{"id":6048,"date":"2018-02-28T21:18:52","date_gmt":"2018-02-28T20:18:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6048"},"modified":"2018-02-28T21:19:42","modified_gmt":"2018-02-28T20:19:42","slug":"28-02-2018-%e2%80%98kroz-vinkovce-je-godisnje-prolazilo-18-milijuna-ljudi-svake-4-minute-jedan-vlak%e2%80%99","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6048","title":{"rendered":"28.02.2018. – \u2018Kroz Vinkovce je godi\u0161nje prolazilo 18 milijuna ljudi, svake 4 minute jedan vlak\u2019"},"content":{"rendered":"

Za dvodnevnog posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a<\/strong> Hrvatskoj bilo je rije\u010di o nestalima, odnosima dviju dr\u017eava, manjinama i mnogim drugim nerije\u0161enim problemima koji optere\u0107uju odnose dviju susjednih dr\u017eava. U svemu tome pomalo nezapa\u017eeno pro\u0161ao je prijedlog da se krene u obnovu \u017eeljezni\u010dke pruge Zagreb \u2013 Beograd<\/strong> kako bi ovaj \u017eeljezni\u010dki pravac u budu\u0107nosti ponovo postao glavna veza izme\u0111u zapada i juga Europe. Svi se sla\u017eu da bi obnova toga \u017eeljezni\u010dkog pravca, a onda i vra\u0107anje barem dijela tereta i putnika otprije Domovinskog rata mnogo zna\u010dili za gospodarstvo obiju dr\u017eava. S tim se sla\u017eu i zaposleni na vinkova\u010dkom kolodvoru koji je do 1991. godine i po\u010detka ratnih doga\u0111anja u Hrvatskoj i biv\u0161oj Jugoslaviji bio najve\u0107e \u017eeljezni\u010dko \u010dvori\u0161te ne samo u SFRJ<\/strong> nego i na Balkanu. Kada govore o tim vremenima, oni stariji radnici, koji se sje\u0107aju nekada\u0161njih tona tereta i broja putnika, sa sjetom govore napominju\u0107i kako su danas od toga vremena ostala samo sje\u0107anja i zgrada kolodvora.<\/p>\n

Dodatni udarac<\/strong><\/p>\n

\u2013 Obnova te pruge i vra\u0107anje barem dijela nekada\u0161njeg prometa zna\u010dili bi iznimno mnogo za cijelu Hrvatsku, ali prije svega za Vinkovce koji bi ponovo postali nezaobilazno \u017eeljezni\u010dko \u010dvori\u0161te. Na\u017ealost, danas vi\u0161e nema onog prometa kao nekad. Radimo koliko imamo posla, a to je puno manje nego nekad. Do 2008. godine i po\u010detka ekonomske krize jo\u0161 smo bilje\u017eili zna\u010dajne rezultate. Oni su od tada dodatno smanjeni za 30, pa i 40 posto \u2013 ka\u017ee \u0161ef vinkova\u010dkog kolodvora Tomislav Majstorovi\u0107 koji je po novome \u0161ef kolodvora podru\u010dja jer, osim vinkova\u010dkog, pokriva i kolodvore Ivankovo, Stari Mikanovci i \u017dupanja. Govore\u0107i o razlozima velikog pada prometa vinkova\u010dki \u017eeljezni\u010dari isti\u010du prije svega na agresiju na Hrvatsku koja je rezultirala velikim gubitkom tereta koji sada prema Turskoj i dalje odlazi drugim pravcima. U me\u0111uvremenu su izostala ulaganja u modernizaciju tako da danas putovanje od Zagreba do Vinkovaca traje dulje nego prije 30-ak godina. Dodatan udarac izazvalo je i ukidanje niza linija, a posebno onih prema BiH. Kad je rije\u010d o me\u0111unarodnim linijama, Vinkovci su danas povezani samo s dva para vlakova, dnevnim i no\u0107nim, s Beogradom, a i tu je promet daleko manji nego nekad. Naime, od nekada\u0161nje cijele kompozicije putni\u010dkih vagona taj vlak danas \u010dine dva i u vrijeme vikenda ili blagdana tri vagona. Rat na prostoru biv\u0161e dr\u017eave 90-ih godina prije svega, a onda i vi\u0161e granica koje rezultiraju vi\u0161esatnim \u010dekanjem doveli su do toga da je teretni promet najve\u0107im dijelom s ove \u017eeljezni\u010dke pruge preba\u010den na 4. koridor koji od zemalja Europe, preko Ma\u0111arske, Rumunjske i Bugarske ide prema Turskoj i dalje. Hrvatske u toj pri\u010di nema ve\u0107 godinama, a gospodarske su \u0161tete ogromne. Primjera radi, u mjesec dana preko 4. koridora pro\u0111e 800 vlakova koji su nekada svi i\u0161li prugom Zagreb \u2013 Beograd.<\/p>\n

