{"id":6096,"date":"2018-03-17T09:00:13","date_gmt":"2018-03-17T08:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6096"},"modified":"2018-03-17T09:00:13","modified_gmt":"2018-03-17T08:00:13","slug":"16-03-2018-rupa-u-mirovinskoj-reformi-prijeti-socijalnom-eksplozijom-bez-dodatka-od-27-propada-drugi-stup-drzava-bez-rjesenja-za-penzionere-rodene-nakon-1961","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6096","title":{"rendered":"16.03.2018. – RUPA U MIROVINSKOJ REFORMI PRIJETI SOCIJALNOM EKSPLOZIJOM: BEZ DODATKA OD 27% PROPADA DRUGI STUP Dr\u017eava bez rje\u0161enja za penzionere ro\u0111ene nakon 1961."},"content":{"rendered":"

Potaknuti kritikama Europske komisije zbog izostanka reformi, iz Vlade su ovih dana najavili promjene u mirovinskom sustavu, me\u0111utim, radna skupina koja \u0107e se njima baviti jo\u0161 nije ni formirana, a prema informacijama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bit \u0107e vrlo \u0161arolika.<\/em><\/p>\n

Kako je u planu izmjena vi\u0161e propisa, ka\u017eu, za izradu nacrta prijedloga pojedinog zakona osnovat \u0107e se radne skupine. U njihov rad, \u201cuz predstavnike nadle\u017enih ministarstva i akademske zajednice te drugih stru\u010dnjaka\u201d, bit \u0107e uklju\u010deni i socijalni partneri, odnosno predstavnici poslodavaca i sindikata.<\/p>\n

Hodogram<\/strong><\/p>\n

Nacrti novih zakona trebali bi biti gotovi do kraja lipnja ili \u201cnajkasnije po\u010detkom tre\u0107eg kvartala\u201d, a potom \u0107e se provesti \u0161iroka javna rasprava, \u201cu kojoj \u0107e mo\u0107i sudjelovati svi zainteresirani svojim prijedlozima i primjedbama\u201d. Ako je suditi prema prvim najavama, radne skupine \u0107e se baviti pitanjima poput kra\u0107eg razdoblja tranzicije za dizanje dobi umirovljenja na 67 godina, ve\u0107e penalizacije ranijeg umirovljenja, uvo\u0111enja nacionalne mirovine i ja\u010danja drugog mirovinskog stupa.<\/p>\n

Trenuta\u010dno je najspornije pitanje mirovinskog sustava kakva \u0107e biti budu\u0107nost \u201cdodatka od 27 posto\u201d koji ostvaruju samo korisnici prvog mirovinskog stupa. Da se on ne\u0107e \u0161iriti na korisnike oba stupa, Vlada je najavila u pro\u0161logodi\u0161njem Planu konvergencije 2017. – 2020., da bi potom ministar rada i mirovinskog sustavaMarko Pavi\u0107ipak poru\u010dio da time nitko ne\u0107e biti zakinut. Na pitanje ho\u0107e li nadolaze\u0107a reforma uklju\u010diti i to pitanje, iz njegova kabineta poru\u010duju da \u0107e se \u201csvakako, uz ostalo, sagledati i mogu\u0107nost za uvo\u0111enje dodatka na mirovinu za korisnike mirovina iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja, ovisno o procjenama podataka i rezultatima analiza\u201d.<\/p>\n

Imaju\u0107i na umu da jo\u0161 nije definirano tko \u0107e raditi na reformi, da \u0107e svatko mo\u0107i re\u0107i svoje mi\u0161ljenje i da su stajali\u0161ta ministarstva vrlo op\u0107enita, te\u0161ko je zaklju\u010diti kakva \u0107e ona biti doista. Prema mi\u0161ljenjuDanijela Nesti\u0107as Ekonomskog instituta koji se godinama bavi ovom problematikom, uspje\u0161nost cijele mirovinske reforme odredit \u0107e upravo na\u010din na koji \u0107e se rije\u0161iti sporni dodatak. Ako budu\u0107i umirovljenici, koji \u0107e mirovinu primati iz oba stupa, ne ostvare sli\u010dna prava, smatra Nesti\u0107, obesmislit \u0107e se postojanje drugog mirovinskog stupa. Stoga bi se moglo re\u0107i da \u0107e za budu\u0107nost drugog stupa biti mnogo va\u017enije rje\u0161avanje dodatka od 27 posto nego pove\u0107anje stope uplata sa sada\u0161njih pet posto koje je, me\u0111u ostalim, Vlada najavila kako bi se oja\u010dao drugi mirovinski stup.<\/p>\n

Neravnopravnost<\/strong><\/p>\n

Ako \u0107e rje\u0161enje pitanja dodatka za osobe koje su osigurane u prvom i drugom stupu i\u0107i u smjeru da oni prime proporcionalno manji dodatak od osoba koje su osigurane samo u prvom stupu, obja\u0161njava Nesti\u0107, to bi kao posljedicu moglo imati da njihova ukupna mirovina iz prvog i drugog stupa bude manja od mirovina koje bi ostvarili da su osigurani isklju\u010divo u prvom stupu.<\/p>\n

