Politi\u010dari u Hrvatskoj ne znaju \u0161to zna\u010di reforma, ili se prave blesavi, pa svaku promjenu poreznih stopa nazivaju reformom – zato smo\u00a0zemlja s valjda najvi\u0161e poreznih reformi na svijetu i najlo\u0161ijim poreznim sustavom.<\/p>\n
Usprkos stalnim poreznim “reformama”, Hrvatska je, prema izvje\u0161\u0107u Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, po u\u010dinku poreza na poticanje investicija na 132. mjestu od 138 zemalja, a po u\u010dinku oporezivanja na poticanje rada na 134. mjestu.<\/p>\n
Veliki reformatori smanjili porez na pelene<\/strong><\/p>\n Sada je ministar financija Zdravko Mari\u0107 smislio jo\u0161 jednu “reformu” koja se svodi na smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode i ukidanje dvaju doprinosa na pla\u0107e, kako bi se zamaskiralo da se pove\u0107ava doprinos za zdravstveno osiguranje jer je zdravstveni sustav u raspadu.<\/p>\n Hrvatska ima drugi najve\u0107i PDV u Europskoj uniji i dobar dio zemalja ve\u0107 ima sni\u017eenu stopu poreza na prehrambene proizvode, a sada bi, prema najavama, od po\u010detka idu\u0107e godine trebalo do\u0107i do smanjenja\u00a0s 25 na 13 posto poreza na svje\u017ee meso i ribu, vo\u0107e i povr\u0107e te pelene. No pitanje je koliko \u0107e se to osjetiti u nov\u010danicima gra\u0111ana jer i kada bi zaista do\u0161lo do smanjenja cijena, \u010dak i prema Mari\u0107evoj ra\u010dunici, radi se o iznosu od 872\u00a0kune godi\u0161nje na bazi prosje\u010dne obitelji, odnosno 73 kune mjese\u010dno.<\/p>\n “Na\u0161e ra\u010dunice pokazuju da bi, pod pretpostavkom korekcije cijena jer mi ne mo\u017eemo narediti, ali tr\u017ei\u0161te mesa i ribe je itekako konkurentno i smatramo da \u0107e odraditi svoje, ovo u strukturi potro\u0161nje na prosje\u010dnoj hrvatskoj obitelji bilo na razini od 872 kune godi\u0161nje”, rekao je danas Mari\u0107.<\/p>\n “Prema tom prijedlogu, umanjio bi se tro\u0161ak poslodavcima za oko 900 milijuna kuna, dok bi pove\u0107anje doprinosa za zdravstveni sustav zna\u010dilo 1,35 milijardi kuna vi\u0161e”, rekao\u00a0je Mari\u0107.<\/p>\n Hrvatski radnik za neto pla\u0107u od 5000 kuna\u00a0mora zaraditi jo\u0161 3000<\/strong><\/p>\n Jedini konkretniji potez, od kojeg \u0107e koristi imati oni s najve\u0107im pla\u0107ama, jest podizanje praga za najve\u0107u stopu poreza. Stopa\u00a0poreza\u00a0od 24 posto sada se primjenjuje na pla\u0107e\u00a0do 17.500\u00a0kuna, dok se\u00a0iznad tog iznosa oporezuje po stopi od 36 posto. Sada bi se prag za oporezivanje stopom od 36 posto podigao sa 17.500\u00a0na 30.000 kuna.<\/p>\n No\u00a0za radnike s “obi\u010dnim” pla\u0107ama nema zna\u010dajnijih promjena iako su i oni brutalno oporezovani, kad se uzmu u obzir doprinosi. Navodno su Plenkovi\u0107evi koalicijski partneri tra\u017eili da se uvedu neka rastere\u0107enja i za radnike s ni\u017eim pla\u0107ama, poput smanjenja dijela doprinosa, no za sada nema potvrde da \u0107e to biti prihva\u0107eno.<\/p>\n Hrvatski radnici na ra\u010dun primaju neto pla\u0107u pa ve\u0107ina njih zapravo nije svjesna koliko mjese\u010dno zara\u0111uje i koliki dio od toga ide dr\u017eavi. Na primjer, radnik s neto pla\u0107om od 5000,00 kuna koji \u017eivi u Zagrebu pa ima prirez od 18 posto, ima bruto pla\u0107u od 8019,57 kuna.<\/p>\n Za prvi stup mirovinskog osiguranja, \u0161to je\u00a0de facto<\/em>\u00a0porez iz kojeg se financiraju postoje\u0107i umirovljenici, izdvaja 1026,40 kuna. Drugi stup iznosi 342,13 kuna, ali to ne\u0107emo ra\u010dunati pod porez jer to ipak ide na osobni ra\u010dun radnika, barem dok dr\u017eava ne odlu\u010di zaplijeniti i tu imovinu.<\/p>\n Ni R od reforme<\/strong><\/p>\n Porez na neto pla\u0107u iznosi 401,79 kuna, dok je prirez koji ide u gradsku blagajnu 72,32 kune.<\/p>\n “Besplatno zdravstvo” isto ko\u0161ta, tako da za njega radnik s navedenom pla\u0107om svaki mjesec pla\u0107a 1026,40 kuna. Ne\u0161to \u0161to se zove “doprinos za zapo\u0161ljavanje” svaki mjesec ko\u0161ta 116,32 kune. Doprinos za ozljede na radu iznosi 34,21 kunu.<\/p>\n Ukratko, da biste dobili pla\u0107u od 5000,00 kuna, va\u0161 poslodavac mora platiti 8019,57 kuna. Razlika od tri tisu\u0107e, izuzev drugog mirovinskog stupa, ide direktno dr\u017eavi. A ona iz drugog stupa – indirektno, kroz posu\u0111ivanje novca, opet ide dr\u017eavi.<\/p>\n No da bi se ove brojke promijenile, potrebna je ozbiljna reforma koja uklju\u010duje dubinske promjene u na\u010dinu funkcioniranja i financiranja zdravstvenog i mirovinskog sustava, a za to ova vlada, a vjerojatno ni one budu\u0107e, ne\u0107e imati hrabrosti.<\/p>\n <\/p>\n