{"id":6046,"date":"2018-02-28T20:50:00","date_gmt":"2018-02-28T19:50:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6046"},"modified":"2018-02-28T20:50:00","modified_gmt":"2018-02-28T19:50:00","slug":"27-02-2018-mediteran-express-najveci-zeljeznicki-projekt-eu-cak-100-milijardi-eura-za-7000-km-pruge-koja-ce-preko-hrvatske-povezati-jugozapad-s-istokom-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6046","title":{"rendered":"27.02.2018. – MEDITERAN EXPRESS: NAJVE\u0106I \u017dELJEZNI\u010cKI PROJEKT EU \u010cak 100 milijardi eura za 7000 km pruge koja \u0107e preko Hrvatske povezati jugozapad s istokom Europe"},"content":{"rendered":"

Dok divovske \u010deli\u010dne dizalice podi\u017eu kontejnere s broda u Cartageni, luci na jugu \u0160panjolske, u daljini se nazire novi brod. Dolazi sa sjevera Afrike s dodatnim teretom. U kontejnerima se nalaze \u017eitarice i poljoprivredni proizvodi.<\/p>\n

\n
\n

Mediteransko more, stolje\u0107ima centar svjetske trgovine, izgubilo je tu ulogu otkri\u0107em \u201cnovog svijeta\u201d i gospodarskim rastom azijskih zemalja. Pomorski muzej i rimsko kazali\u0161te smje\u0161teni u pristani\u0161tu podsjetnik su na njegove slavne dane. No ovdje u Cartageni, odakle se otiskuju brodovi sa stokom prema Tunisu, Al\u017eiru i Maroku, vjeruju u bolje dane. U prosincu su postavili 135 metara visoku dizalicu, drugu po veli\u010dini u svijetu, sposobnu pomicati teret te\u017eak 14.000 tona.<\/p>\n

Jos\u00e9 Mar\u00eda G\u00f3mez<\/strong>, zadu\u017een ondje za kontrolu pretovara tereta, i\u0161\u010dekuje gradnju \u017eeljezni\u010dke pruge kojom bi brzi vlakovi prevozili robu preko Italije, Hrvatske, Ma\u0111arske sve do granice s Ukrajinom.<\/p>\n

\u201cMediteranski koridor \u0107e nam pomo\u0107i u transportu suhih tereta poput ugljena, \u017eita i soje prema ostatku Europe\u201d, napominje Mar\u00eda G\u00f3mez u Cartageni, \u010detvrtoj po veli\u010dini luci u \u0160panjolskoj. Sli\u010dna o\u010dekivanja su i u luci Algeciras, udaljenoj 500 kilometara zapadnije. Odande sada gledaju prema Bruxellesu \u010diji du\u017enosnici sanjaju Europu bez granica. Da bi je u\u010dinili stvarnom, pripremili su devet injekcija, odnosno devet \u017eeljezni\u010dkih koridora. Njihovim ubrizgavanjem procirkulirala bi trgovina Europskom unijom, ru\u0161e\u0107i fizi\u010dke i politi\u010dke barijere na granicama.<\/p>\n

Mediteranski koridor jedan je od tih pravaca. \u017deljezni\u010dka pruga bi se protezala od \u0160panjolske, preko Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Ma\u0111arske do granice s Ukrajinom.<\/p>\n

No nad taj sun\u010dani put od 7000 kilometara po obali Mediteranskog mora nadvila se sjena. Trasa prolazi Katalonijom, pokrajinom sa 7,5 milijuna stanovnika, gdje je eruptirao zahtjev za nezavisno\u0161\u0107u. Nova katalonska vlada jo\u0161 nije uspostavljena. Ve\u0107 du\u017ee od godinu dana nema sastanaka predsjednika vlade Katalonije i Valencije, dviju susjednih pokrajina, preko kojih bi i\u0161ao Mediteranski koridor.<\/p>\n

\u201cTrenutno nema nikakvog institucionalnog kontakta s vladom Katalonije\u201d, ka\u017ee osoba bliska\u00a0Ximu Puigu<\/strong>, predsjedniku vlade Valencije. Puig i Puigdemont su se sastali u rujnu 2016. nastoje\u0107i normalizirati odnose poslije vi\u0161egodi\u0161njih prekinutih institucionalnih veza. Jedna od klju\u010dnih to\u010daka njihova sastanka bila je zajedni\u010dka potpora Mediteranskom koridoru koji bi prolazio tamo\u0161njim lukama Valencijom, Tarragonom i Barcelonom, koje su me\u0111u najprometnijima u \u0160panjolskoj. \u017deljeznica ne uklju\u010duje samo prijevoz tereta ve\u0107 i putnika \u0161to je dodatni razlog za interes tih dviju turisti\u010dkih destinacija.<\/p>\n

\u0160panjolski premijer\u00a0Mariano Rajoy<\/strong>\u00a0tvrdi da bi u slu\u010daju osamostaljenja Katalonija ostala izvan EU. Bi li tada mogla sudjelovati u Mediteranskom koridoru \u010diji se dovr\u0161etak o\u010dekuje 2030. godine?<\/p>\n

