{"id":6081,"date":"2018-03-11T11:29:58","date_gmt":"2018-03-11T10:29:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6081"},"modified":"2018-03-12T11:32:25","modified_gmt":"2018-03-12T10:32:25","slug":"11-03-2018-prvi-smo-u-europi-po-kresanju-radnickih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6081","title":{"rendered":"11.03.2018. – Prvi smo u Europi po kresanju radni\u010dkih prava"},"content":{"rendered":"

Hrvatska je me\u0111u \u010detiri vode\u0107e europske zemlje po postotku zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme, a vode\u0107a je po brzini rasta broja ugovora na odre\u0111eno, pa \u0107e, s obzirom na to da hrvatski poslodavci gotovo vi\u0161e uop\u0107e ne zapo\u0161ljavaju na neodre\u0111eno, Hrvatska i po tome uskoro biti vode\u0107a<\/em><\/p>\n

Nakon \u0161to je prekju\u010der vlada Andreja Plenkovi\u0107a dobila zvu\u010dnu pljusku iz Bruxellesa zbog neprovo\u0111enja i stalnog odga\u0111anja reformi, \u0161to je dovelo do usporavanja i ugro\u017eavanja rasta gospodarstva, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dali\u0107 najavila je kako \u0107e \u00bbtijekom ovog mjeseca intenzivirati individualne razgovore s pojedinim resorima i ministrima, a vezano u pripremu novog nacionalnog plana reformi\u00ab.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, osoba koja je u Plenkovi\u0107evoj Vladi zadu\u017eena za reforme \u2013 i koja je u tu vladu, uostalom, i kooptirana kao istinska reformatorica i stru\u010dnjakinja koja ne\u0107e bje\u017eati od te\u0161kih odluka i, kako ih je nazivala, \u00bbbolnih rezova\u00ab\u2013 sada, godinu i pol od formiranja vlade, poru\u010duje da \u0107e ve\u0107 ovog mjeseca po\u010deti pripremati \u00bbnovi nacionalni plan reformi\u00ab.<\/p>\n

Ako tako doista i bude, i ako Martina Dali\u0107 obavi i intenzivira \u00bbindividualne razgovore\u00ab s ministrima i pojedinim resorima, i ako se postigne dogovor oko pojedinih reformi, logi\u010dno je o\u010dekivati kako \u0107e sigurno trebati jo\u0161 najmanje godinu ili dvije za pripremu tih reformi, pogotovo onih ambicioznijih, koje se obi\u010dno nazivaju strukturnim reformama. A to onda zna\u010di i da bi se te famozne reforme trebale po\u010deti provoditi najranije za godinu ili dvije, dakle potkraj mandata Plenkovi\u0107eve Vlade \u0161to je, dakako, nerealno. Svi dobro znamo da nijedna vlada \u2013 a pogotovo ne oportunisti\u010dka kao \u0161to je Plenkovi\u0107eva \u2013 ne provodi \u00bbbolne\u00ab reforme u zadnjoj godini mandata, uo\u010di borbe za jo\u0161 jedan mandat.<\/p>\n

Sve to upu\u0107uje na samo jo\u0161 jedan zaklju\u010dak. \u010cini se da od famoznih reformi, pogotovo onih strukturnih, \u00bbbolnih\u00ab, u mandatu ove vlade ne\u0107e biti ni\u0161ta. To samo po sebi mo\u017eda i nije najgora stvar na svijetu, s obzirom na na\u0161e dosada\u0161nje tragi\u010dno iskustvo s reformama, pogotovo strukturnim. Jedna od takvih reformi je i reforma tr\u017ei\u0161ta rada, u \u010demu je Hrvatska proteklih 15-tak godina bila i vi\u0161e nego uspje\u0161na.<\/p>\n

O \u010demu je to\u010dno rije\u010d?<\/p>\n

Hrvatska je prve promjene na tom planu napravila jo\u0161 devedesetih, 1992. i 1995. godine, kada je promijenjen dotada\u0161nji socijalisti\u010dki Zakon o radnim odnosima. No, ozbiljne i zna\u010dajne izmjene na tr\u017ei\u0161tu rada dogodile su se tek 2001. i 2003. godine, u vrijeme Vlade Ivice Ra\u010dana. Sljede\u0107i korak u pravcu \u00bbfleksibilizacije\u00ab i \u00bbliberalizacije\u00ab tr\u017ei\u0161ta rada dogodio se u vrijeme vlade Jadranke Kosor, a zavr\u0161ni \u010din za vlade Zorana Milanovi\u0107a 2014. godine. Simptomati\u010dno je, dakako, da je najtemeljitija fleksibilizacija tr\u017ei\u0161ta rada provedena u vrijeme formalno socijaldemokratskih vlada, najprije one Ra\u010danove, a potom i Milanovi\u0107eve.<\/p>\n

