Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas pismo predsjedniku Vlade RH vezano uz najave izmjena zakona iz podru\u010dja mirovinskog osiguranja koje prenosimo u cijelosti:<\/p>\n
Po\u0161tovani gospodine Plenkovi\u0107u,<\/p>\n
nakon \u0161to je Europska komisija (EK) 7. o\u017eujka ove godine u pregledu napretka dr\u017eava \u010dlanica u pogledu njihovih ekonomskih i socijalnih prioriteta u Zimskom paketu europskog semestra objavila kako u EU jo\u0161 samo Cipar, Hrvatska i Italija bilje\u017ee prekomjerne ekonomske neravnote\u017ee u neprovo\u0111enju najavljenih reformi zemalja, vezanih uz nacionalne programe reformi, Hrvatskoj je, uz ostalo, \u201espo\u010ditnula\u201c presporo podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, neizvr\u0161eno pove\u0107anje penalizacije za prijevremeno umirovljenje i preispitivanje odredbi i skupina s tzv. \u201ebeneficiranim\u201c sta\u017eom, porez na nekretnine…<\/p>\n
A onda, ekspresno, ve\u0107 3 dana kasnije, mediji prenose informaciju da \u0107e mu\u0161karci i \u017eene u Hrvatskoj u starosnu mirovinu i i\u0107i sa 67 godina starosti ve\u0107 2033. godine, iako je va\u017ee\u0107im zakonom to predvi\u0111eno od 2038. godine (a EK tra\u017ei da to bude ve\u0107 od 2030. godine).<\/p>\n
Sva\u0161ta je EK u tek minuloj krizi tra\u017eila od zemalja \u010dlanica pa su zemlje koje su takve politike slijepo provodile samo \u201eglibile\u201c jo\u0161 dublje (poput Hrvatske). Povrh toga, nad mirovinskim sustavom EK nema nadnacionalne ovlasti ve\u0107 je on u sustavu autonomije svake od tih zemalja \u010dlanica. Kad je EK takve postupke zbog prekomjernog deficita tra\u017eila od vlade Zorana Milanovi\u0107a, tada\u0161nji je ministar rada to argumentirano odbio. No, na prigovore je br\u017ee \u2013 bolje, \u010dak i prije konzultacija sa socijalnim partnerima, pozitivno odgovorila vlada gosp. Ore\u0161kovi\u0107a. Njegova je vlada uputila Plan mjera, reformi i rokova za njihovo izvr\u0161enje Europskoj komisiji, kao najavu i opredjeljenje vlade za rje\u0161avanje makroekonomskih neravnote\u017ea, a \u010dime je prije razgovora sa socijalnim partnerima, vezano uz Nacionalni program reformi (NPR) za 2016. godinu, unaprijed odredila sadr\u017eaj nekih rje\u0161enja koja bi se u NPR-u tek trebala na\u0107i.<\/p>\n
Va\u0161a je vlada nekriti\u010dki ta najavljena, (a neizvr\u0161ena) rje\u0161enja, bez obzira na kritike, ugradila u NPR za 2017. godinu. I sada, kad EK ponovno proziva Hrvatsku zbog neizvr\u0161enja najavljenog, iz Va\u0161e je vlade \u201eprocurila\u201c informacija i o skra\u0107enju prijelaznog razdoblja dobne granice za odlazak u mirovinu (na 2033. godinu) i o pove\u0107anju \u201epenalizacije\u201c za prijevremeno umirovljenje (sa najvi\u0161e 1\/5 na najvi\u0161e 1\/4 mirovine) kao i ukidanju \u201ebeneficiranog\u201c sta\u017ea za neke poslove. A dijalog? A argumenti? Najprije javnost upoznajete sa rezultatima pregovora, a tek onda \u0107ete pregovarati?! To sasvim sigurno nije dijalog, nego jednostrano nametanje rje\u0161enja. Toliko o opredjeljenju ove vlade za socijalni dijalog, a za partnere si je o\u010dito odabrala EK, MMF, Svjetsku banku, Ameri\u010dku gospodarsku komoru… S pravom smo nezadovoljni i ljuti.<\/p>\n
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava vi\u0161e od godinu dana obe\u0107ava nam dati na uvid studiju o poslovima s ote\u017eanim uvjetima rada za koje se radni sta\u017e obra\u010dunava u pove\u0107anom trajanju. Iz nekog razloga i dalje je krije \u201ek’o zmija noge\u201c.<\/p>\n
