{"id":6127,"date":"2018-04-11T14:15:09","date_gmt":"2018-04-11T13:15:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6127"},"modified":"2018-04-11T14:15:09","modified_gmt":"2018-04-11T13:15:09","slug":"11-04-2018-primjedbe-nhs-a-na-izmjene-i-dopune-zakona-o-zastiti-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6127","title":{"rendered":"11.04.2018. – Primjedbe NHS-a na izmjene i dopune Zakona o za\u0161titi na radu"},"content":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati su temeljem rasprave na Odboru NHS-a za za\u0161titu na radu uputili nadle\u017enom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava svoje primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu. O\u010ditovanje prenosimo u cijelosti:<\/em><\/p>\n

Po\u0161tovani,
\nu vezi dostavljenog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu, Nezavisni hrvatski sindikati o\u010dituju se kako slijedi:
\n\u010clanak 3. Prijedloga Zakona kojim se mijenja \u010dlanak 4. Zakona<\/p>\n

Iako je Zakonom o za\u0161titi na radu odre\u0111eno da se isti primjenjuje u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca te se predlo\u017eenim izmjenama i dopunama Zakona samo jasnije odre\u0111uje primjena Zakona, mi\u0161ljenja smo kako je to krivi smjer, odnosno mi\u0161ljenja smo kako se na samozaposlene osobe trebaju odnositi odre\u0111ene obveze iz Zakona o za\u0161titi na radu. Naime,\u00a0<\/strong>u Komunikaciji Europskom parlamentu, Vije\u0107u, Europskom gospodarskom i socijalnom vije\u0107u i Odboru regija \u2013 Sigurniji i zdraviji rad za sve \u2013 modernizacija EU politike o za\u0161titi zdravlja i sigurnosti na radu, Europska komisija je preporu\u010dila dr\u017eavama \u010dlanicama pro\u0161irivanje zakonodavstva za\u0161tite na radu na samozaposlene osobe, ukazuju\u0107i na va\u017enost da i takve osobe budu pokrivene za\u0161titom na radu te uzimaju\u0107i u obzir Preporuku Vije\u0107a o pobolj\u0161anju za\u0161tite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba.<\/p>\n

\n

Prije usvajanja Preporuke Vije\u0107a, mali broj dr\u017eava \u010dlanica je uklju\u010dio samozaposlene u podru\u010dje primjene zakonodavstva o za\u0161titi na radu, a nakon usvajanja Preporuke oko polovica dr\u017eava \u010dlanica je uklju\u010dila samozaposlene u podru\u010dje primjene zakonodavstva o za\u0161titi na radu, u varijacijama po pitanju definicije, dosega zakonodavstva i opsega njihovih obveza.<\/p>\n

S obzirom na ubrzanu promjenu sustava rada i nove oblike rada te pove\u0107anja nesigurnosti radnika i samozaposlenih osoba, pitanje primjene za\u0161tite na radu na sve postaje jo\u0161 va\u017enije u sprje\u010davanju ozljeda na radu i bolesti.<\/p>\n

Svaka osoba koja ulazi u poduzetni\u0161tvo, bila ona samozaposlena ili ne, treba biti od po\u010detka svjesna svojih obveza i odgovornosti, ne samo financijskih, ve\u0107 i obveza za\u0161tite na radu. Jedino na takav na\u010din mo\u017eemo graditi odgovorno dru\u0161tvo, a i poslodavce.<\/p>\n

\u00a0Jasno je da se na samozaposlenu osobu ne mo\u017ee u cijelosti odnositi Zakon o za\u0161titi na radu te je potrebno osmisliti na\u010din na koji bi to bilo najbolje izvesti uz analize i argumente te gledaju\u0107i dalekose\u017eno i imaju\u0107i u obzir dobrobit cijelog dru\u0161tva.<\/p>\n

Stavak 3. je potrebno pojasniti, odnosno povezati s Pravilnikom o za\u0161titi na radu na privremenim gradili\u0161tima, jer odredba utvr\u0111ena na ovakav na\u010din mo\u017ee dovesti do pogre\u0161nog tuma\u010denja.<\/p>\n

Isto tako, postavlja se pitanje za\u0161tite na radu na \u201eco-working\u201c prostorima gdje nema poslodavaca i radnika, ali se u isto vrijeme nalazi vi\u0161e samozaposlenih osoba koje rade odre\u0111ene poslove. Primjenjuju li se odre\u0111ene obveze za\u0161tite na radu, koje i tko ih primjenjuje?<\/p>\n

\u010clanak 8. Prijedloga Zakona kojim se mijenja \u010dlanak 34. Zakona<\/strong><\/p>\n

Protivimo se predlo\u017eenoj izmjeni kojom se smanjuje broj sastanaka odbora za za\u0161titu na radu (stavak 7.) jer smo mi\u0161ljenja kako sastanci odbora za za\u0161titu na radu nisu administrativno optere\u0107enje poslodavaca ve\u0107 naprotiv na\u010din unaprje\u0111ivanja za\u0161tite na radu.<\/p>\n