\u2013 Prije nekoliko godina jedna austrijska tvrtka radila je na tome da se otkrije gdje se nalaze \u010depovi na pruzi Zagreb \u2013 Beograd kako bi se oni otklonili i onda barem polovica toga prometa vratila na ovaj \u017eeljezni\u010dki pravac. Obi\u0161li su sve kolodvore na tom pravcu kako bi detektirali probleme. Do sada je sve ostalo samo na pri\u010dama \u2013 ka\u017ee Majstorovi\u0107. Obja\u0161njava i kako je jedan od glavnih problema osjetno smanjena brzina prometovanja. Danas se od Zagreba do Vinkovaca putuje dulje nego prije rata, a to gospodarstvenicima, kojima je\u00a0vrijeme novac, ne odgovara. Dodatni problem predstavljaju u brojne granice koje rezultiraju vi\u0161esatnim \u010dekanjem primopredaje vlakova. Tako primopredaja teretnog vlaka u \u0160idu, prvom kolodvoru u Srbiji, koji od Vinkovaca ide prema Beogradu, traje i do \u010detiri sata!!! A stanje pruge u Srbiji jo\u0161 je gore nego u Hrvatskoj \u0161to dodatno usporava putovanje. Sve to gospodarstvenici \u017eele izbje\u0107i tako da za sada, \u0161to je i razumljivo kada se uzme njihov na\u010din razmi\u0161ljanja, ostaju na provjerenom i br\u017eem \u017eeljezni\u010dkom pravcu.<\/p>\n

Obitelji ovisne o pravcu<\/strong><\/p>\n

\u2013 Vinkovci su grad \u017eeljezni\u010dara i to ne\u0161to mi jednostavno imamo u krvi. Ljudi su spremni i \u017eele raditi, ali u svemu smo ovome nemo\u0107ni. Radimo onoliko koliko imamo posla. Neophodna nam je podr\u0161ka dr\u017eave i da se naprave nekakvi koraci kako bi taj promet opet \u017eivnuo. Upravo zato mislimo da je obnova pruge Zagreb \u2013 Beograd jedan od onih projekata koji bi mogli dovesti do boljitka. Nadamo se svi zajedno da \u0107e realizacija brzo po\u010deti \u2013 ka\u017ee Majstorovi\u0107. Dodaje i kako je prija\u0161njih godina bilo rije\u010di i o gradnji kontejnerskog terminala kod Vinkovaca \u0161to bi dodatno podiglo va\u017enost ovoga kolodvora. O\u010dekuje se u budu\u0107nosti i pove\u0107anje tereta iz vukovarske luke, Ro-Lo terminala u Spa\u010dvi, industrijskog kolosijeka u \u0110ergaju\u2026 Sve to i dalje ostaje na planovima i o\u010dekivanjima. Ina\u010de, podru\u010dje koje pokriva Majstorovi\u0107 najve\u0107im je dijelom spremno za prihvat puno ve\u0107ih koli\u010dina tereta i broja putnika nego \u0161to ih imaju danas. Kolodvor Vinkovci ure\u0111en je 2015. godine kada su sru\u0161eni stari betonski peroni, postavljene nove nadstre\u0161nice, rasvjeta, putokazne plo\u010de\u2026 Vinkova\u010dki \u017eeljezni\u010dari s ponosom ka\u017eu da je njihov kolodvor danas jedan od ljep\u0161ih na ovoj pruzi. Pri tome treba znati i kako kolodvor ima 12 kolosijeka, a da je \u017eeljezni\u010dka pruga cijeloga podru\u010dja obnovljena \u0161to omogu\u0107ava da vlakovi voze i do 160 km\/h.<\/p>\n

