{"id":6212,"date":"2018-05-22T14:49:40","date_gmt":"2018-05-22T13:49:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6212"},"modified":"2018-05-24T18:21:17","modified_gmt":"2018-05-24T17:21:17","slug":"22-05-2018-beneficirani-radni-stazi-na-95-radnih-mjesta-a-neka-vise-i-ne-postoje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6212","title":{"rendered":"22.05.2018. – Beneficirani radni sta\u017ei na 95 radnih mjesta, a neka vi\u0161e i ne postoje"},"content":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci medicine rada pripremili su temeljitu analizu uo\u010di izmjene zakona<\/em><\/p>\n

Prvi sastanak vezan uz izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sta\u017eu osiguranja s pove\u0107anim trajanjem, ili jednostavnije re\u010deno o zakonskim izmjenama o beneficijama za pojedina zanimanja i radna mjesta, odr\u017eat \u0107e se u utorak.<\/em><\/p>\n

Sastanak bi trebao okupiti sve dionike iz ovog podru\u010dja – predstavnike poslodavaca, raznih udruga, javnih institucija i svakako sindikata. Najavila je to pomo\u0107nica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita \u010ci\u010dak gostuju\u0107i pro\u0161log tjedna na HRT-u.<\/p>\n

Kompleksna tema<\/strong><\/p>\n

Zakon o sta\u017eu osiguranja s pove\u0107anim trajanjem kojim se utvr\u0111uju beneficije za razli\u010dita zanimanja donesen je jo\u0161 1999. godine. Njegove izmjene najavljivane su u vi\u0161e navrata, me\u0111utim sveobuhvatne nisu do sada napravljene. S tom su se kompleksnom temom poku\u0161avale baviti biv\u0161e hrvatske vlade, ali ni jedna do kraja. Biv\u0161a vlada Zorana Milanovi\u0107a ozbiljnije je krenula u promjene te je u njezinu mandatu izra\u0111ena studija na temelju koje se trebala napraviti revizija sustava beneficiranog sta\u017ea. Sada se u ko\u0161tac s ovim pitanjem, u okviru cjelovite reforme mirovinskog sustava, uhvatio ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavi\u0107.<\/p>\n

Melita \u010ci\u010dak kazala je kako \u0107e se u okviru radnih skupina, na temelju elaborata koje su izradili stru\u010dnjaci medicine rada, raspraviti o svim radnim mjestima, kojih je 95, kao i 11 zanimanja, i do\u0107i do zaklju\u010dka ima li potrebe za promjenom s obzirom na razvoj tehnologije i za\u0161titu na radu. \u201cMinistarstvo rada i mirovinskog sustava administrativno ne\u0107e ni ukinuti ni smanjiti niti uklju\u010diti zanimanja u beneficirani radni sta\u017e, nego \u0107e to sve biti podastrto na temelju odre\u0111enih znanstvenih i stru\u010dnih podataka\u201d, kazala je \u010ci\u010dak. Naglasila je da \u0107e se o svim pravima i propisima iz mirovinskoga sustava razgovarati sveobuhvatno i da \u0107e svi zakoni u okviru reforme i\u0107i u redovitu saborsku proceduru, odnosno u dva \u010ditanja.<\/p>\n

\u010ci\u010dak je, s obzirom na nedavno prosvjedno upozorenje voza\u010da javnog gradskog prijevoza, podsjetila na izjavu ministra Pavi\u0107a da bez beneficija ne\u0107e ostati voza\u010di ZET-a. Upozorila je i na to da je napravljen neposredan uvid u radno mjesto voza\u010da tramvaja, na kojem su sudjelovali predstavnici medicine rada, za\u0161tite na radu i predstavnici sindikata i neosporno utvr\u0111eni uvjeti rada koji \u0107e biti prezentirani na radnoj skupini.<\/p>\n

Beneficirani radni sta\u017e odnosi se, dakle, na 11 zanimanja i 95 radnih mjesta. Prema Zakonu ga imaju primjerice zaposlenici \u201cu rudnicima ugljena u neposrednoj proizvodnji na podzemnim poslovima\u201d, bu\u0161a\u010di koji rade na povr\u0161inskim otkopima, talioni\u010dari i ljeva\u010di u \u010deli\u010danama, radna mjesta u valjaonicama, u proizvodnji stakla, zaposlenici u brodogradnji, u proizvodnji nafte, zaposleni na probijanju tunela, strojovo\u0111e, ali i baletni plesa\u010di, zaposleni u kontroli leta, vatrogasci, pravosudni policajci, policijski slu\u017ebenici, voza\u010di te\u0161kih vozila, djelatne vojne osobe… Ho\u0107e li netko od njih ostati bez beneficije ili \u0107e se mijenjati \u010ditav sustav, te\u0161ko je re\u0107i, no u svakom slu\u010daju niz je odredbi u zakonu koje je jednostavno pregazilo vrijeme. Primjerice beneficirani radni sta\u017e i danas po zakonu imaju zaposleni \u201cna preradi kudjelje i jute\u201d, koji rade na namakanju kudjeljne stabljike, lomljenju kudjeljne stabljike na vija\u010du, obradi na tresa\u010du kudjeljnog vlakna, sortiranje i ru\u010dno grebenanje. Pitanje je danas ima li uop\u0107e takvih poslova. Po zakonu za svakih 12 mjeseci na tim radnim mjestima ra\u010duna se u sta\u017e osiguranja kao 14 mjeseci.<\/p>\n