Svrha Zakona o za\u0161titi na radu je sustavno unaprje\u0111ivanje sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika i osoba na radu, sprje\u010davanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, a rad odbora je odlu\u010dan faktor u unaprje\u0111ivanju sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika. Kvalitetnim radom odbora posti\u017eu se bolja prevencija i bolja kontrola nad mjerama za\u0161tite na radu, \u0161to mo\u017ee dovesti do smanjivanja ostalih tro\u0161kova koje uzrokuje lo\u0161e provo\u0111enje mjera za\u0161tite na radu, kako za poslodavca tako i za dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

Sada\u0161nji broj sastanaka (4 sastanka godi\u0161nje) nije prevelik te je isti najzastupljeniji u ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama koje imaju regulirane odbore za\u0161tite na radu. Sastanci odbora ne mogu se promatrati kao administrativno optere\u0107enje, jer oni to nisu, ve\u0107 se trebaju promatrati kao sredstvo dijaloga i unaprje\u0111enje za\u0161tite na radu. Rad odbora treba poticati i unaprje\u0111ivati, a ne gu\u0161iti. Poznato je, kod nas vi\u0161e u teoriji nego u praksi, da je klju\u010d za\u0161tite na radu prevencija, a dijalog u odborima je jedan od na\u010dina na koji se promicanje prevencije i kulture dijaloga i za\u0161tite na radu mo\u017ee provoditi u punom smislu. Ulaganje u dijalog i prevenciju nije optere\u0107enje.<\/p>\n

Tako\u0111er, kako bi se smanjili tro\u0161kovi poslodavca, predla\u017eemo da se tro\u0161kovi dolaska doktora medicine rada na sastanke odbora podmiruju iz sredstava doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu, a isto tako uz dana\u0161nju tehnologiju ne vidimo uistinu razloga zbog kojih bi poslodavci imali toliko velike tro\u0161kove zbog odbora za za\u0161titu na radu.<\/p>\n

\u010clanak 11. Prijedloga Zakona kojim se mijenja \u010dlanak 56. Zakona<\/strong><\/p>\n

Protivimo se smanjivanju broja osposobljenih radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i jer ti radnici, odnosno njihovo osposobljavanje nije administrativno optere\u0107enje.<\/p>\n

Napominjemo kako je prva pomo\u0107 va\u017ena kao najhitnija i najbitnija pomo\u0107 jer se pru\u017ea na licu mjesta iznenada unesre\u0107enoj ili oboljeloj osobi. Zbog toga, smanjivanje broja osposobljenih radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administrativno rastere\u0107enje te mo\u017ee dovesti do situacija gdje doslovno ljudski \u017eivoti mogu biti izgubljeni zbog izostanka pravovremenog reagiranja. Bez obzira na dostupnost medicinskih slu\u017ebi, prijevoznih sredstava i sl. \u010dinjenica je da pravovremeno reagiranje spa\u0161ava \u017eivote. Stoga, osposobljavanje radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administriranje, kojeg bi se trebalo rije\u0161iti te je nedopustivo i nejasno kako se takva mjera mo\u017ee nazivati administrativnim rastere\u0107enjem.<\/p>\n

Nadalje, u vezi novog stavka 3., iako je u obrazlo\u017eenju \u010dlanka 11. navedeno kako se dodavanjem novih stavaka u \u010dlanak 56. \u017eeli ukazati da na svakom radnom mjestu (u istom radnom prostoru) i u\u00a0svakom trenutku<\/strong>\u00a0barem jedan radnik treba biti osposobljen i imenovan za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, iz samog odre\u0111enja stavka 3. nije jasno vidljivo da u svakom trenutku barem jedan radnik treba biti osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i.<\/p>\n

Nadalje, ako na radili\u0161tu rade 2 radnika, samo jedan mora biti osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, sukladno Zakonu, \u0161to ako se tom radniku ne\u0161to dogodi? Tko \u0107e mu pru\u017eiti prvu pomo\u0107? Sam sebi? Iz svega navedenog jasno je kako je postavljanje donje granice na 1 radnika zapravo nelogi\u010dno i ne\u017eivotno.<\/p>\n

Slijedom svega navedenoga, mi\u0161ljenja smo kako svaki radnik mora biti osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i te je potrebno prona\u0107i javna sredstva iz kojih bi se isto moglo financirati.<\/p>\n

Tako\u0111er, kako u prekr\u0161ajnim mjerama uop\u0107e nisu predvi\u0111ene kazne za poslodavca koji nije imenovao osobu za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, odnosno odre\u0111eno je samo kako \u0107e inspektor usmenim rje\u0161enjem poslodavcu narediti organiziranje pru\u017eanja prve pomo\u0107i radnicima na radu na propisani na\u010din, mi\u0161ljenja smo kako je potrebno isto i prekr\u0161ajno urediti.<\/p>\n