\u2013 Takve brzine mogu se postizati sve do Slavonskog Broda, a onda ona pada na 120-130 km\/h. Od Novske dalje brzine dodatno padaju pa vlakovi voze 50-60 km\/h. Sve je to doprinijelo da put od Zagreba do Vinkovaca danas, u odnosu na godine prije Domovinskog rata, traje sat i dvadeset minuta dulje \u2013 isti\u010de Majstorovi\u0107.<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na upit Ve\u010dernjeg lista o stanju \u017eeljezni\u010dke pruge Zagreb \u2013 Beograd i planovima obnove, iz korporativnih komunikacija H\u017d Infrastrukture navode kako u me\u0111unarodnom \u017eeljezni\u010dkom prometu u putni\u010dkom prijevozu dnevno u prosjeku prometuju tri vlaka. Kad se radi o teretnom prijevozu u me\u0111unarodnom prometu, u prosjeku se bilje\u017ei 10-12 vlakova.<\/p>\n

\u2013 U odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata dana\u0161nji me\u0111unarodni \u017eeljezni\u010dki promet u segmentu putni\u010dkog prijevoza otprilike je na 35 posto u odnosu na po\u010detak 90-ih godina 20. stolje\u0107a, dok je u segmentu teretnog prijevoza danas rije\u010d o 20 posto u odnosu na isto razdoblje. Ukupna je du\u017eina dionice od Zagreba do dr\u017eavne granice s Republikom Srbijom 300 kilometara, od \u010dega je 216 kilometara dvokolosije\u010dna pruga, a 84 jednokolosije\u010dna pruga. Dionica je jednokolosije\u010dna od Dugog Sela do Novske, a pruga je u cijelosti (300 km) elektrificirana \u2013 navode iz H\u017d-a. Isti\u010du i kako je dio dionica na ovom \u017eeljezni\u010dkom pravcu obnovljena, dok odre\u0111ene dionice zahtijevaju obnovu koja se i planira, i to projektima sufinanciranima sredstvima EU. Napominju i kako se hrvatski dio pruge obnavlja i modernizira po dionicama, \u0161to se tako\u0111er sufinancira sredstvima EU. I u Srbiji se razmi\u0161lja o obnovi i revitalizaciji ovoga \u017eeljezni\u010dkog pravca pa tako najavljuju skori sastanak srbijanskog i hrvatskog ministra, koji bi se trebao odr\u017eati po\u010detkom o\u017eujka, na kojem \u0107e glavna tema biti obnova pruge Zagreb \u2013 Beograd. Procjenjuje se da \u0107e za potrebe obnove pruga u Srbiji, od \u0160ida prema Beogradu, biti potrebno osigurati oko 250 milijuna eura koje planiraju povu\u0107i iz fondova EU. A dok sve to sve ne realizira, stariji vinkova\u010dki \u017eeljezni\u010dari prisje\u0107aju se nekada\u0161njeg rada, prometa i svega drugoga \u0161to je \u017eeljeznica donosila. Dovoljno je re\u0107i kako je na \u017eeljeznici u Vinkovcima i nekoliko okolnih kolodvora radilo vi\u0161e od 3600 ljudi. Od toga je njih oko 3000 radilo na kolodvoru u Vinkovcima.<\/p>\n

