{"id":6315,"date":"2018-08-02T08:06:09","date_gmt":"2018-08-02T07:06:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6315"},"modified":"2018-08-02T08:06:09","modified_gmt":"2018-08-02T07:06:09","slug":"2-08-2018-sindikati-i-reforma-mirovinskog-bitni-promasaji-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6315","title":{"rendered":"2.08.2018. – Sindikati i reforma Mirovinskog: Bitni proma\u0161aji reforme"},"content":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati (skra\u0107eno: NHS) sumnjaju u primjerenost sada\u0161njih reforma, posebice kad se radi o promjenama u mirovinskom sustavu. Tako je ve\u0107 2017. g. predsjednik toga sindikata Kre\u0161imir Sever uputio Vladi posebno o\u010ditovanje o najavljenim reformama, a ove godine podsjetio je predsjednika Vlade na bitne proma\u0161aje reforme i na potrebu dijaloga prema na\u010delima socijalnoga partnerstva.<\/em><\/p>\n

\n

\n

Pri tome su iznesena sli\u010dna stajali\u0161ta o problemima, proma\u0161ajima i nelogi\u010dnostima koje donosi reforma, \u0161to je u pravilu identi\u010dno sa stajali\u0161tima koja se iznose u ovoj kolumni.<\/p>\n

Europska komisija (EK) nema posebne nadnacionalne ovlasti nad na\u0161im ni nad bilo kojim tu\u0111im mirovinskim sustavom. To zna\u010di da preporuke EK-a nisu obvezatne za Hrvatsku kao ni za bilo koju drugu \u010dlanicu EU-a. Zato treba podsjetiti da je Vlada nekriti\u010dki ugradila neka rje\u0161enja u program reforma, kako \u0161to su ubrzanje pove\u0107avanja godina za odlazak u mirovinu na 67 godina i pove\u0107anje penalizacije za prijevremeno umirovljenje te ukidanje beneficiranoga sta\u017ea za neke te\u0161ke poslove. Sve je to obznanjeno javnosti prije dogovora sa sindikatima kao socijalnim partnerima. Ipak takav nedostatak dijaloga jednostrano je nametanje rje\u0161enja koja zastupa Me\u0111unarodni monetarni fond, Svjetska banka i Ameri\u010dka gospodarska komora, \u0161to je neprihvatljivo.<\/p>\n

Sindikalist Kre\u0161imir Sever uputio je sada\u0161njoj Vladi posebno o\u010ditovanje o najavljenim reformama te je podsjetio predsjednika Vlade na bitne proma\u0161aje reforme i na potrebu dijaloga prema na\u010delima socijalnoga partnerstva.<\/p>\n

Upozorava se na \u00bbAnalizu dugoro\u010dnih fiskalnih u\u010dinaka demografskih promjena\u00ab (2006. g.) koju je sastavio Ekonomski institut Zagreb, u kojoj se predvi\u0111a postupno smanjivanje izdataka za mirovinsko osiguranje, iz \u010dega treba izvesti zaklju\u010dak da \u0107e do\u0107i i do smanjivanja udjela izdataka za mirovine iz dr\u017eavnoga prora\u010duna. Navedena se analiza poklapa i s najnovijim izvje\u0161tajem EK-a prema kojem \u0107e u Hrvatskoj to smanjenje udjela izdataka za mirovine iz prora\u010duna biti znatnije u odnosu na druge dr\u017eave EU-a. Nadalje, vezano uz to, a polaze\u0107i od \u010dinjenice da hrvatski gra\u0111ani \u017eive u prosjeku nekoliko godina kra\u0107e u odnosu na prosjek \u017eivota u EU-u, zna\u010di da koriste i mirovinu nekoliko godina kra\u0107e, neopravdano je ubrzavanje podizanja starosne granice na 67 godina. Navodi seprimjer Poljskekoja je 2012. g. donijela tako\u0111er zakon o postupnom pove\u0107avanju starosnih granica za mu\u0161karce i \u017eene na 67 godina, ali je tu dob ve\u0107 2017. g. smanjila, odnosno vratila na 65 godina za mu\u0161karce i na 60 godina za \u017eene. Predsjednica poljske vlade to je smanjivanje starosne granice objasnila sljede\u0107im komentarom: \u00bbRje\u0161avali smo probleme obi\u010dnih Poljaka, a ne elite.\u00ab Dakle, poljski su politi\u010dari na vrijeme shvatili da su se previ\u0161e zaletjeli u \u00bbposlu\u0161nosti\u00ab, pri \u010demu su zanemarili probleme prosje\u010dnih gra\u0111ana. Prema tome pla\u0161enje neizvjesnom budu\u0107no\u0161\u0107u zakonskoga obveznoga mirovinskoga osiguranja na principu solidarnosti (I. mirovinski stup) dugoro\u010dno je neosnovano, \u0161to vrijedi i za parolu da \u00bbkroni\u010dno nedostaje 17 milijardi\u00ab. To je vi\u0161e igra matemati\u010dkih analiti\u010dara, ali bez uva\u017eavanja drugih gospodarskih, radnih, socijalnih i demografskih \u010dimbenika.<\/p>\n

