n

Stopa PDV-aod 13 posto primjenjivala bi se od idu\u0107e godine na dje\u010dje pelene, svje\u017ee i rashla\u0111eno meso, ribu, vo\u0107e i povr\u0107e. Nedavno je ministar financija Zdravko Mari\u0107 kazao kako ra\u010dunice Ministarstva pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena tih proizvoda nakon sni\u017eavanja stope PDV-a, to u strukturi potro\u0161nje prosje\u010dnoj hrvatskoj obitelji donijelo 872 kune godi\u0161nje.<\/p>\n

S obzirom na predlo\u017eene promjene u vezi s pro\u0161irenjem primjene sni\u017eene stope PDV-a 13 posto, procjenjuje se da \u0107e one imati utjecaj na smanjenje prihoda dr\u017eavnog prora\u010duna s osnove PDV-a u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godi\u0161nje.<\/p>\n

Predla\u017eu se i izmjene odredbi o kori\u0161tenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvr\u0161en odbitak 50 posto pretporeza, \u0161to je potrebno radi uskla\u0111enja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogu\u0107nost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz \u010dija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predla\u017ee brisanje tog praga vrijednosti.<\/p>\n

Predlo\u017eeno je i da od idu\u0107e godine, radi u\u010dinkovitosti ubiranja poreza i smanjenju razli\u010ditih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a \u010dim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisu\u0107a kuna), a ne kao sada s po\u010detkom idu\u0107e kalendarske godine.<\/p>\n

Pojednostavljuje se i ispunjavanje poreznih obveza koje proizlaze iz primjene posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni\u010dki obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici koje obavljaju porezni obveznici sa sjedi\u0161tem u Europskoj uniji, odnosno u Hrvatskoj, ali bez sjedi\u0161ta u dr\u017eavi \u010dlanici potro\u0161nje. Tako se uz ostalo, uvodi se prag od 77.000 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporu\u010duju elektroni\u010dke usluge u druge dr\u017eave \u010dlanice u vrijednosti manjoj od tog iznosa pojednostavilo poslovanje.<\/p>\n

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama sa 4 na 3 posto.<\/p>\n

Od pro\u0161le godine, naime, ta stopa bila je sni\u017eena za sve obveznike s 5 na 4 posto. Ministarstvo financija navodi da se \u017eeli daljnje porezno rastere\u0107enje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odlu\u010de na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rje\u0161avanje zemlji\u0161no-knji\u017enog stanja. Tako \u0107e se propisati smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. sije\u010dnja 2019.<\/p>\n

Procjenjuje se da \u0107e rastere\u0107enje zbog sni\u017eavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna.<\/p>\n

O\u010dekuje se da \u0107e ure\u0111ene zemlji\u0161ne knjige daljnje utjecati na podizanje pravne sigurnosti u prometu nekretnina te rje\u0161avanje imovinskopravnih odnosa dok \u0107e smanjenje stope poreza na promet nekretnina utjecati na odluke gra\u0111ana da urede pitanje vlasni\u0161tva nad nekretninama.<\/p>\n

Nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predla\u017ee se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slu\u010daju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu od 0,5 posto. Istodobno \u0107e se pove\u0107ati doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, \u0161to ima za cilj doprinijeti saniranju financijskih pote\u0161ko\u0107a u sustavu zdravstva. Ukidanjem dvaju doprinosa ukupno optere\u0107enje pla\u0107e doprinosima s 37,2 smanjuje se na 36,5 posto. Time bi se ukupno izdvajanje poduzetnika na pla\u0107u umanjilo za 0,7 postotnih bodova, \u0161to prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, a \u010dime se otvara prostor za pove\u0107anje pla\u0107a, ocjenjuju u Ministarstvu.<\/p>\n

Napominju i da bi se prava koja se ostvaruju na temelju doprinosa \u010dije se ukidanje predla\u017ee, zadr\u017eala po osnovi uplate zadr\u017eanih doprinosa uz prilagodbu sektorskih propisa, Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapo\u0161ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.<\/p>\n

Kako bi se sprije\u010dila zlouporaba propisa kod osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu a istodobno je kod tog poslodavca \u010dlan uprave ili izvr\u0161ni direktorili upravitelj zadruge, predla\u017ee se pove\u0107anje koeficijenta s 0,65 na 1,1 koji se mno\u017ei s prosje\u010dnom pla\u0107om kako bi se utvrdila mjese\u010dne osnovice za obra\u010dun doprinosa.<\/p>\n

Time bi se izjedna\u010dila njihova mjese\u010dna osnovica s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta, koji utvr\u0111uju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa izme\u0111u navedenih, poja\u0161njavaju iz Ministarstva.<\/p>\n

Iz Ministarstva navode da za provedbu predlo\u017eenoga zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz prora\u010duna.<\/p>\n

Op\u0107i porezni zakon na snazi je od po\u010detka pro\u0161le godine, a danas objavljenim prijedlogom izmjena i dopuna planira se, izme\u0111u ostalog, njegovo uskla\u0111ivanje s EU propisima oko elektroni\u010dke komunikacije kako bi se dodatnim digitalnim uslugama usmjerenima poreznim obveznicima smanjilo optere\u0107enje u smislu nepotrebnih dolazaka u Poreznu upravu, kao i tro\u0161ak Porezne uprave kod slanja i pripreme papirnatih izlaznih akata.<\/p>\n

