{"id":6119,"date":"2018-04-04T11:28:40","date_gmt":"2018-04-04T10:28:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6119"},"modified":"2018-04-04T11:28:40","modified_gmt":"2018-04-04T10:28:40","slug":"04-04-2018-pucka-pravobraniteljica-lani-je-otvorila-dvije-i-pol-tisuce-predmeta-najvise-su-na-udaru-radnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6119","title":{"rendered":"04.04.2018. &#8211; Pu\u010dka pravobraniteljica lani je otvorila dvije i pol tisu\u0107e predmeta. Najvi\u0161e su na udaru &#8211; radnici"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em>Sve ve\u0107e probleme stvara i SOR. \u00bbUpotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapo\u0161ljavanja radnika, velik broj mladih bio je anga\u017eiran u dr\u017eavnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapo\u0161ljavanja, i ve\u0107 u samom po\u010detku nisu imali \u0161anse ostati u sustavu rada\u00ab, navodi se u Izvje\u0161\u0107u pravobraniteljice Lore Vidovi\u0107<\/em><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: justify;\">ZAGREB Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi prvi su put na vrhu u godi\u0161njem Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Pro\u0161le godine ured Lore Vidovi\u0107 otvorio je 2.533 nova predmeta, od toga ih je 301 iz radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa, slijedi nekad neupitno prvo pravosu\u0111e s 297 predmeta, pa diskriminacija s 277 i zdravstvo s 230 novootvorenih predmeta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U veoma opse\u017enom Izvje\u0161\u0107u pu\u010dka pravobraniteljica se na probleme iz radnog odnosa i probleme tretmana radnika osvrnula na nizu mjesta, povezav\u0161i taj odnos sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Pu\u010dku pravobraniteljicu \u00bbizrazito zabrinjava\u00ab nesiguran status zaposlenih, a taj status \u00bbmo\u017ee zna\u010dajno biti unaprije\u0111en\u00ab i to preispitivanjem regulacije rada na odre\u0111eno vrijeme, unapre\u0111ivanjem rada inspekcija i pove\u0107anjem transparentnosti pri zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Mladi, a prestari<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2013 Do tada, mnogi su prisiljeni birati izme\u0111u trpljenja kr\u0161enja prava, gubitka posla i napu\u0161tanja dr\u017eave, stoji u Izvje\u0161\u0107u. U nezavidnoj su situaciji i mladi i stari. Stariji od 50 godina i dalje su diskriminiraniji od mladih pri zapo\u0161ljavanju, ali javljaju se i poslodavci koji i mla\u0111e od 40 godina smatraju prestarima. Naveden je slu\u010daj \u010dovjeka u tridesetim godinama koji je dobio otkaz (kasnije je dobio sudski spor protiv poslodavca) jer je \u00bbistro\u0161en\u00ab, a poslodavac je zaklju\u010dio da mu je bolje zaposliti nekog mla\u0111eg \u010dija \u0107e mladost i snaga vi\u0161e pogodovati obavljanju posla. Sve ve\u0107e probleme stvara i SOR. Taj sustav koji pogoduje poslodavcima je gotovo u potpunosti zamijenio institut pripravni\u0161tva i \u00bbmjera se na neki na\u010din pretvorila u prepreku za ulazak na tr\u017ei\u0161te rada kroz procese redovnog zapo\u0161ljavanja\u00ab.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u00bbUpotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapo\u0161ljavanja radnika, velik broj mladih bio je anga\u017eiran u dr\u017eavnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapo\u0161ljavanja, i ve\u0107 u samom po\u010detku nisu imali \u0161anse ostati u sustavu rada\u00ab, navodi se u Izvje\u0161\u0107u. Pu\u010dka pravobraniteljica upozorava da se SOR etablirao kao \u00bbstandardna prekarna etapa na prelasku iz obrazovanja u svijet rada koja je po\u010detak karijere u\u010dinila puno nesigurnijim i slabije pla\u0107enim, pogotovo za visokoobrazovane\u00ab. Promjena zakona i su\u017eavanje potencijalnih korisnika SOR-a dodatno je ote\u017eala polo\u017eaj starijih od 29 godina koji nemaju radnog iskustva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osim \u0161to se mnogi dijelovi Izvje\u0161\u0107a ne\u0107e svidjeti dr\u017eavi, vjerojatno se ne\u0107e svidjeti ni poslodavcima. Vidovi\u0107 upozorava da odnos izme\u0111u zaposlenika i poslodavca utje\u010de i na zdravlje. Navodi niz pojava koje kratkoro\u010dno donose korist poslodavcu (fleksibilizacija rada, nesigurni oblici rada, sni\u017eavanje standarda za\u0161tite na radu, dugotrajni prekovremeni rad, nepo\u0161tovanje zakonskih odredbi o slobodnim danima..), ali i \u00bbubrzano &#8216;tro\u0161e&#8217; radnike i negativno utje\u010du na njihovo zdravlje, dovode do kroni\u010dnih bolesti, ranijeg umirovljenja i pove\u0107anja tro\u0161kova (u pravilu dugotrajnog) lije\u010denja\u00ab. Usprkos svemu, i dalje \u00bbsvjedo\u010dimo zatjevima za dodatno slabljenje pozicije radnika i izmjenu radnog zakonodavstva u korist interesa poslodavaca\u00ab.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbog svega toga ne \u010dudi to \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica preporu\u010dila Hrvatskog udruzi poslodavaca \u00bbda osigura redovno odr\u017eavanje radionica o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava, naro\u010dito u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja\u00ab.