{"id":6155,"date":"2018-04-27T12:44:59","date_gmt":"2018-04-27T11:44:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6155"},"modified":"2018-04-27T12:45:38","modified_gmt":"2018-04-27T11:45:38","slug":"27-04-2018-dan-zastite-na-radu-%e2%80%93-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6155","title":{"rendered":"27.04.2018. – Dan za\u0161tite na radu \u2013 2018."},"content":{"rendered":"

Od 2003. godine Me\u0111unarodna organizacija rada obilje\u017eava Svjetski dan sigurnosti i za\u0161tite zdravlja na radu s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, a sindikalni pokret od 1996. godine 28. travnja obilje\u017eava komemoracijom za sve \u017ertve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, s jasnom porukom: sje\u0107amo se mrtvih, borimo se za \u017eive.<\/em><\/p>\n

U Republici Hrvatskoj je 2007. godine Hrvatski sabor donio odluku o progla\u0161enju 28. travnja Nacionalnim danom za\u0161tite na radu. Tako je i u Zakonu o za\u0161titi na radu (NN 71\/14, 118\/14 i 154\/14) u \u010dlanku 9. odre\u0111eno kako se nacionalni dan za\u0161tite na radu obilje\u017eava u Republici Hrvatskoj na Svjetski dan za\u0161tite na radu.<\/p>\n

\n

Ove godine i me\u0111unarodne i europske sindikalne organizacije obilje\u017eavaju Dan za\u0161tite na radu na na\u010din da ukazuju na va\u017enost sindikalnog djelovanja u stvaranju i odr\u017eavanju zdravog i sigurnog radnog mjesta.<\/p>\n

U priop\u0107enju\u00a0Me\u0111unarodne konfederacije sindikata<\/a>\u00a0navodi se kako diljem svijeta lo\u0161i uvjeti rada ubijaju jednog radnika svakih 11 sekundi. Iako se sve ove smrti mogu izbje\u0107i, broj smrtnih slu\u010dajeva se pove\u0107ava, upozorava Sharan Burrow, glavna tajnica Me\u0111unarodne konfederacije sindikata te nagla\u0161ava kako iz toga razloga sindikati organiziraju stimuliraju\u0107u kampanju za sigurnost, pravdu i odgovornost.<\/p>\n

Svaka smrt vezana uz rad mo\u017ee se izbje\u0107i. Imamo znanja. Imamo tehnologiju, mo\u017eemo \u017eivjeti mjesecima u praznini svemira.<\/p>\n

Ali na Zemlji, broj radnika koje je ubio njihov posao raste. Ne zbog nedostatka znanja. Zbog nedostatka volje.<\/p>\n

Kompanije se ocjenjuju prema njihovim godi\u0161njim poslovanjima, ne prema evidenciji nesre\u0107a. Korporativni menad\u017eeri su bogato nagra\u0111eni za ukidanje radnih mjesta, outsourcing i profit. U najmanju ruku potrebna je velika nesre\u0107a kako bi zdravlje i sigurnost radnika bile tema upravnih odbora.<\/p>\n

Ta nezainteresiranost ili oholost do\u0111e na naplatu. Prema procjenama\u00a0Me\u0111unarodne organizacije rada<\/a>, objavljenim u rujnu 2017. godine, smrtne ozljede ili bolesti u vezi s radom su se pove\u0107ale na 2.78 milijuna godi\u0161nje. Ve\u0107ina tih smrti, 2.4 milijuna su\u00a0rezultat bolesti u vezi s radom<\/a>, ne nesre\u0107a.<\/p>\n

To je zaustavljiva epidemija koja broji jednu smrt vezanu uz rad svakih 11 sekundi, svaki dan, neprekidno.<\/p>\n

Me\u0111unarodna organizacija rada procjenjuje tro\u0161kove ovog gubitka na 3.94% globalnog BDP godi\u0161nje ili 2.99 milijardi ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n