Radi olak\u0161avanja poslovanja poreznim obveznicima smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo ve\u0107 raspola\u017ee, a kod statisti\u010dkih izvje\u0161\u0107a predla\u017ee se smanjenje dinamike izvje\u0161\u0107ivanja, koja je sada propisana sa \u010detiri puta godi\u0161nje, na samo jednom godi\u0161nje i to u roku za podno\u0161enje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.<\/p>\n

Nadalje, u Ministarstvu ka\u017eu kako je posljednjih godina uo\u010deno je da poslovni subjekti, a osobito oni registrirani izvan podru\u010dja Republike Hrvatske pru\u017eaju svoje usluge hrvatskim gra\u0111anima izbjegavaju\u0107i ispunjavanje uvjeta koji su za obavljanje odre\u0111ene djelatnosti regulirani hrvatskim propisima.<\/p>\n

Na taj na\u010din ostvaruju se nepripadaju\u0107e porezne pogodnosti. Da bi se to sprije\u010dilo, sada se uvodi mogu\u0107nost da nadle\u017eno tijelo takvom poslovnom subjektu zabrani rad. Budu\u0107i da se u navedenim slu\u010dajevima usluge naj\u010de\u0161\u0107e pru\u017eaju putem internetskih stranica, odredbama zakona regulirana je provedba zabrane rada blokiranjem pristupa sadr\u017eaju internetske adrese. Propisane su i prekr\u0161ajne odredbe za pru\u017eatelje usluge pristupa internetu ukoliko ne provedu nalog o zabrani rada blokiranjem pristupa sadr\u017eaju internetskoj stranici.<\/p>\n

Me\u0111u ostalim, u \u010dlanku o poreznoj tajni potrebno je propisati na koji na\u010din \u0107e se formirati lista du\u017enika koju Porezna uprava objavljuje. U izuzetak od porezne tajne uklju\u010deno je i postupanje u kaznenom postupku, navodi Ministarstvo u svom obrazlo\u017eenju.<\/p>\n

Zakonske odredbe mijenjaju se i u dijelu naplate i ovr\u0161nog postupka te otpisa dospjelog poreznog duga. U Ministarstvu financija procjenjuju da za provedbu izmjena i dopuna ne\u0107e biti potrebno osigurati dodatna sredstva u dr\u017eavnom prora\u010dunu Republike Hrvatske.<\/p>\n

U javnoj raspravi je i prijedlog izmjena i dopuna zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.<\/p>\n

Sustav fiskalizacije omogu\u0107ava pra\u0107enje rada svakog poreznog obveznika u realnom vremenu, a njegovi pozitivni u\u010dinci vidljivi su u skoro svim djelatnostima, ka\u017eu u Ministarstvu. U taj sustav prosje\u010dno dnevno stigne 6,4 milijuna ra\u010duna, a usporedbom podataka o broju i iznosu izdanih ra\u010duna uo\u010den je njihov rast kroz godine. Tako je broj ra\u010duna izdanih tijekom 2017. za 0,03 posto ve\u0107i od broja ra\u010duna izdanih tijekom 2016., a iznos ra\u010duna izdanih tijekom 2017. je za 7 posto ve\u0107i od iznosa ra\u010duna izdanih tijekom 2016.<\/p>\n

U Ministarstvu isti\u010du da predlo\u017eenim izmjenama \u017eele unaprijediti sustav rast stvaranja izda\u0161nijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.<\/p>\n

A nacrtom prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit Hrvatska izvr\u0161ava obvezu uskla\u0111ivanja s EU direktivom o utvr\u0111ivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utje\u010de na funkcioniranje unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta, i to u dijelu odredbi koje stupaju na snagu od 1. sije\u010dnja 2019. godine.<\/p>\n

Ta direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj spre\u010davanje uo\u010dene nepredvi\u0111ene primjene propisa o oporezivanju dobiti, me\u0111unarodnog poreznog prava, kao i op\u0107e prihva\u0107enih modela i smjernica koje je izra\u0111ivala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).<\/p>\n

Prijedlozi Ministarstva usmjereni su na spre\u010davanja premje\u0161tanja dobiti iz Hrvatske na podru\u010dje neke druge dr\u017eave.<\/p>\n

\u201eObzirom da u poreznom sustavu Republike Hrvatske ve\u0107 postoje pravila vezana uz odbitak kamata kao i op\u0107e pravilo protiv zlouporabe, te mogu\u0107nost oporezivanja nerezidentnog dru\u0161tva, ne o\u010dekuje se utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvo\u0111enja navedenih odredbi. Me\u0111utim, o\u010dekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti\u201d, ocjenjuju u Ministarstvu.<\/p>\n

Javna rasprava u vezi tih prijedloga traje do 6. rujna.<\/p>\n

U javnoj raspravi je i nacrt prijedloga zakona o tro\u0161arinama.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministarstvo financija u \u010detvrtak je pustilo u javnu raspravu nacrte prijedloga izmjene nekoliko poreznih zakona, kojima se izme\u0111u ostalogpredvi\u0111apro\u0161irenje primjene sni\u017eene stope PDV-a od 13 posto od 2019., smanjenje op\u0107e stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020. te daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto. U […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6341"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6341"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6342,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6341\/revisions\/6342"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}