{"id":6152,"date":"2018-04-26T20:07:42","date_gmt":"2018-04-26T19:07:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6152"},"modified":"2018-04-26T20:08:10","modified_gmt":"2018-04-26T19:08:10","slug":"26-04-2018-prihvacen-nacionalni-program-reformi-za-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6152","title":{"rendered":"26.04.2018. – Prihva\u0107en nacionalni program reformi za 2018."},"content":{"rendered":"

Vlada je u \u010detvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za idu\u0107e trogodi\u0161nje razdoblje koji sadr\u017ee tri klju\u010dna cilja – ja\u010danje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada i odr\u017eivost javnih financija.<\/em><\/p>\n

Premijer Andrej Plenkovi\u0107 istaknuo je na po\u010detku sjednice Vlade da je Nacionalni program reformi strate\u0161ki dokument, koji sadr\u017ei tri klju\u010dna cilja – ja\u010danje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada i odr\u017eivost javnih financija – te da je sada pravi trenutak za provo\u0111enje strukturnih reformi.<\/p>\n

\n

“To su ciljevi koji su temeljeni i na na\u0161em politi\u010dkom programu kao Vlade i u skladu su s preporukama iz izvje\u0161\u0107a Europske komisije. \u017delimo da ovaj dokument bude pokreta\u010d brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019.\u201d, izjavio je. Za ostvarivanje tih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih podru\u010dja.<\/p>\n

Ovo je pravi okvir i pravi trenutak za provo\u0111enje strukturnih reformi, smatra Plenkovi\u0107, jer ministri znaju \u0161to su strate\u0161ki prioriteti, dok su gospodarski rast i i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Plenkovi\u0107 smatra da je sada pravi trenutak za klju\u010dne iskorake i zbog toga \u0161to u ovoj godini nisu predvi\u0111eni izbori.<\/p>\n

“O\u010dekujem isto tako i izvanredne rezultate u jo\u0161 jednoj turisti\u010dkoj sezoni koja \u0107e sigurno dati dodatni ekonomski poticaj”, zaklju\u010dio je Plenkovi\u0107.<\/p>\n

O\u010dekuje se usporavanje rasta BDP-a<\/strong><\/p>\n

U programu konvergencije za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, idu\u0107e godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini po 2,5 posto. U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i nagla\u0161avaju da su 2016. i 2017. nadma\u0161ena o\u010dekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de prora\u010duna op\u0107e dr\u017eave za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predvi\u0111a deficit od 0,5 posto bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP), nakon \u0161to je u 2017. po prvi puta ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna. Za idu\u0107u godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom “nula” za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini. Do 2021. javni dug pada sa 78 na 66 posto BDP-a<\/p>\n

U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja za 12 postotnih bodova do 2021. godine temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji dr\u017eavne imovine.<\/p>\n

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Time je u posljednje dvije godine udio duga u BDP-u smanjen za gotovo 6 postotnih bodova, a u\u0161tede na kamatama iznosile su 2 milijarde kuna. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Iz dana\u0161nje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.<\/p>\n

O\u010dekuje se i daljnje smanjenje tro\u0161ka za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a. Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.<\/p>\n

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe klju\u010dnih strukturnih politika dr\u017eave, a program konvergencije odre\u0111uje klju\u010dne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvje\u0161tavanja i uskla\u0111ivanja ekonomskih politika dr\u017eava \u010dlanica EU-a sa zajedni\u010dki definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepo\u0161tivanje rezultira sankcijama koje uklju\u010duju i “zamrzavanje” sredstava EU-a za dr\u017eavu \u010dlanicu.<\/p>\n

Mjere za ja\u010danje konkurentnosti<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u planiranih 59 mjera u 11 reformskih podru\u010dja navodi se niz mjera za ja\u010danje konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rastere\u0107enje, \u010dije detalje tek treba definirati. Prije toga provest \u0107e se analiza kako dodatno porezno rasteretiti gra\u0111ane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom \u0107e se voditi ra\u010duna da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.<\/p>\n

Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rastere\u0107enje, no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog optere\u0107enja nije samo pitanje porezne stope, ve\u0107 i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja tro\u0161ka smje\u0161taja i hrane za sezonske radnike. U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvo\u0111enje poreza na nekretnine, ali je ‘na stolu’ smanjenje op\u0107e stope PDV-a.<\/p>\n

Izme\u0111u ostalog Vlada do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se i pove\u0107anje ukupnih ulaganja u istra\u017eivanje i razvoja 1,4 posto BDP-a do 2020. kroz porezne olak\u0161ice poslovnom sektoru na dobit i dohodak te \u0107e se nastaviti s daljnjim administrativnim rastere\u0107enjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih tro\u0161kova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10 posto ukupnog optere\u0107enja. Nastavlja se liberalizacija tr\u017ei\u0161ta usluga \u010diji je srednjoro\u010dni cilj potaknuti pove\u0107anje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5 posto s dodatnih barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019.<\/p>\n