Kako ne bi bilo zabune, ovi podatci su podcijenjeni. Ne povezuju se uvjeti rada s bolestima te za cijele kategorije uvjeta rada nitko ne broji koliko smrtnih slu\u010dajeva uzrokuju, kao npr. sr\u010dani udari koji se ve\u0107inom smatraju prirodnom smr\u0107u, ne povezuju\u0107i ih s previ\u0161e rada kao i obolijevanje od raznih oblika raka. Isto tako, pove\u0107ao se i broj samoubojstava povezan s o\u010dajem radnika koji uzrokuju promjene u na\u010dinu rada (nesigurnost rada i preveliko optere\u0107enje radom).<\/p>\n

Isto tako, u priop\u0107enju se upozorava kako na vra\u0107anje ve\u0107 iskorijenjenih bolesti, kao \u0161to je plu\u0107na bolest Crna plu\u0107a, tako i na pojavu novih rizika, kao \u0161to su novi materijali (nanomaterijali), novi na\u010dini rada povezani uz gig ekonomiju, eksplozija povremenog rada. Seksualno uznemiravanje i zlostavljanje su svakodnevna \u010dinjenica u radnom \u017eivotu mnogih \u017eena, koje su preobi\u010dne da bi zainteresirale medije ili upla\u0161ene za ostanak u svijetu rada da bi zatra\u017eile pomo\u0107. Ovakav na\u010din nasilja na radnom mjestu pokazuje koliko je jasna i bitna uloga sindikata u osiguravanju radnih mjesta sigurnim mjestima.<\/p>\n

Zbog svega navedenoga sindikati su odabrali temu za obilje\u017eavanje 28. travnja \u201eSindikalno organizirana radna mjesta su sigurnija radna mjesta\u201c kao i zbog \u010dinjenice kako je teza dokazana u raznim istra\u017eivanjima i u praksi.<\/p>\n

Me\u0111unarodna konfederacija sindikata zbog toga osna\u017euje globalnu kampanju o za\u0161titi na radu, posve\u0107uju\u0107i se radu na globalnoj zabrani azbesta te obnovi kampanje bez raka povezanih s poslom. Isto tako, visoko na listi prioriteta su i bolesti koje su uzrokovane o\u010dajem radnika, uklju\u010duju\u0107i i samoubojstva i mentalne bolesti.<\/p>\n

Tako\u0111er, sindikati za\u0161titu na radu \u017eele vidjeti me\u0111u temeljnim na\u010delima i pravima na radu Me\u0111unarodne organizacije rada, uz postoje\u0107e temeljne standarde o prisilnom radu, dje\u010djem radu, diskriminaciji te slobodi na udru\u017eivanje i kolektivno pregovaranje.<\/p>\n

Isto tako,\u00a0Europska konfederacija sindikata<\/a>\u00a0(ETUC) ukazuje da je najbolji na\u010din osiguravanja zdravog radnog mjesta svih radnika osnivanje radni\u010dkog odbora za za\u0161titu na radu uz potporu potpuno educiranog te posve\u0107enog povjerenika radnika za za\u0161titu na radu, imenovanog od strane sindikata. Potreba za vi\u0161e povjerenika radnika za za\u0161titu na radu opravdava se \u010dinjenicom kako u EU vi\u0161e od 3,700 radnika umire u nesre\u0107ama svake godine te je vi\u0161e od 200.000 smrti posljedica bolesti vezanih uz rad.<\/p>\n

Povjerenici radnika za za\u0161titu na radu imenovani od strane sindikata jedini poznaju stvarnost radnog mjesta i uistinu znaju \u0161to se doga\u0111a na dnevnoj razini te su sposobni identificirati rizik prije rukovoditelja. Povjerenici radnika za za\u0161titu na radu tako\u0111er slu\u017ee i kao kanal za radnike da se \u010duje njihov glas.<\/p>\n

ETUC zaklju\u010duje kako povjerenici radnika za za\u0161titu na radu imenovani od strane sindikata radno mjesto stvarno \u010dine sigurnijim te pozivaju EU na pobolj\u0161anje prava koja povjerenici radnika za za\u0161titu na radu imaju kao i na obnovu obveze za njihovo osna\u017eivanje kako bi odlu\u010dno djelovali na svim radnim mjestima.<\/p>\n

