{"id":6079,"date":"2018-03-12T09:28:35","date_gmt":"2018-03-12T08:28:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6079"},"modified":"2018-03-12T09:28:35","modified_gmt":"2018-03-12T08:28:35","slug":"12-03-2018-ova-se-reforma-mnogima-nece-svidjeti-u-mirovinu-cemo-sa-67-godina-mnogima-se-ukida-beneficirani-radni-staz-a-za-odlazak-u-prijevremenu-placat-ce-se-veci-penali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6079","title":{"rendered":"12.03.2018. &#8211; Ova se reforma mnogima ne\u0107e svidjeti: u mirovinu \u0107emo sa 67 godina, mnogima se ukida beneficirani radni sta\u017e, a za odlazak u prijevremenu pla\u0107at \u0107e se ve\u0107i penali"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em>Mu\u0161karci i \u017eene u Hrvatskoj \u0107e od 2033. i\u0107i u starosnu mirovinu sa 67 godina \u017eivota, prijevremena umirovljenja stro\u017ee \u0107e se penalizirati, smanjit \u0107e se broj zanimanja s beneficiranim radnim sta\u017eem, vjerojatno \u0107e se ja\u010dati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest \u0107e se nacionalna mirovina.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sada \u0107e se izraditi stru\u010dne podloge i analize koje \u0107e uklju\u010divati financijski aspekt mirovinske reforme, a potom bi radna skupina pri Ministarstvu do ljeta radila na izmjenama i dopunama sedam ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen do\u0161li u Sabor.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Cilj Vlade je, ka\u017eu na\u0161i sugovornici, da se u sklopu ove reforme, koju od nas ve\u0107 godinama tra\u017ei i Europska komisija, mirovinski sustav napravi odr\u017eivim, ali i da se pove\u0107aju mirovine &#8211; sada\u0161njim i budu\u0107im umirovljenicima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sada\u0161nji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovi\u0107a, predvidio je produljenje radnog vijeka do 67. godine jednako za mu\u0161karce i \u017eene od 2038., no EK tra\u017ei da se izjedna\u010davanje dogodi i ranije, 2030., tako da \u0107e vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan &#8211; da od 2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina \u017eivota. Sada je situacija takva da mu\u0161karci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok \u017eene od ove godine idu sa 62 godine \u017eivota.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Intencija je \u0161to dulji ostanak na tr\u017ei\u0161tu rada jer Europa stari, kao i Hrvatska, sve se manje djece, budu\u0107ih osiguranika, ra\u0111a, ljudi \u017eive sve dulje, aposebanproblem u Hrvatskoj je \u0161to su nam mirovine male, ali ih dugo koristimo. Samo 19 posto sada\u0161njih umirovljenika, naime, odradilo je puni radni sta\u017e, a kroz mirovine dobiju \u010dak 126 posto od onoga \u0161to su zaradili.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira na na\u010din da se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, a intencija je da se ta penalizacija poja\u010da.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Razmi\u0161lja se o modelu ulaganja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sigurno je, pak, da \u0107e se i\u0107i na revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim sta\u017eem, i to na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Studija je, naime, pokazala da je dosta tih zanimanja s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti rada promijenili. Primjerice, voza\u010d u javnom gradskom prijevozu nekada je radio u starim, razdrmanim autobusima i tramvajima, a danas ve\u0107inom vozi najnovije tramvaje i buseve, sjedi na anatomskim sjedalima, u klimatiziranom prostoru za kompjutoriziranom upravlja\u010dkom plo\u010dom, pa je pitanje treba li on i dalje imati beneficirani radni sta\u017e. Jednako tako i ostali profesionalni voza\u010di. Ve\u0107ina tih zanimanja upravo su u prometnom sektoru pa se tu mogu o\u010dekivati ve\u0107e promjene &#8211; ili ukidanje ili smanjivanje prava.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao tre\u0107a bitna to\u010dka ove reforme spominje se i ja\u010danje drugog mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane \u0161tednje. Dakle, gotovo je sigurno da se II. stup ne\u0107e ukidati, \u0161to su neki tra\u017eili, nego \u0107e se najvjerojatnije i ja\u010dati, ali pitanje je kako. Naime, svako pove\u0107anje izdvajanja za II. stup za sobom povla\u010di ili ve\u0107u poreznu presiju ili manje upliva u prora\u010dun. Drugo je pitanje, pak, kapitaliziranosti fondova koji su od 2002. na temelju uplata osiguranika prikupili \u010dak 93 milijarde kuna i sada Vlada razmi\u0161lja kako poticati ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Mo\u017ee li se timnovcem, primjerice, monetizirati prezadu\u017eene autoceste? Jer sada fondovi 76 posto novca ula\u017eu u dr\u017eavne obveznice, 16 posto u obveznice drugih dr\u017eava, a tek 11 posto u dionice.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8211; Procjene su da \u0107e do 2040. mirovinski fondovi vrijediti 90 posto BDP-a, ili 300 milijardi kuna. S jedne strane taj bi senovactrebao ulo\u017eiti u hrvatsko gospodarstvo, a s druge strane treba biti oprezan da se ne dogodi Agrokor. Treba pogledati i cijeli sustav upravljanja fondovima &#8211; ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stav je u Ministarstvu rada takav da II. stup treba oja\u010dati, ali problem je i taj \u0161to sada od 40 milijardi kuna iz I. stupa samo 54 posto se prikupi iz doprinosa, a \u010dak 46 posto ide iz prora\u010duna, odnosno iz poreza. Zato je intencija da se drugi stup oja\u010da kada udio u prora\u010dunu za prvi stup po\u010dne padati zbog prirodnog odljeva umirovljenika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Zaposlenost<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sve ove mjere odnosit \u0107e se na budu\u0107e umirovljenike pa u Vladi razmi\u0161ljaju i o tome kako pove\u0107ati sada\u0161nje mirovine, koje su sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i vi\u0161e godina sta\u017ea na razini manjoj od 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e, odnosno iznose 3540 kuna. Ono \u0161to je tu krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i demografske mjere. Omjer onih koji rade i umirovljenika jo\u0161 je porazan i iznosi 1:1,19. Kako pove\u0107ati sada\u0161nje mirovine nije jo\u0161 poznato jer se razmi\u0161lja o nekoliko modela, ali mogu\u0107e je da \u0107e se mo\u017eda mijenjati i sada\u0161nja formula za uskla\u0111ivanje mirovina, \u0161to nitko od na\u0161ih sugovornika ne potvr\u0111uje, nego se samo o tome spekulira. Razmi\u0161lja se i o dodatku na najmanje mirovine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvo\u0111enje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno sta\u017ea da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uop\u0107e nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit \u0107e osobe koje su najmanje 15 godina \u017eivjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/ova_se_reforma_mnogima_nece_svidjeti_u_mirovinu_cemo_sa_67_godina_mnogima_se_ukida_beneficirani_radni_staz_a_za_odlazak_u_prijevremenu_placat_ce_se_veci_penali_59856\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mu\u0161karci i \u017eene u Hrvatskoj \u0107e od 2033. i\u0107i u starosnu mirovinu sa 67 godina \u017eivota, prijevremena umirovljenja stro\u017ee \u0107e se penalizirati, smanjit \u0107e se broj zanimanja s beneficiranim radnim sta\u017eem, vjerojatno \u0107e se ja\u010dati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest \u0107e se nacionalna mirovina. Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6079"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6079"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6080,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6079\/revisions\/6080"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}