Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas ministru financija pismo vezano uz najave izmjena poreza na dohodak i pripadaju\u0107ih doprinosa, a koji u cijelosti prenosimo: Po\u0161tovani gospodine ministre,<\/p>\n
kao i kod pro\u0161lih izmjena u poreznom sustavu RH, tako smo i ovoga puta neugodno iznena\u0111eni medijskim vijestima i Va\u0161im najavama kako se u Ministarstvu financija pripremaju izmjene sustava poreza, me\u0111u kojima i poreza na dohodak s pripadaju\u0107im doprinosima, a na \u010demu radi radna skupina u kojoj opet nema predstavnika sindikata, ali, kao i pro\u0161li put, uz ostale sudjeluju i predstavnici poslovnog sektora. Opet, po starom obi\u010daju, o tome doznajemo iz medija, a ne, kako bi se to o\u010dekivalo i kako bi to \u010dinila vlada opredijeljena za socijalni dijalog i partnerstvo, kroz dijalog, konzultacije i usugla\u0161avanje sa sindikatima.<\/p>\n
Iako sindikati neprekidno upozoravaju na nizak standard i nedovoljne prihode za pokri\u0107e \u010dak i redovitih mjese\u010dnih rashoda ve\u0107ine hrvatskih ku\u0107anstava, \u0161to u najve\u0107em dijelu uzrokuje i odlazak hrvatskih gra\u0111ana u druge zemlje, opet se ide u smjeru (prema medijskim najavama) u kojemu \u0107e oni koji imaju najvi\u0161e imati i najvi\u0161e koristi.<\/p>\n
Kako ne bi bilo zabune, podr\u017eavamo izmjene u poreznom sustavu koje \u0107e onima sa najni\u017eim prihodima pove\u0107ati neto pla\u0107u, no ne mo\u017eemo podr\u017eati mogu\u0107nost ukidanja doprinosa za obvezno osiguranje u slu\u010daju nezaposlenosti te zdravstveno osiguranje za slu\u010daj ozljede na radu i profesionalne bolesti, jer to ukidanje, osim \u0161to \u0107e smanjiti tro\u0161ak pla\u0107e za poslodavca (bruto II), ne\u0107e automatski imati nikakav utjecaj na neto pla\u0107e. Jo\u0161 nam je svje\u017ee u sje\u0107anju kako je zavr\u0161io pokus od prije nekoliko godina, kada je tada\u0161nji ministar financija smanjio stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto (bruto II, odnosno doprinos na pla\u0107u) sa ciljem smanjenja tro\u0161ka rada, a \u0161to je trebalo rezultirati pove\u0107anjem zapo\u0161ljavanja. Mjera se pokazala neuspje\u0161nom, o \u010demu dovoljno govori i \u010dinjenica da je nakon manje od dvije godine stopa vra\u0107ena na 15 posto, jer su poslodavci sredstva u\u0161te\u0111ena smanjenjem stope zadr\u017eali za sebe i nisu ih preto\u010dili niti u novo zapo\u0161ljavanje niti u pove\u0107anje pla\u0107a radnicima (svaka \u010dast izuzetcima, no bilo ih je malo).<\/p>\n
U nastavku teksta detaljnije smo razradili doprinose na pla\u0107u (bruto II).<\/p>\n
Doprinosi za zdravstveno osiguranje za slu\u010daj ozljede na radu i profesionalne bolesti\u00a0<\/strong>uklju\u010duju<\/strong>doprinos za za\u0161titu zdravlja na radu \u2013 koji se obra\u010dunava po stopi od 0,5% i posebni doprinos za za\u0161titu zdravlja na radu \u2013 koji\u00a0 se obra\u010dunava po stopi od 0,5%.<\/p>\n Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvaja sredstva za provo\u0111enje mjera specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite koje u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja obuhva\u0107aju:<\/p>\n –\u00a0 Lije\u010dni\u010dke preglede i dijagnosti\u010dke postupke radi utvr\u0111ivanja zdravstvene sposobnosti osiguranika na poslovima na kojima radnik mo\u017ee raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvr\u0111ivanja zdravstvene sposobnosti<\/p>\n –\u00a0 Pra\u0107enje i analizu pobola s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti<\/p>\n –\u00a0 Provo\u0111enje dijagnosti\u010dkih postupaka radi utvr\u0111ivanja profesionalnih bolesti<\/p>\n –\u00a0 Obilaske radnih mjesta u svrhu ocjenjivanja zdravstvene sposobnosti radnika i zahtjeva radnog mjesta, radi provjere procjene opasnosti i kod promjene radnih procesa, kao i obilaske radi procjene psihosocijalnih rizika<\/p>\n –\u00a0\u00a0 Edukativne programe koji uklju\u010duju edukacije radnika o akutnom djelovanju \u0161tetnosti na radnom mjestu, edukacije o odr\u017eavanju radne sposobnosti te davanje savjeta o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu, uklju\u010duju\u0107i i radnike oboljele od kroni\u010dnih bolesti te edukacije radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika kao i edukacije u sklopu organiziranih projekata Zavoda.<\/p>\n Tko \u0107e ukidanjem doprinosa snositi tro\u0161kove navedenih mjera specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite koja se odnosi na zdravlje na radu?<\/strong><\/p>\n Pri zadnjoj izradi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu, u postupak se krenulo zbog smanjivanja tro\u0161kova, koje provo\u0111enje mjera za\u0161tite na radu uzrokuje poslodavcima, a na temelju Akcijskog plana za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva te je kao jedno od administrativnih optere\u0107enja navedena i edukacija radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i. Planira li se prijedlogom ukidanja doprinosa nametnuti nove financijske obveze poslodavcima, jer te\u0161ko da bi se tro\u0161kovi mjera specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite financirali isklju\u010divo iz doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje? Ili je namjera ukidanje mjera te jo\u0161 ve\u0107e srozavanje za\u0161tite na radu, odnosno prevencije?!