Razvoj \u017eeljezni\u010dke infrastrukture te pove\u0107anje putni\u010dkog i teretnog prijevoza klju\u010dni su za gospodarski razvoj Hrvatske, zaklju\u010dak je konferencije \u2018Potpora Europske unije za razvoj \u017eeljezni\u010dkog prometa u Hrvatskoj\u2019, odr\u017eane u utorak u Saboru u suradnji s Udru\u017eenjem europske \u017eeljezni\u010dke industrije (UNIFE) i Savezom za \u017eeljeznicu. U sklopu konferencije dvadesetak doma\u0107ih i stranih stru\u010dnjaka kroz tri panela je govorilo o prilikama za povla\u010denje novca iz EU fondova.<\/p>\n
\u2018Ova godina je va\u017ena za Hrvatsku jer EU institucije trenutno raspravljaju o prora\u010dunu Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Te rasprave \u0107e odrediti financijski okvir i budu\u0107i oblik europskih programa koji \u0107e podr\u017eavati ulaganja u \u017eeljezni\u010dke projekte putem Instrumenta za povezivanje (CEF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), kao i podupirati istra\u017eivanje i inovacije u tom sektoru kroz okvirni program Obzor nakon 2020. godine\u2019, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Davor \u0160krlec.<\/p>\n
Naveo je i kako je \u2018Hrvatska imala razvijene sve komponente sustava kao \u0161to su proizvodnja vagona i elektri\u010dnih lokomotiva\u2019. Smatra da je krajnji \u010das za strate\u0161ku odluku ubrzanog ulaganja u H\u017d, odnosno za ulaganje u razvoj pruga za brze vlakove koji bi povezali na\u0161e regije. Izgradnja takvih pruga zahtijeva me\u0111unarodne pregovore, ali \u0160krlec vjeruje kako ih \u2018trebamo pokrenuti jer postoje potencijali povezivanja unutar Dunavske i Jadransko-jonske makroregije\u2019.<\/p>\n
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti u Hrvatskoj pa je tako ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butkovi\u0107 naglasio da je razvoj \u017eeljezni\u010dke infrastrukture primarna zada\u0107a Vlade, a za to na raspolaganju imaju 9.6 milijardi kuna. Tako\u0111er, kazao je kako im je, osim izgradnje Pelje\u0161kog mosta, glavni cilj razviti nizinsku prugu koja bi u cijelosti trebala biti zavr\u0161ena do 2030. godine. S obzirom da novac iz EU fondova ne mo\u017ee pokriti sve potrebne investicije novac su osigurali i od europskih investitora, a na tim projektima radit \u0107e i desetak in\u017eenjera koje prebacuju iz Hrvatskih autocesta.<\/p>\n
Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milo\u0161evi\u0107 govorio je o zajedni\u010dkoj prometnoj politici Europe i velikim pogodnostima za ekonomiju zemalja \u010dlanica. Hrvatska, kazao je Milo\u0161evi\u0107, ima sjajan geostrate\u0161ki polo\u017eaj, pri \u010demu je od iznimne va\u017enosti prugama povezati i luke.<\/p>\n
Zamjenica direktora Op\u0107e uprave za mobilnost i promet Europske komisije Maja Bakran Marcich rekla je da EK i hrvatska Vlada imaju identi\u010dne vizije i misije, ali i navela da je u Hrvatskoj upravo \u017eeljezni\u010dki sektor onaj s najvi\u0161e problema. Osim \u0161to zna\u010dajno zaostajemo za standardima Europske unije (dovr\u0161enost osnovne TEN-T mre\u017ee kod nas iznosi tek pet do \u0161est posto naprama 60 posto u EU), veliki problem predstavlja zastarjela i ograni\u010dena infrastruktura. Uzroke, isti\u010de Bakran Marcich, treba tra\u017eiti u vi\u0161egodi\u0161njim nedostatnim investicijama, zbog \u010dega je pozvala Vladu na punu primjenu zakonskog okvira EU i promjenu na\u010dina poslovanja, kao i olak\u0161avanje zakonodavnog okvira.<\/p>\n
Rekla je i da je kroz CEF od 2014. do 2017. Hrvatskoj bilo dostupno 512 milijuna eura, od \u010dega je iskori\u0161teno 93 posto, dok je putem takozvane Kohezijske omotnice za razdoblje od 2021. do 2027. za \u010dlanice Unije osigurano 11.2 milijarde eura, pri \u010demu \u0107e dio novca po prvi puta biti namijenjen vojnoj mobilnosti.<\/p>\n
Aurelio Cecilio, voditelj Odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju Europske komisije, naveo je da je u Hrvatsku i okolne zemlje od 2007. godine investirano 600 milijuna eura, u sklopu inicijative \u010diji je cilj prebaciti dio putnika i robe s cesta na \u017eeljeznice.<\/p>\n
Konferenciju je na kraju rezimirao direktor UNIFE-a Philippe Citroen: \u2018Kao predstavnicima europskih proizvo\u0111a\u010da vlakova i \u017eeljezni\u010dke opreme za nas je bilo vrlo va\u017eno odr\u017eati dana\u0161nju konferenciju na visokoj razini, a organizacija ovakvog doga\u0111aja pokazuje koliko su programi Europske unije nu\u017eni za razvoj \u017eeljeznica u Hrvatskoj\u2019.<\/p>\n