U javnosti se \u010desto spominjala i upitna potreba za beneficijom za zanimanja poput opernog pjeva\u010da solista, kojemu se svakih 12 mjeseci rada ra\u010duna kao 18 mjeseci sta\u017ea, premda je u svijetu mnogo primjera vrhunskih solista koji uspje\u0161no nastupaju u poznim godinama. Ili za pilote putni\u010dkih zrakoplova, kojima se tako\u0111er 12 mjeseci rada ra\u010duna kao 18 mjeseci, iako je mnogo primjera pilota putni\u010dkih zrakoplova u najve\u0107im svjetskim kompanijama koji sa 60 godina starosti uspje\u0161no i sigurno pilotiraju zrakoplovima sa stotinama putnika. Tako\u0111er se mo\u017ee razgovarati o beneficiranom radnom sta\u017eu za policijske slu\u017ebenike koji recimo rade u nekom uredu, u usporedbi s policajcima koji su na terenu, izlaze na intervencije i izlo\u017eeni su pogibelji.<\/p>\n

– I taj primjer pokazuje da je rasprava potrebna. Ne znamo je li namjera Ministarstva samo ukinuti beneficije za radna mjesta koja vi\u0161e ne postoje ili ne\u0161to drugo – ka\u017ee predsjednik SSSH Mladen Novosel nagla\u0161avaju\u0107i da je u svakom slu\u010daju tehnolo\u0161ka razina na\u0161ih tvrtki takva da je beneficirani radni sta\u017e za mnoga zanimanja potreban.<\/p>\n

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever kazao nam je kako je jo\u0161 od ministrice rada i mirovinskog sustava Nade \u0160iki\u0107, pa potom ministra \u0106ori\u0107a te Pavi\u0107a, tra\u017eio stru\u010dnu analizu o radnim mjestima i zanimanjima koji imaju beneficirani radni sta\u017e.<\/p>\n

– Nismo to nikada dobili. \u010cak ni sa\u017eetak te analize. Sada su nam obe\u0107ali da \u0107emo u okviru rasprave oko izrade zakonskih izmjena mo\u0107i vidjeti tu analizu i da \u0107e ona biti sastavni dio podru\u010dja oko kojega \u0107emo razgovarati. S jedne strane trebala bi biti ova analiza, a s druge strane ljudi koji rade na tim poslovima, jer \u0107emo mi na te sastanke poslati upravo predstavnike radnika zaposlenih na takvim poslovima. To smatramo naju\u010dinkovitijim na\u010dinom rasprave o beneficiranom sta\u017eu i pojedinim radnim mjestima, poput pilota, zaposlenih u kontroli leta, voza\u010da te\u0161kih kamiona… – ka\u017ee Sever.<\/p>\n

Stari prijedlog<\/strong><\/p>\n

Prema podacima iz 2016., beneficirani radni sta\u017e ostvaruje oko 70 tisu\u0107a radnika, pri \u010demu ih je oko 34 tisu\u0107e u vojsci, policiji, obavje\u0161tajnoj zajednici…<\/p>\n

SDP-ov prijedlog zakona od po\u010detka ove godine predvi\u0111ao je da zaposlenici s beneficiranim radnim sta\u017eem dobiju pravo na profesionalnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina efektivnog radnog sta\u017ea te najmanje 50, a najvi\u0161e 56 godina i osam mjeseci \u017eivota. Prema prijedlogu koji je pripremio biv\u0161i SDP-ov ministar Mirando Mrsi\u0107, kojega je vodstvo poslije isklju\u010dilo iz stranke, predvi\u0111ene su \u010detiri kategorije osoba zaposlenih na radnim mjestima sa sta\u017eem osiguranja s pove\u0107anim trajanjem. Primjerice, zaposlenik koji godi\u0161nje dobiva \u0161est mjeeci beneficije mogao bi i\u0107i u profesionalnu mirovinu s 50 godina \u017eivota. Onaj koji dobiva \u010detiri mjeseca beneficije imao bi pravo na profesionalnu mirovinu s 53 godine i \u010detiri mjeseca \u017eivota. Sa sada\u0161njom beneficijom od tri mjeseca profesionalna mirovina bila bi s 55 godina, a za dva mjeseca beneficije s 56 godina i osam mjeseci \u017eivota. U SDP-ovu zakonskom prijedlogu bilo je i nekoliko iznimaka, poput pirotehni\u010dara, vojnika i mornara. Korisnici profesionalne mirovine, prema tom prijedlogu, mogli bi, kao i u primjerice Njema\u010dkoj, nastaviti raditi u nekoj drugoj djelatnosti, pri \u010demu bi mogli primati odre\u0111eni postotak svoje profesionalne mirovine.<\/p>\n