– Ako budu\u0107e mirovine na temelju uvo\u0111enja dvostupnog sustava zbog takvog tretmana dodatka iz prvog stupa ne mogu biti ve\u0107e od mirovina koje bi se ostvarile bez reforme, onda cijela reforma nema smisla. I klju\u010dno, to nije zato \u0161to drugi stup ne valja, nego zato \u0161to prvi stup neravnopravno tretira osiguranike u oba stupa – ka\u017ee Nesti\u0107. Pritom isti\u010de da eventualno pove\u0107anje uplate u drugi stup ne\u0107e ni na koji na\u010din utjecati na su\u0161tinu reforme, ali dodatak ho\u0107e.<\/p>\n

Bude li dodatak manji za osiguranike oba stupa, ili ga uop\u0107e ne bude kao \u0161to je sada slu\u010daj, obja\u0161njava, tada nikakvo pove\u0107anje uplata ne\u0107e u razumnom roku opravdati o\u010dekivanja od reforme i omogu\u0107iti ve\u0107e mirovine u budu\u0107nosti. U obrnutom slu\u010daju, pravedno rje\u0161avanje dodatka, \u010dak i bez pove\u0107anja stope uplate, najve\u0107em dijelu osiguranika omogu\u0107ilo bi ve\u0107u mirovinu u budu\u0107nosti od one koju bi imali bez reforme, obja\u0161njava.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, kombinacija pro\u0161irenja dodatka od 27 posto na sve osiguranike i pove\u0107anje stope uplata za drugi stup \u201csiguran su put prema vi\u0161im mirovinama za budu\u0107e umirovljenike\u201d.<\/p>\n

Prije to\u010dno dvije godine, nakon \u0161to je Europska komisija prozvala Hrvatsku zbog slabosti mirovinskog sustava, tada\u0161nja VladaZorana Milanovi\u0107anajavila je promjene i na njih se obvezala u Nacionalnom programu reformi. S obe\u0107anjima je nastavila i sada\u0161nja Vlada, a koliko je konzistentna makar kad je rije\u010d o tom pitanju, bit \u0107e poznato ve\u0107 u travnju, kada \u0107e Europskoj komisiji isporu\u010diti nove dokumente. Me\u0111u ostalim, lani je navela da \u0107e se rashodi za mirovine iz prvog stupa postupno sve vi\u0161e smanjivati jer umirovljenici koji \u0107e primati mirovinu iz oba stupa ne\u0107e imati dodatak od 27 posto. Ustraje li na tome, ministar Pavi\u0107 morao bi re\u0107i i kako vidi budu\u0107nost drugog mirovinskog stupa. Osim toga, Vlada je lani najavila obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja, tj. ve\u0107u penalizaciju, te ubrzanje izjedna\u010davanja dobi za odlazak u mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce, a nakon toga i postupno podizanjem dobi na 67 godina za \u017eene i mu\u0161karce.<\/p>\n

Politi\u010dko trgovanje<\/strong><\/p>\n

Kako je ovih dana rekao jedan predstavnik sindikata, Hrvatska je dosad imala 18 reformi mirovinskog sustava. Razlozi su neodr\u017eivost sustava i promjena uvjeta na tr\u017ei\u0161tu rada, a pogotovo politi\u010dko trgovanje. Tako je, me\u0111u ostalim, nastao i sporni dodatak od 27 posto, uveden 2007. godine, kad je HDZ koalirao s HSU, ali njime se ispravljala neka prija\u0161nja nepravda.<\/p>\n

Treba se prisjetiti da je osobito ambiciozno u reformu 2010. godine krenula tada\u0161nja premijerkaJadranka Kosorkoja se na\u0161la u recesiji i suo\u010dena s velikim manjkom novca u prora\u010dunu. Na kraju je zbog pritiska sindikata ipak pristala na \u201cmodifikaciju\u201d nekih odredbi. Uz ostalo, produljila je razdoblje tranzicije za \u017eene za 10 godina i pristala je da ve\u0107a penalizacija ranijeg umirovljenja ne bude jednaka za sve, nego da ovisi o duljini sta\u017ea.<\/p>\n

Potom je u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju krenula Vlada Zorana Milanovi\u0107a koja je produljila radni vijek do 67. godine, ali umjesto 2038. godine, EK je tra\u017eila da primjena po\u010dne ve\u0107 2030 godine. Ako je suditi prema prvim najavama sada\u0161nje Vlade, uslijedit \u0107e kompromisno rje\u0161enje: da to bude 2033. godina. S takvim pristupom, sasvim sigurno, Hrvatska \u0107e jo\u0161 dugo slu\u0161ati o te\u0161ko\u0107ama koje ima u provo\u0111enju reformi.<\/p>\n

 <\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potaknuti kritikama Europske komisije zbog izostanka reformi, iz Vlade su ovih dana najavili promjene u mirovinskom sustavu, me\u0111utim, radna skupina koja \u0107e se njima baviti jo\u0161 nije ni formirana, a prema informacijama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bit \u0107e vrlo \u0161arolika. Kako je u planu izmjena vi\u0161e propisa, ka\u017eu, za izradu nacrta prijedloga pojedinog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6096"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6096"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6097,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6096\/revisions\/6097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}