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Nacionalne manjine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vidovi\u0107 se osvrnula i na prava nacionalnih manjina te diskriminaciju na temelju etni\u010dke i rasne pripadnosti. Za prava nacionalnih manjina zaklju\u010dila je da se u nekim podru\u010djima, primjerice u kulturnoj autonomiji, posti\u017ee visok stupanj provedbe zajam\u010denih prava, \u00bbdok je u ostvarivanju prava na proporcionalnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u javnim tijelima do\u0161lo do nazadovanja\u00ab.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U tijelima dr\u017eavne uprave i stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade krajem pro\u0161le godine bilo je zaposleno 1.658 pripadnika nacionalnih manjina (3,34 posto, pri \u010demu se postotak postojano smanjuje iz godine u godinu), a me\u0111u svim zaposlenima je tek osam Roma. Pu\u010dka pravobraniteljica upozorava i na primjenu Zakona o prebivali\u0161tu na temelju kojega su mnogim gra\u0111anima odjavljena prebivali\u0161ta u postupcima za koje oni nisu znali. Od 2012. do travnja 2017. iz popisa bira\u010da, time i evidencije prebivali\u0161ta, izbrisano je 269.516 dr\u017eavljana, od toga 152.974 Hrvata te 40.103 Srba. Vidovi\u0107 navodi da je iz evidencije prebivali\u0161ta, s obzirom na broj prema popisu stanovnika iz 2011. godine, odjavljeno 3,95 posto Hrvata i 21,5 posto Srba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U me\u0111unacionalnim odnosima pone\u0161to se mo\u017ee pobolj\u0161ati ne naro\u010dito kompliciranim mjerama. Istra\u017eivanje provedeno u Vara\u017edinu o stavovima u\u010denika osnovnih \u0161kola pokazalo je da u \u0161koli koju zajedno polaze i romski i hrvatski u\u010denici 57,4 posto u\u010denika \u017eeli romskog kolegu za prijatelja. U \u0161koli koju ne poha\u0111aju Romi, prijatelje romskog porijekla \u017eeli samo 17,3 posto u\u010denika. \u0160to se Roma ti\u010de, o njihovom statusu dovoljno govori podatak o \u017eivotnom vijeku: udio starijih od 65 godina u ve\u0107inskoj populaciji je 16,8 posto, a me\u0111u Romima 1,4 posto.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Nerazmjerni teret ovrha<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nerazmjerni teret ovrha ve\u0107 je postao stalno mjesto u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice. U recentnom Izvje\u0161\u0107u navodi se slu\u010daj pritu\u017eitelja kojem je u srpnju 2017. dostavljeno javnobilje\u017eni\u010dko rje\u0161enje o ovrsi iz studenog 2013. godine, a radi naplate ra\u010duna iz 2012. godine za komunalnu uslugu i to u iznosu od 73,66 kuna. Tro\u0161kovi postupka iznosili su 971,25 kuna, a doista spori javni bilje\u017enik gra\u0111aninu je priu\u0161tio i visoke zatezne kamate.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Socijalne razlike jedan od razloga depopulacije<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Lora Vidovi\u0107 smatra i da su ekonomske i socijalne razlike izme\u0111u pojedinih dijelova Hrvatske jedan od razloga depopulacije. Siroma\u0161tvo je vi\u0161estruko prisutnije u ruralnim podru\u010djima, \u00bb\u0161to uz iznimno slabu gospodarsku aktivnost i nedostupnost osnovnih javnih usluga znatno doprinosi depopulaciji\u00ab. Razlike u ekonomskoj snazi izme\u0111u pojedinih dijelova zemlje generiraju razlike u socijalnim uslugama. Slabije razvijene op\u0107ine i gradovi ne mogu svojim stanovnicima pru\u017eiti razinu socijalne za\u0161tite kakvu mogu bogatiji i razvijeniji. Pu\u010dka je pravobraniteljica nerijetko od na\u010delnika i gradona\u010delnika \u010dula kako ne podmiruju tro\u0161kove stanovanja ili ne u punom iznosu jer nemaju dovoljno novca. Razlika u dostupnosti usluga itekako je vidljiva u kapacitetima dje\u010djih vrti\u0107a. U Brodsko-posavskoj \u017eupaniji tek 18,9 posto djece u dobi od tri do \u0161est godina ide u vrti\u0107, dok ih je u Zagrebu obuhva\u0107eno 91 posto.<\/p>\n<\/div>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/pucka_pravobraniteljica_lani_je_otvorila_dvije_i_pol_tisuce_predmeta_najvise_su_na_udaru_-_radnici_59904\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve ve\u0107e probleme stvara i SOR. \u00bbUpotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapo\u0161ljavanja radnika, velik broj mladih bio je anga\u017eiran u dr\u017eavnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapo\u0161ljavanja, i ve\u0107 u samom po\u010detku nisu imali \u0161anse ostati u sustavu rada\u00ab, navodi se u Izvje\u0161\u0107u pravobraniteljice Lore Vidovi\u0107 ZAGREB Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi prvi su put [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6119"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6120,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6119\/revisions\/6120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}