Voditeljica kadrovskih i pravnih poslova SSSH Gordana Palajsa, koja \u0107e sudjelovati u radnoj skupini i pripremi nacrta zakonskih izmjena, kazala nam je kako uop\u0107e ne zna u kojem \u0107e smjeru i\u0107i priprema novog zakonskog rje\u0161enja i ho\u0107emo li u Hrvatskoj uvesti profesionalnu mirovinu. Napominje kako je oko zakonskih promjena mnogo nepoznanica te da ni njezin sindikat nije dobio studiju o radnim mjestima, koja navodno ima vi\u0161e od tisu\u0107u stranica.<\/p>\n

NEMA PONUDE ZAMJENSKIH POSLOVA<\/strong><\/p>\n

Na upit nije li ipak vrijeme pregazilo neke odredbe zakona iz 1999. godine, Kre\u0161imir Sever ka\u017ee kako bi se mnogi za\u010dudili koliko jo\u0161 uvijek ima radnih mjesta s vrlo te\u0161kim uvjetima rada za koja mnogi misle da vi\u0161e i ne postoje. \u201cKad je Europska komisija po\u010dela forsirati ove promjene u Hrvatskoj, jo\u0161 u vrijeme Milanovi\u0107eve vlade, o\u010dekivalo se da \u0107e to pitanje biti rije\u0161eno relativno brzo. Tada smo upozoravali kako ono \u0161to je Europa rje\u0161avala desetlje\u0107ima, mi ne mo\u017eemo prelomiti preko koljena. Argumenti za ukidanja nekih beneficija koji se spominju, poput modernizacije, uvo\u0111enja novih tehnologija, du\u017eeg \u017eivotnog vijeka ljudi, uvo\u0111enjem promjena u za\u0161titi na radu, itd. nisam siguran koliko vrijede u Hrvatskoj. Kod nas jo\u0161 uvijek sporo ulaze nove tehnologije i u najve\u0107em dijelu tih poslova smo jo\u0161 daleko od Europe. \u017divotni vijek u Hrvatskoj tri i pol godine je kra\u0107i od prosjeka EU-a. Zdravstvena skrb u nas je na znatno ni\u017eoj razini nego u zapadnoeuropskim zemljama. Osim toga, na Zapadu postoje rje\u0161enja za ljude koji, kada vi\u0161e ne mogu obavljati odre\u0111ene poslove zbog ote\u017eavaju\u0107ih okolnosti, ne idu u mirovinu, nego odlaze na druga radna mjesta na kojima mogu raditi. Kod nas ponude takvih poslova uglavnom nema – upozorava Sever.<\/p>\n

PRIMJER NJEMA\u010cKE: ZA RAD U TE\u0160KIM UVJETIMA PROFESIONALNA MIROVINA<\/strong><\/p>\n

Za usporedbu, Njema\u010dka, odnosno zapadnoeuropske zemlje nemaju beneficija radnog sta\u017ea kakav vrijedi kod nas, a u tim zemljama pitanje rada zaposlenika u te\u0161kim uvjetima rje\u0161avaju profesionalnom mirovinom. Voditeljica kadrovskih i pravnih poslova SSSH Gordana Palajsa pojasnila je kako izgleda zapadni model i profesionalna mirovina: \u201cZaposlenik u nekoj profesiji, ako radi odre\u0111eni broj godina na radnom mjestu na kojemu su te\u0161ki uvjeti rada i na kojima se unato\u010d primjeni svih mjera za\u0161tite na radu ne mogu sprije\u010diti \u0161tetni utjecaji na zdravlje i radnu sposobnost, stje\u010de pravo na odlazak u profesionalnu mirovinu. Ona je u pravilu ni\u017ea od svake druge mirovine, ali i vi\u0161a od prijevremene s punom penalizacijom. Me\u0111utim, on i dalje mo\u017ee ostati na tr\u017ei\u0161tu rada i zaposliti se u nekoj drugoj profesiji, na nekom drugom radnom mjestu\u201d, ka\u017ee Palajsa.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci medicine rada pripremili su temeljitu analizu uo\u010di izmjene zakona Prvi sastanak vezan uz izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sta\u017eu osiguranja s pove\u0107anim trajanjem, ili jednostavnije re\u010deno o zakonskim izmjenama o beneficijama za pojedina zanimanja i radna mjesta, odr\u017eat \u0107e se u utorak. Sastanak bi trebao okupiti sve dionike iz ovog podru\u010dja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6212"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6212"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6214,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6212\/revisions\/6214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}