Tra\u017eimo da nas hitno upoznate s cjelovitom studijom kako bismo brzo zapo\u010deli razgovore o tim poslovima. Najave prema kojima se ve\u0107 barata sa konkretnim rje\u0161enjima nama su neprihvatljive. Jednako tako i za produljenje radnog vijeka, za \u0161to sve ozbiljne studije upu\u0107uju da u Hrvatskoj nema razloga (Podsje\u0107amo na analize Ekonomskog instituta Zagreb iz svibnja 2006. godine i analize EK iz 2015. godine, a na \u0161to smo Va\u0161u vladu upozorili u svojem o\u010ditovanju na prijedlog reformskih mjera u okviru NPR \u2013a za 2017. godinu, vezanih uz najavljene promjene u mirovinskom sustavu. U privitku Vam \u0161aljemo na\u0161e spomenuto pro\u0161logodi\u0161nje o\u010ditovanje). Prema \u201eAnalizi dugoro\u010dnih fiskalnih u\u010dinaka demografskih promjena\u201c iz svibnja 2006. godine, izra\u0111enoj od strane Ekonomskog instituta Zagreb, po svim scenarijima udio izdataka mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti kao postotak BDP-a postupno \u0107e padati do 2050. godine. Osnovni scenarij podrazumijeva stalnu stopu ekonomske aktivnosti i srednji fertilitet, a projekcije su broj\u010dano iskazane posebno za niski i visoki fertilitet. Pod pretpostavkom niskog fertiliteta udio izdataka mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u BDP-u prema osnovnom scenariju smanjit \u0107e se za 5,5 postotnih bodova u 2050. godini u odnosu na 2005. godinu. Prema ostalim scenarijima (scenarij rastu\u0107ih stopa aktivnosti – smanjenje od 6,3 postotna boda, scenarij rast mirovina=rast pla\u0107a od 2010. – smanjenje od 2,3 postotna boda i scenarij rastu\u0107e aktivnosti i uskla\u0111enja mirovina od 2010. \u2013 smanjenje od 3,3 postotna boda) vidljivo je kako \u0107e tako\u0111er do\u0107i do smanjenja udjela izdataka za mirovine u BDP-u, ali u manjem iznosu, izuzev scenarija rastu\u0107ih stopa aktivnosti koji predvi\u0111a najve\u0107e smanjenje udjela.<\/p>\n
Navedena analiza u smislu trenda poklapa se s novijim izvje\u0161tajem EK\u00a0 (The 2015 Ageing Report Economic and budgetary projections for the 28 EU Member States 2013-2060)\u00a0prema kojem se i u osnovnom i u dva rizi\u010dna scenarija Hrvatskoj predvi\u0111a smanjenje udjela izdataka za mirovinsko osiguranje u BDP-u. Prema osnovnom scenariju ti izdatci smanjit \u0107e se za 3 postotna boda u 2040. godini u odnosu na 2013. godinu te za 3,9 postotnih bodova u 2060. godini u odnosu na 2013. godinu. Bitno je naglasiti kako je prema rizi\u010dnim scenarijima u razdoblju od 2013. godine do 2040. godine, koji podrazumijevaju manje stope rasta BDP-a to smanjenje ne\u0161to manje tj. iznosi od 2,9 do 3,0 postotnih bodova, a do 2060. godine od 3,7 do 3,9 postotnih bodova. Sva tri scenarija upu\u0107uju na zaklju\u010dak kako je za Hrvatsku to smanjenje udjela izdataka za mirovine u BDP-u najizra\u017eenije u odnosu na druge zemlje EU. Osim toga, hrvatski gra\u0111ani \u017eive prosje\u010dno \u010dak nekoliko godina kra\u0107e u odnosu na prosjek u EU. \u017delimo Vas podsjetiti kako je Poljska 2012. godine donijela zakon kojim je dob za odlazak u mirovinu postupno trebala rasti sve do 67 godina starosti. No od listopada pro\u0161le godine ta je dob zakonom vra\u0107ena na 65 godina za mu\u0161karce i 60 godina za \u017eene. Predsjednica poljske vlade to je objasnila jednostavnom re\u010denicom: \u201eRje\u0161avali smo probleme obi\u010dnih Poljaka, a ne elite.\u201c<\/p>\n