U tom svjetlu Nezavisni hrvatski sindikati prisje\u0107aju se 2014. godine, kada su dono\u0161enjem novog Zakona o za\u0161titi na radu sindikati ostali bez mogu\u0107nosti imenovanja povjerenika radnika za za\u0161titu na radu bez nekakvog suvislog opravdanja. Isto tako i danas, u jeku izmjena Zakona o za\u0161titi na radu i to kako bi poslodavci u\u0161tedjeli milijune kuna koje sada izdvajaju za za\u0161titu na radu, nadle\u017eno ministarstvo ostaje gluho i slijepo na zahtjeve sindikata. Navedeno dovoljno govori o odnosu dr\u017eave prema sindikatima i njihovom shva\u0107anju uloge povjerenika radnika za za\u0161titu na radu. O shva\u0107anju va\u017enosti prevencije i unaprje\u0111ivanja za\u0161tite na radu dovoljno govori i \u010dinjenica smanjivanja zakonskog broja sastanaka odbora za za\u0161titu na radu.<\/p>\n

Da se ula\u017ee i mali dio onoga \u0161to je predvi\u0111eno da \u0107e se u\u0161tedjeti Akcijskim planom za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva, u 2017. godini mo\u017eda ne bi poginula 22 radnika te mo\u017eda ne bi bilo 1.699 osoba te\u0161ko ozlije\u0111enih na radu.[1]<\/p>\n

Isto tako, mo\u017eda ne bi bilo prijavljenih 18.036 ozljeda na radu te 206 profesionalnih bolesti u 2017. godini, \u0161to je u odnosu na 2015. vi\u0161e za 1.808 ozljeda i 67 slu\u010dajeva profesionalnih bolesti.[2]<\/p>\n

O odnosu dr\u017eave prema za\u0161titi na radu dovoljno govori i \u010dinjenica kako 4 godine nakon stupanja Zakona o za\u0161titi na radu na snagu, jo\u0161 uvijek nisu donijeti svi potrebni provedbeni propisi. Isto tako, Vlada RH nije donijela niti Nacionalni program za\u0161tite na radu, iako je na to obvezna sukladno zahtjevima Europske unije, kao i Konvencije br. 155 Me\u0111unarodne organizacije rada o sigurnosti i za\u0161titi zdravlja na radu i o radnom okru\u017eenju.<\/p>\n

Ne zaboravimo, Op\u0107a deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda govori kako svatko ima pravo na rad, slobodni izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada i na za\u0161titu od nezaposlenosti.<\/p>\n

Filadelfijska deklaracija (o cilju i svrsi Me\u0111unarodne organizacije rada) ka\u017ee kako sva ljudska bi\u0107a, bez obzira na rasu, vjeru ili spol, imaju pravo tra\u017eiti kako materijalno blagostanje tako i duhovni razvoj u uvjetima mira i dostojanstva, ekonomske sigurnosti i jednake dostupnosti.<\/p>\n

Povelja Europske unije o temeljnim pravima govori kako svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se \u010duvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.<\/p>\n

Europska socijalna povelja u svom \u010dlanku 3. govori o pravu na sigurnost i za\u0161titu zdravlja na radu (\u010dlanak koji Republika Hrvatska na\u017ealost nije ratificirala).<\/p>\n

Ustav Republike Hrvatske govori kako se svakome jam\u010di \u0161tovanje i pravna za\u0161tita njegovog osobnog i obiteljskog \u017eivota, dostojanstva, ugleda i \u010dasti.<\/p>\n

Ne zaboravimo, pravo na zdrav i siguran rad osnovno je ljudsko pravo.<\/p>\n

Ne zaboravimo, pravo na \u017eivot i zdravlje osnovna su ljudska prava koja ne prestaju va\u017eiti na ulazu na radna mjesta.<\/p>\n

Sje\u0107ajmo se mrtvih. Borimo se za \u017eive.<\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od 2003. godine Me\u0111unarodna organizacija rada obilje\u017eava Svjetski dan sigurnosti i za\u0161tite zdravlja na radu s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, a sindikalni pokret od 1996. godine 28. travnja obilje\u017eava komemoracijom za sve \u017ertve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, s jasnom porukom: sje\u0107amo se mrtvih, borimo se za \u017eive. U Republici […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6155"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6155"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6157,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6155\/revisions\/6157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}