Prijedlozi Nezavisnih hrvatskih sindikata<\/strong><\/p>\n

Predla\u017eemo izmjenu odredbe \u010dlanka 70. Zakona na na\u010din da se dopusti imenovanje povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako povjerenik nije izabran.<\/p>\n

Mogu\u0107nost imenovanja povjerenika za za\u0161titu na radu ukinuta je 2014. godine s obrazlo\u017eenjem kako imenovanje nije demokratski na\u010din jer takvog povjerenika bira sindikat koji ima prava i obveze samo prema svojim \u010dlanovima, ali ne i svim radnicima koji rade kod poslodavca pa slijedom toga ne mo\u017ee biti povjerenik svih radnika. Navedena teza je neutemeljena jer povjerenik radnika za za\u0161titu na radu je po svom zakonskom odre\u0111enju povjerenik svih radnika, bio on izabran ili imenovan te podsje\u0107amo kako nije bilo nikakvih problema kada su povjerenici bili imenovani, sukladno odredbi ranijeg Zakona.<\/p>\n

Osim toga, sindikalnom je povjereniku omogu\u0107eno preuzimanje svih prava i obveza radni\u010dkog vije\u0107a ako radni\u010dko vije\u0107e nije izabrano, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca, a radni\u010dko vije\u0107e predstavlja i zastupa sve radnike, ne samo \u010dlanove sindikata, dakle jednako kao i povjerenik radnika za za\u0161titu na radu. S primjenom te odredbe, tako\u0111er nema problema u praksi.<\/p>\n

Na kraju podsje\u0107amo i na \u010dinjenicu kako sindikat s poslodavcem pregovara za kolektivni ugovor, iako predstavlja svoje \u010dlanove, a poslodavac taj kolektivni ugovor primjenjuje na sve kod njega zaposlene radnike.<\/p>\n

Dakle, doista nema razloga za daljnje onemogu\u0107avanje imenovanja povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako isti nije izabran te ne vidimo razlog da se rje\u0161enje iz Zakona o radu ne prenese i u Zakon o za\u0161titi na radu, odnosno, ako povjerenik radnika za za\u0161titu na radu nije izabran, sindikat mo\u017ee imenovati svog povjerenika za za\u0161titu na radu, a ako kod poslodavca djeluje vi\u0161e sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o povjereniku, odnosno povjerenicima radnika za za\u0161titu na radu i o tome dostaviti obavijest poslodavcu i radnicima.<\/p>\n

Zanimljivo je kako se ovdje ne poku\u0161ava administrativno i financijski rasteretiti poslodavca na na\u010din da se zakonska odredba vrati na staro, odnosno prihvati sindikalni prijedlog, iako je jasno kako je na taj na\u010din poslodavcima mogu\u0107e u\u0161tedjeti na tro\u0161kovima provo\u0111enja izbora, jer se povjerenici radnika za za\u0161titu na radu biraju i kod onih poslodavaca koji nemaju radni\u010dko vije\u0107e, a kod poslodavaca kod kojih se bira i radni\u010dko vije\u0107e i povjerenik radnika, opet je tro\u0161ak provo\u0111enja izbora manji jer se bira samo radni\u010dko vije\u0107e.<\/p>\n

Djelovanje povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od velike je va\u017enosti za pobolj\u0161anje sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika te je dokazano kako su sustavi za\u0161tite na radu kvalitetniji uz sudjelovanje povjerenika radnika te bi se Zakonom trebalo olak\u0161ati na svaki mogu\u0107i na\u010din da radnici imaju svoje predstavnike, bez obzira na na\u010din njihova izbora.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, predla\u017eemo uvo\u0111enje prekr\u0161ajne mjere u \u010dlanku 98. Zakona, odnosno nov\u010dane kazne za poslodavce koji onemogu\u0107avaju izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu. Naime, u Zakonu o radu, \u010dlankom 228. stavkom 1. to\u010dkom 20. odre\u0111eno je kako \u0107e se poslodavac kazniti nov\u010danom kaznom od 31.000,00 do 61.000,00 kn ako onemogu\u0107i radnike u izboru radni\u010dkog vije\u0107a. Nema razloga da se isto ne uvede i za izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu.<\/p>\n

S po\u0161tovanjem<\/p>\n

Predsjednik
\n<\/strong>Kre\u0161imir Sever<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati su temeljem rasprave na Odboru NHS-a za za\u0161titu na radu uputili nadle\u017enom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava svoje primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu. O\u010ditovanje prenosimo u cijelosti: Po\u0161tovani, u vezi dostavljenog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu, Nezavisni hrvatski […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6127"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6127"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6127\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6128,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6127\/revisions\/6128"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}