\u2013 Gotovo svaka tre\u0107a obitelj bila je na neki na\u010din vezana za \u017eeljeznicu ili je \u017eivjela od \u017eeljeznice. Vinkovci su pravi grad \u017eeljezni\u010dara i razvoju grada i njegovu \u0161irenju iznimno je doprinijela i sama \u017eeljeznica i \u010dinjenica da smo tijekom godina bili najve\u0107e \u010dvori\u0161te u biv\u0161oj dr\u017eavi, ali i ovom dijelu Europe. Vjerujem da bi obnova pruge Zagreb \u2013 Beograd i vra\u0107anje tereta Vinkovcima mogli vratiti nekada\u0161nji zna\u010daj. Me\u0111utim, neophodno je prije svega obnoviti pruge i odraditi niz drugih stvari jer druga\u010dije ne\u0107e i\u0107i \u2013 ka\u017ee dugogodi\u0161nji radnik H\u017d-a Pavo Bo\u017ei\u0107evi\u0107 (77) koji je danas u mirovini i na kolodvoru radi kao voditelj izlo\u017ebe koja govori o povijesti \u017eeljeznice u Vinkovcima. Postavljanje izlo\u017ebe inicirali su umirovljenici H\u017d-a i ona je otvorena 1994. godine. Prvo je bila smje\u0161tena u Ma\u0111arskoj \u0161koli, da bi 2011. godine bila preba\u010dena u jednu od \u010dekaonica kolodvora.<\/p>\n

Dnevno 50.000 putnika<\/strong><\/p>\n

Trenuta\u010dno se u njoj nalazi 200-tinjak predmeta, spisa, akata, fotografija i drugog materijala, a Bo\u017ei\u0107evi\u0107, koji je tijekom svoga radnoga vijeka radio na nizu odgovornih radnih mjesta u sustavu, o svakome od njih zna cjelovitu pri\u010du. Upravo ga zbog toga u Vinkovcima nazivaju pravom enciklopedijom kada je rije\u010d o \u017eeljeznici u Vinkovcima. \u2013 Kolodvor u Vinkovcima nekad je bio pravi mali grad. Tu se toliko toga doga\u0111alo, toliko je ljudi prolazilo, tereta, roba, da je to danas nezamislivo. Na\u017ealost, od toga su danas ostale samo uspomene i zgrada kolodvora. Zgrada dobro izgleda, kolosijeci isto, dok je teretni kolodvor zapu\u0161ten i ne radi. O zna\u010daju vinkova\u010dkoga kolodvora govori i podatak da je nekad tijekom samo jedne godine kroz Vinkovce prolazilo 18,25 milijuna ljudi ili gotovo svi stanovnici biv\u0161e dr\u017eave \u2013 ka\u017ee Bo\u017ei\u0107evi\u0107.<\/p>\n

Prema njegovim podacima, dnevno je \u017eeljeznicom kroz Vinkovce prolazilo 50.000 ljudi, tada su u Vinkovce dolazili i prolazili vlakovi iz svih smjerova te su tamo dalje slagani za nastavak puta. Do Domovinskoga rata u 24 sata kroz Vinkovce je prolazilo i do 360 vlakova ili, drugim rije\u010dima, svake \u010detiri do \u010detiri i pol minute kroz Vinkovce je prolazio vlak. Danas tijekom jednoga dana kroz kolodvor pro\u0111e 120-130 vlakova, dok u najbolje dane u godini taj broj naraste do oko 150 vlakova. Bo\u017ei\u0107evi\u0107 ka\u017ee i kako je tijekom godine samo iz Vinkovaca otpremano dalje na put oko milijun putnika, dok je s cijeloga podru\u010dja, koje obuhva\u0107a i okolne kolodvore, u 365 dana otpremano oko \u010detiri milijuna putnika. Danas s cijeloga podru\u010dja, koje uklju\u010duje Vinkovce i ostale ve\u0107e obli\u017enje kolodvore, tijekom godine otprema se oko 250.000 putnika. Dnevno je na teretni kolodvor dolazilo 4500 do 5000 vagona. Bo\u017ei\u0107evi\u0107 je slikovito objasnio da bi taj broj vagona formirao kompoziciju od Vinkovaca do Slavonskog Broda kada bi ih se poslagalo na tra\u010dnice.<\/p>\n