Radnik mo\u017ee raditi i dulje od 65 godina, samo ako se tako dogovori s poslodavcem, ne da ga se zakonom prisiljava na radni vijek iznad njegovih mogu\u0107nosti i snage. Neka zanimanja i poslove u Hrvatskoj nemogu\u0107e je raditi i nakon 65. godine starosti. Istini za volju, velikom dijelu politi\u010dara, s obzirom da se u zauzetosti za op\u0107e dobro nisu \u201evru\u0107i vode napili\u201c nije problem raditi kako su naviknuli i to i nakon 65. godine. No, najve\u0107i dio radnika u Hrvatskoj, zbog na\u010dina obavljanja poslova \u201epreizra\u0111en\u201c je radom ve\u0107 i prije 65 godine starosti, a kamo li da mogu raditi i dulje. Njih \u0107e se ili poslodavci rje\u0161avati prijevremenim umirovljenjem ili \u0107e sami radnici zbog nemogu\u0107nosti tijela i duha u izdr\u017eavanju tempa koji se od njih tra\u017ei i o\u010dekuje, sami oti\u0107i u prijevremenu mirovinu. I ve\u0107 ih sada pri tome o\u010dekuje trajno umanjenje mirovine do 1\/5, a prema najavama iz Va\u0161e vlade to bi umanjenje ubudu\u0107e trebalo iznositi \u010dak do 1\/4 mirovine. Mogu li Vam barem malo, kao nadahnu\u0107e, poslu\u017eiti ranije citirane rije\u010di predsjednice poljske vlade?<\/p>\n
Bez obzira \u0161to je to EK tra\u017eila i o\u010dekuje od Hrvatske (i ne samo ona) i \u0161to su se Va\u0161a vlada i vlada Va\u0161eg prethodnika kroz NPR brzopleto obvezale na takve reforme, neka Hrvatska kona\u010dno odradi neke druge reforme, a ne reforme na teret i \u0161tetu gra\u0111ana u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i sustavu rada. Postoji dovoljno razloga i argumenata kojima se mo\u017ee braniti odustajanje od reformi na takav na\u010din. I molimo Vas, nemojte se, zajedno s cijelim nizom liberalno nastrojenih juri\u0161ni\u010dkih gospodarstvenih analiti\u010dara i zborom euro birokrata poslu\u017eiti izlizanim terminom \u201enu\u017enih strukturnih reformi koje treba poduzeti hrabro i beskompromisno, bez obzira na skupine u dru\u0161tvu koje neprekidno ko\u010de reforme, a zastupaju i brane svoje uske interese\u201c jer ni sindikati ni gra\u0111ani kao ni njihovi interesi niti su retrogradni niti su uskogrudni. To su legitimni interesi dru\u0161tva kojega su sastavni i temeljni dio. Stoga, budite najprije ljudi, a tek onda politi\u010dari, ali nikako birokrati koji ki\u0107eno obrazla\u017eu kako su za ne\u0161to dobili mandat naroda i to rade u njegovom interesu, a pri tome ne primijete i zaboravljaju da su se ve\u0107 odavno odvojili od tog naroda i vi\u0161e ni ne znaju koji su i kakvi narodni interesi, ve\u0107 nekim svojim interesima i logikama tuma\u010de narodne interese. Taj narod o\u010dekuje da se odluke ne donose u njegovo ime, nego u njegovu korist.<\/p>\n
Ovim putem izra\u017eavamo nezadovoljstvo i ljutnju da ste odluke Vi i Va\u0161a vlada ve\u0107 donijeli, a razgovore sa nama tek najavljujete. U Hrvatskoj takve promjene jednostavno ne smiju pro\u0107i. A mi \u0107emo se svim silama boriti da takve i ne pro\u0111u.<\/p>\n
Siti smo socijalnog dijaloga bez dijaloga i uva\u017eavanja kao i \u201enu\u017enih reformi\u201c od kojih je ve\u0107ini naroda samo gore. Mirovinski sustav preva\u017ean je da bismo ga mogli prepustiti hirovitom rje\u0161avanju politike bez da se pita narod kojega se to najvi\u0161e ti\u010de i koji \u0107e trpjeti trajne posljedice mogu\u0107ih ishitrenih rje\u0161enja.<\/p>\n
S po\u0161tovanjem<\/p>\n