Do kraja 2018. \u0107e se uvesti jedinstveni elektroni\u010dki postupak za pokretanje poslovanja u maksimalno tri dana, kao i potpuno zaprimanje i izdavanje eRa\u010duna u postupcima javne nabave. Planira se i okrupniti javne isporu\u010ditelje vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje s ciljem u\u010dinkovitog upravljanja infrastrukturom, kao i ujedna\u010davanja cijena vodne usluge na jednom uslu\u017enom podru\u010dju.<\/p>\n

U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi zakon o pla\u0107ama dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika. Taj novi model podrazumijeva uvo\u0111enje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a po\u010divat \u0107e na na\u010delima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stru\u010dnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada.<\/p>\n

Program restrukturiranja prometnog sektora<\/strong><\/p>\n

Nacionalni program reformi sadr\u017ei restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i H\u017d-a te potragu za strate\u0161kim partnerom za Croatia Airlines, kao i ure\u0111ivanje pitanja pomorskog dobra i turisti\u010dkog zemlji\u0161ta, o \u010demu se zakonski tekstovi pripremaju.<\/p>\n

Kod restrukturiranja \u017eeljeznice priprema se opse\u017ean program usmjeren pobolj\u0161anju poslovanja H\u017d Infrastrukture i H\u017d Carga, te se, sli\u010dno kao i za cestarski sektor, i za \u017eeljezni\u010dki priprema projekt sa Svjetskom bankom. Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o sta\u017eu osiguranja s pove\u0107anim trajanjem. Tako se u svrhu poticanja du\u017eeg ostanka u svijetu rada razmatra izmjena zakona o mirovinskom osiguranju kojom \u0107e se postupno ubrzati izjedna\u010davanje dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce te postupno ubrzati podizanje dobi na 67 godina za \u017eene i mu\u0161karce.<\/p>\n

Ujedno se razmatra pove\u0107anje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja i pro\u0161irenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Pro\u0161irenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz kori\u0161tenje mirovine omogu\u0107it \u0107e se jo\u0161 nekim kategorijama umirovljenika da uz mirovinu ostvare dodatan prihod u starosti. U cilju provedbe mjere unaprje\u0111ivanja kapitaliziranog mirovinskog sustava planiraju se provesti izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravaju\u0107im dru\u0161tvima.<\/p>\n

\u0160to se pravosu\u0111a ti\u010de, priprema se reorganizacija mre\u017ee sudova, smanjit \u0107e se broj op\u0107inskih i prekr\u0161ajnih sudova s 46 na 34 op\u0107inska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina na op\u0107inskim i trgova\u010dkim sudovima o\u010dekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta.<\/p>\n

U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada isti\u010de se provedba pilot faze kurikularne reforme je prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme – 72 \u0161kole \u0107e sudjelovati u pilot fazi kurikularne reforme, a 151 \u0161kola u projektu e-\u0160kola. Pristupit \u0107e se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.<\/p>\n

Demografska obnova<\/strong><\/p>\n

Oko demografske obnove Vlada planira unaprje\u0111enjem zakonske regulative u podru\u010dju doplatka za djecu omogu\u0107iti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50 na 70 posto prora\u010dunske osnovice, kako bi se pro\u0161irio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu za tre\u0107e i \u010detvrto dijete. Me\u0111u ostalim, najavljena je i izrada novog Zakon o socijalnoj skrbi te \u0107e se provesti integracija upravljanja socijalnim naknadama kako bi se osigurao transparentan sustav socijalnih naknada (s podacima o vrsti i iznosu naknada za svakog korisnika).<\/p>\n

U zdravstvu se nastavlja reforma bolni\u010dkog sustava kroz funkcionalnu integraciju bolnica (do sada je sklopljeno 6 ugovora\/12 bolnica, u planu je sklopiti ugovore za jo\u0161 5 bolnica). Tako\u0111er, novim zakonskim prijedlogom uspostavit \u0107e se novi sustav odre\u0111ivanja cijena lijekova koji se izdaju na recept.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlada je u \u010detvrtak na sjednici prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za idu\u0107e trogodi\u0161nje razdoblje koji sadr\u017ee tri klju\u010dna cilja – ja\u010danje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tr\u017ei\u0161tem rada i odr\u017eivost javnih financija. Premijer Andrej Plenkovi\u0107 istaknuo je na po\u010detku sjednice Vlade da je Nacionalni program reformi strate\u0161ki dokument, koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6152"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6152"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6152\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6154,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6152\/revisions\/6154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}