Vagoni na skelam<\/strong>a \u2013 Sve te rezultate Vinkovcima je donijelo pro\u0161irenje kolodvora 1948. godine kada su sagra\u0111ene i dvije spu\u0161talice sa 140 skretnica na teretnom kolodvoru. Na teretnom kolodvoru gotovo je 60 kilometara kolosijeka, a ulogu je odigrao i zemljopisni polo\u017eaj Vinkovaca. Ne smije se zaboraviti ni \u010dinjenica da je nekada \u017eeljeznica bila glavni suhozemni prijevoznik putnika, dok su danas tu ulogu preuzeli automobili. Rat je rezultirao i time da nas ve\u0107 godinama zaobilazi teretni promet \u0161to tako\u0111er nije dobro \u2013 ka\u017ee Bo\u017ei\u0107evi\u0107. Govore\u0107i o povijesti, ka\u017ee kako je \u017eeljeznica u Slavoniju do\u0161la 1871. godine kada su Ma\u0111ari sagradili prugu od Segedina preko Subotice, Sombora i Bogojeva do Osijeka. Zanimljivo je i kako tada na Dunavu kod Bogojeva nije bilo mosta, nego su vagoni prevo\u017eeni skelom. Kada bi skela pristala na obalu, vezala bi se za tra\u010dnice gdje je ve\u0107 bila lokomotiva i dalje vozila. Nakon aneksije BiH gospodarstvenici iz Ma\u0111arske i Austrije odlu\u010dili su nekako do\u0107i do rudnih bogatstava te dr\u017eave pa su 1878. godine po\u010deli graditi prugu od Dalja preko Borova do Vinkovaca i dalje do Slavonskog Broda s ciljem da se do\u0111e do Bosanskog Broda. Gradnja te pruge po\u010dela je 15. kolovoza 1878. godine, a zavr\u0161ena ne\u0161to vi\u0161e od tri mjeseca zatim, 22. studenoga. Kolodvor u Vinkovcima po\u010deo je raditi dan poslije, 23. studenoga, kada je do\u0161ao prvi vlak. Poslije su se gradile jo\u0161 neke pruge, pri \u010demu va\u017enu ulogu ima pruga sagra\u0111ena prema Gunji i Br\u010dkom (BiH) \u0161to je s kasnije sagra\u0111enom prugom Br\u010dko \u2013 Banovi\u0107i dovelo do toga da Vinkovci za stanovnike toga dijela BiH postanu vrata Europe. Tako je nekada\u0161nja \u010dekaonica drugog razreda, koja je danas prostor gdje se nalazi izlo\u017eba, nazivana \u201cbosanskom \u010dekaonicom\u201d ili \u201cbosanskim konzulatom\u201d.<\/p>\n

\u2013 Pruga Zagreb \u2013 Vinkovci \u2013 Beograd i danas ima veliki potencijal. Treba u\u010diniti sve da se vrati dio putnika, a to se ne mo\u017ee ako se danas putuje dulje nego prije 30 godina. Ne mo\u017ee se ni satima \u010dekati na granici. Srbija i Makedonija svakako \u0107e u\u0107i u EU i tada granica ne\u0107e biti. I ovaj rat u Siriji \u0107e zavr\u0161iti i krenut \u0107e najrazli\u010ditiji tereti prema toj zemlji za potrebe obnove. Sve to treba do\u010dekati spreman kako ne bismo i taj vlak propustili \u2013 zaklju\u010dio je Bo\u017ei\u0107evi\u0107.<\/p>\n

Do Domovinskog rata put vlakom od Zagreba do Beograda trajao je tri i pol sata, a danas taj put traje \u0161est sati.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za dvodnevnog posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a Hrvatskoj bilo je rije\u010di o nestalima, odnosima dviju dr\u017eava, manjinama i mnogim drugim nerije\u0161enim problemima koji optere\u0107uju odnose dviju susjednih dr\u017eava. U svemu tome pomalo nezapa\u017eeno pro\u0161ao je prijedlog da se krene u obnovu \u017eeljezni\u010dke pruge Zagreb \u2013 Beograd kako bi ovaj \u017eeljezni\u010dki pravac u budu\u0107nosti ponovo postao […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6048"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6048"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6048\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6050,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6048\/revisions\/6050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6048"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6048"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6048"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}