Vezano uz pove\u0107anje ubrzanja starosne granice i izjedna\u010davanje u tome mu\u0161karaca sa \u017eenama, napominje se da se radnika ne bi smjelo prisiljavati na rad iznad 65 godina, ali se treba dopu\u0161tati rad poslije 65. godine ako radnik to \u017eeli i to mo\u017ee u skladu sa svojim mogu\u0107nostima i prirodom posla. Dakle, nije problem rad nakon 65. godine, nego je problem u prisili zakonom. Posljedica takve prisile naj\u010de\u0161\u0107e \u0107e se rje\u0161avati zloupotrebama u obliku \u010destih i dugotrajnih bolovanja, poku\u0161ajima ostvarivanja prava na invalidske mirovine ili odlascima u prijevremene mirovne.<\/p>\n

“Luke la\u017enoga spasa”<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, odlasci u prijevremene mirovine postat \u0107e zapravo \u00bbluke la\u017enoga spasa\u00ab jer ostarjeli radnici koji ne mogu vi\u0161e raditi punim kapacitetom bit \u0107e utjerivani u prijevremene mirovine od poslodavca (\u0161to je ve\u0107 sada) ili \u0107e sami odlaziti u te mirovine, svjesni da su odba\u010deni od dru\u0161tva kao radno i socijalno nepodobni. Valja tomu dodati da je odlazak u prijevremenu mirovinu najrje\u0111e osobni izbor umirovljenika. Privid mirovinske za\u0161tite prijevremenom, ali znatno penaliziranom mirovinom u stvarnosti je trajna kazna (umanjena za vi\u0161e od 20 posto, s vjerojatnim jo\u0161 ve\u0107im umanjivanjima u budu\u0107nosti). Takvim zakonskim rje\u0161enjima i trajnim penalizacijama dugogodi\u0161nji se osiguranici potkraj radnoga vijeka (oko 65 godina) tobo\u017enjim spasom u prijevremenoj mirovini \u00bbprevode \u017eedni preko vode\u00ab. Problem bi bio znatno ubla\u017een i pravedniji kada bi kazneno umanjenje prijevremenih mirovina prestajalo do\u017eivljenjem godina propisnih za starosne mirovine, dakle sa 65 godina za mu\u0161karce, a sa 60 godina za \u017eene. To \u00bbga\u0161enje\u00ab smanjivanja prijevremenih mirovina bilo je u mirovinskom zakonu primjenjivanom do 1999. g., dakle do kraja pro\u0161loga stolje\u0107a, \u0161to nije tako davno da bi se zaboravilo.<\/p>\n

Europska komisija (EK) nema posebne nadnacionalne ovlasti nad na\u0161im ni nad bilo kojim tu\u0111im mirovinskim sustavom. To zna\u010di da preporuke EK-a nisu obvezatne za Hrvatsku kao ni za bilo koju drugu \u010dlanicu EU-a.<\/p>\n

Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava trebali bi problem smanjivanja starosnih granica promatrati i sa stajali\u0161ta razli\u010ditih uvjeta starosti za mu\u0161karce i \u017eene, kako u radu tako i u mirovini. Naime, iako je svojedobnoUstavni sud svojom odlukomutvrdio obvezu izjedna\u010davanja dobi za oba spola, Europski sud za ljudska pravau jednoj svojoj presudi jasno je naglasio potrebu uva\u017eavanja razli\u010ditosti potrebne starosti za ispunjavanje uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Naime, imaju\u0107i na umu polo\u017eaj \u017eena u dana\u0161njem dru\u0161tvu (rad i ra\u0111anje, porodiljski dopusti i odgoj djece), sud jasno ka\u017ee da je kod propisivanja potrebne dobi starosti za \u017eene potrebna \u00bbpozitivna diskriminacija\u00ab u korist \u017eena. Takva pozitivna diskriminacija nije uop\u0107e diskriminacija, nego za\u0161tita \u017eena, ponajprije majki, dopu\u0161tanjem bla\u017eih uvjeta starosti u odnosu na mu\u0161karce.<\/p>\n

Na kraju se poru\u010duje Vladi da je puno va\u017enije od nedogovorenih najavljenih reforma usmjeriti nastojanje za pove\u0107anje zaposlenosti i stvaranje uvjeta za sigurne i dobro pla\u0107ene poslove uz istodobno smanjenje \u00bbrada na crno\u00ab (neregistriran rad, nepla\u0107eni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno i nepla\u0107eni porezi) i smanjenje rada na odre\u0111eno vrijeme. Mirovinski sustav ne smije se promatrati kao samostalan sustav odvojen od sustava rada i zapo\u0161ljavanja jer izravno ovise jedni o drugima. To bi Vlada trebala imati na umu uz stalnu svjesnost da politi\u010dari budu prije svega ljudi, tek onda politi\u010dari, a najmanje birokrati.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati (skra\u0107eno: NHS) sumnjaju u primjerenost sada\u0161njih reforma, posebice kad se radi o promjenama u mirovinskom sustavu. Tako je ve\u0107 2017. g. predsjednik toga sindikata Kre\u0161imir Sever uputio Vladi posebno o\u010ditovanje o najavljenim reformama, a ove godine podsjetio je predsjednika Vlade na bitne proma\u0161aje reforme i na potrebu dijaloga prema na\u010delima socijalnoga partnerstva. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6315"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6315"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6315\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6316,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6315\/revisions\/6316"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}