Premda su sve promjene od po\u010detka devedesetih do danas, a pogotovo one poslije 2003. godine, redovito bile opravdavane famoznom \u00bbfleksibilizacijom\u00ab, koja je tobo\u017ee trebala pomo\u0107i br\u017ee i ve\u0107e zapo\u0161ljavanje radnika, sve zakonske promjene na tr\u017ei\u0161tu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radni\u010dkih prava. Uskla\u0111ivanje s pravnom ste\u010devinom EU iskori\u0161teno je za daljnje rezanje prava radnika, a upravo na poticaj Europske komisije forsirani su i atipi\u010dni, prekarni oblici rada. Ovdje valjda ne treba previ\u0161e obja\u0161njavati kako je pritom izostalo njihovo reguliranje, \u0161to je opet bilo posve u skladu s vladaju\u0107om mantrom prema kojoj je na\u0161e tr\u017ei\u0161te rada tobo\u017ee kruto i preregulirano.<\/p>\n

\n

I kakve su posljedice tih reformi? Kako, dakle, izgleda na\u0161e tr\u017ei\u0161te rada nakon vi\u0161ekratne fleksibilizacije i deregulacije pod dirigentskom palicom Europske komisije? Hrvatska je prema podacima Eurostata na neslavnom prvom mjestu u Europskoj uniji po prekarnim ugovorima o zapo\u0161ljavanju koji traju do tri mjeseca. Dok je takvih ugovora u EU-u u prosjeku tek ne\u0161to vi\u0161e od dva posto, u Hrvatskoj ih je vi\u0161e od osam posto! Hrvatska je danas i me\u0111u \u010detiri vode\u0107e europske zemlje po postotku zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme, a vode\u0107a je po brzini rasta broja ugovora na odre\u0111eno, tako da \u0107e, s obzirom na to da hrvatski poslodavci \u0161iroko koriste zakonske mogu\u0107nosti i gotovo vi\u0161e uop\u0107e ne zapo\u0161ljavaju na neodre\u0111eno, Hrvatska i po tome uskoro biti vode\u0107a. Prema podacima Eurostata, 2016. godine u Hrvatskoj je 22,2 posto svih ugovora o radu bilo sklopljeno na odre\u0111eno vrijeme, a pretpostavlja se da danas u Hrvatskoj svaki \u010detvrti radnik radi na takav ugovor. U EU-u je takvih ugovora oko 14 posto.<\/p>\n

A jasno je i \u0161to privremeni ugovor zna\u010di za radnika: nesigurnost i stalan strah za radno mjesto, osje\u0107aj da ga poslodavac dr\u017ei u \u0161aci, ali u pravilu i nisku pla\u0107u, neadekvatnu socijalnu za\u0161titu i nikakva radni\u010dka prava. No, za poslodavce su takvi radnici najpo\u017eeljniji, jer su poslu\u0161ni, nisu u poziciji boriti se za svoja prava, a lak\u0161e ih je otpu\u0161tati jer im ne moraju isplatiti otpremninu.<\/p>\n

Sve u svemu, nakon tog \u0161okantnog ishoda vi\u0161egodi\u0161njeg reformiranja i fleksibiliziranja na\u0161eg tr\u017ei\u0161ta rada, sada bi jedina prava reforma trebala i\u0107i u suprotnom pravcu, odnosno u pravcu favoriziranja zapo\u0161ljavanja na neodre\u0111eno i za\u0161tite prekarnih oblika rada, kako bi se barem donekle ispravila aktualna neravnote\u017ea na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu rada. No, drugo je pitanje koliko je to uop\u0107e realno. Vidimo, na \u017ealost, barem u ovom slu\u010daju, da je reformski potencijal Plenkovi\u0107eve Vlade nikakav.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska je me\u0111u \u010detiri vode\u0107e europske zemlje po postotku zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme, a vode\u0107a je po brzini rasta broja ugovora na odre\u0111eno, pa \u0107e, s obzirom na to da hrvatski poslodavci gotovo vi\u0161e uop\u0107e ne zapo\u0161ljavaju na neodre\u0111eno, Hrvatska i po tome uskoro biti vode\u0107a Nakon \u0161to je prekju\u010der vlada Andreja Plenkovi\u0107a dobila zvu\u010dnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6081"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6081"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6083,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6081\/revisions\/6083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}