<\/p>\n Vi\u0161e puta su sindikati ponavljali kako se iz doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu treba ja\u010dati prevencija te financirati ve\u0107u \u201eko\u0161aricu usluga\u201c iz podru\u010dja za\u0161tite zdravlja na radu za poslodavce. Isto tako, Nezavisni hrvatski sindikati su predlagali da se edukacija radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, koja je progla\u0161ena administrativnim optere\u0107enjem, financira upravo iz predmetnog doprinosa.<\/p>\n Nadalje, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisana su prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, uklju\u010duju\u0107i i prava za slu\u010daj ozljede na radu i profesionalne bolesti, a to su pravo na zdravstvenu za\u0161titu i pravo na nov\u010dane naknade. Pravo na nov\u010dane naknade za slu\u010daj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti obuhva\u0107a:<\/p>\n Pravo na naknadu pla\u0107e koja pripada osiguraniku u slu\u010daju privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, osiguraniku se ispla\u0107uje na teret sredstava Zavoda od prvog dana kori\u0161tenja prava.\u00a0Tko bi snosio tro\u0161kove naknade pla\u0107e u slu\u010daju bolovanja zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti?<\/strong>\u00a0Poslodavci? Dr\u017eavni prora\u010dun? Ako bi tro\u0161kove snosio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – iz kojih bi to sredstava bilo i \u0161to bi to u kona\u010dnici zna\u010dilo za osiguranike\/radnike, ako ne pove\u0107anje ukupnih tro\u0161kova za zdravstveno osiguranje? Ako bi radnik i dobio ve\u0107u pla\u0107u zbog ukidanja doprinosa, u \u0161to izra\u017eavamo sumnju, isto pove\u0107anje bi potro\u0161io na pove\u0107ani izdatak za zdravstveno osiguranje do kojeg \u0107e neminovno do\u0107i, ako se namjerava zadr\u017eati postoje\u0107a prava iz zdravstvenog osiguranja za slu\u010daj ozljede na radu i profesionalne bolesti.<\/p>\n Prema Izvje\u0161\u0107u o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu, u 2016. godini za naknade privremene nesposobnosti za rad i isplate osiguranicima za ozljede na radu i profesionalna oboljenja izdvojeno je 178.088.897 kuna, a 2017. godine 177.021.842 kune<\/p>\n Prema izvje\u0161\u0107u Hrvatskog zavoda za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu o ozljedama na radu u 2017. godini, najve\u0107i broj ozljeda na radu dogodio se kod poslodavaca koji zapo\u0161ljavaju vi\u0161e od 500 radnika (44,50%), zatim kod poslodavaca koji zapo\u0161ljavaju 50-249 radnika (26,58%).\u00a0 Broj ozljeda na radu raste iz godine u godinu. U 2015. godini bilo je prijavljeno 16.228 ozljeda na radu, od kojih je priznato 13.784 te 139 profesionalnih bolesti, od kojih je priznato 106. 2016. godine bilo je prijavljeno 16.529 ozljeda na radu, od kojih je priznato 13.700 te 197 profesionalnih bolesti, od kojih je priznato 146. 2017. godine prijavljeno je 18.036 ozljeda na radu, od kojih je priznato 14.829 te 206 profesionalnih bolesti, od kojih je priznato 163.<\/p>\n S obzirom na status za\u0161tite na radu na razini poslodavaca i dr\u017eave, vrlo je vjerojatno da \u0107e broj ozljeda na radu i dalje rasti, a postavlja se pitanje tko \u0107e snositi tro\u0161kove? Ili \u0107e se sve prepustiti pravosu\u0111u i sudskim postupcima za naknadu \u0161tete? Gdje je radnik u cijeloj pri\u010di, koliko \u0107e on dobiti ili izgubiti?<\/p>\n Doprinos za obvezno osiguranje u slu\u010daju nezaposlenosti \u2013<\/strong>koji se obra\u010dunava po stopi od 1,7%<\/p>\n Sukladno Zakonu o posredovanju pri zapo\u0161ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, izvori sredstva za djelatnost zapo\u0161ljavanja su doprinosi i drugi izvori.\u00a0 S obzirom da se HZZ najve\u0107im dijelom financira iz Dr\u017eavnog prora\u010duna, a najve\u0107i udio rashoda imaju rashodi za prava za vrijeme nezaposlenosti (redovne nov\u010dane naknade, jednokratne nov\u010dane naknade, jednokratna nov\u010dana pomo\u0107, naknade putnih i selidbenih tro\u0161kova) iz kojih sredstava \u0107e se navedeno financirati? Odnosno ukidanjem doprinosa, osiguranja za vrijeme nezaposlenosti, ukidaju se zapravo i prava za vrijeme nezaposlenosti. Koja \u0107e biti uloga HZZ-a, osim provo\u0111enja mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja?<\/p>\n Ovim putem pozivamo Vas da se razgovor o ovoj tako osjetljivoj temi ne vodi putem medija, niti samo kroz birane predstavnike radnih skupina, ve\u0107 i kroz trostrani dijalog koji\u00a0uklju\u010duje<\/strong>\u00a0i sindikate.<\/p>\n S po\u0161tovanjem<\/p>\n\n