\u201cKatalonska nestabilnost predstavlja rizik za Mediteranski koridor. Ona je rizik na putu da on postane stvarnost\u201d, rekao je Llu\u00eds Gay, predsjednik njema\u010dke kompanije DB Schenker zadu\u017een za \u0160panjolsku i Portugal. On je to izjavio tri dana uo\u010di izglasavanja nezavisnosti u katalonskom parlamentu. Nezavisnost Katalonije u stvarnosti nije za\u017eivjela, no politi\u010dka neizvjesnost nije i\u0161\u010deznula. Dok ne bude formirana nova regionalna vlada, Madrid \u0107e zadr\u017eati izravno upravljanje nad Katalonijom.<\/p>\n

Katalonija ima strate\u0161ku i gospodarsku va\u017enost te je klju\u010dni dio budu\u0107e \u017eeljezni\u010dke trase. Nalazi se podno planinskog lanca Pireneji uz granicu s Francuskom, \u0161to je \u010dini vratima prema srednjoj Europi. Iz tamo\u0161njih pogona automobili i strojevi odlaze prema istoku kontinenta. U suprotnom pravcu se pak kre\u0107u tisu\u0107e putnika \u017eeljnih odmora na pje\u0161\u010danim pla\u017eama ili zabave u mjestima poput Lloret de Mara.<\/p>\n

\u0160panjolska \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea, duga 15.000 kilometara, jedna je od najkvalitetnijih u Europi. Otkad je zemlja 1986. u\u0161la u EU, slije\u00advao se europski novac u njezinu infrastrukturu. \u017deljeznica, aerodromi, autobusi i autoceste su modernizirani, ugodni za putovanja, a vlakovi to\u010dni. Svake godine milijuni turista kru\u017ee tim krvotokom.<\/p>\n

\u017deljezni\u010dkim prugama upravlja dr\u017eavna kompanija Adif sa sjedi\u0161tem u Madridu. Ondje tvrde da realizacija Mediteranskog koridora ne\u0107e kasniti u slu\u010daju da Katalonija bude bez vlade idu\u0107ih mjeseci.<\/p>\n

\u201cTo je projekt koji ne utje\u010de samo na Kataloniju ve\u0107 i na ostatak \u0160panjolske. To je strate\u0161ki projekt koristan \u010ditavom \u0161panjolskom gospodarstvu\u201d, napominje uprava Adifa. Ta bi tvrtka trebala upravljati trasom dugom 1500 kilometara od planiranih 7000 kilometara.<\/p>\n

\u201c\u0160to se pak tehni\u010dke strane projekta ti\u010de, katalonska kriza na to nimalo ne\u0107e utjecati. Jedan dio koji \u0107e i\u0107i preko Katalonije ve\u0107 postoji dok se ostali grade te bi trebali biti pu\u0161teni u promet u kratkom roku\u201d, ka\u017eu u Adifu.<\/p>\n

Gradnja Mediteranskog koridora, poznatog i kao Koridor 6, dogovorena je 2013. godine u Bruxellesu. Hrvatski dio bi se protezao od Rijeke preko Zagreba do Budimpe\u0161te, a jedan odvojak od Zagreba do Ljubljane. \u010clanovi uprave H\u017d Infrastruktura, javne tvrtke koja upravlja hrvatskim \u017eeljeznicama, bili su krajem sije\u010dnja u sjedi\u0161tu Adifa u Madridu.\u00a0Nikola Ljuban<\/strong>\u00a0i\u00a0Marko \u017dubrini\u0107<\/strong>\u00a0te dr\u017eavna tajnica za promet i infrastrukturu\u00a0Nikolina Brnjac\u00a0<\/strong>zatra\u017eili su savjetovanje Adifa u modernizaciji hrvatske trase, a zauzvrat su obe\u0107ali podr\u017eati \u0160panjolsku u Bruxellesu u pitanjima vezanima za koridor.<\/p>\n

U Madridu su potpisali sporazum o suradnji s\u00a0Juanom Bravom<\/strong>, predsjednikom kompanije. Obje strane ka\u017eu kako je tim dokumentom dogovorena suradnja, no da konkretni poslovi i njihove cijene jo\u0161 nisu odre\u0111eni. To bi trebalo biti definirano u idu\u0107oj fazi kada se odrede konkretni projekti za koje se tra\u017ei savjetovanje, formiranje zaposlenika ili razmjena tehnologije. Suradnja je uspostavljena 2011., no sada \u0107e biti pro\u0161irena, napomenuli su u Adifu.<\/p>\n

H\u017d infrastruktura je u svom odgovoru navela da je dogovorena \u201csuradnja na sektorskom planiranju, implementaciji Europskoga sustava za upravljanje \u017eeljezni\u010dkom prometom (ERTMS), razvoju intermodalnog prometa te razvoju logisti\u010dkih podru\u010dja i teretnih terminala, zatim na planiranju, projektiranju, izgradnji i odr\u017eavanju energetskih, signalnih i komunikacijskih \u017eeljezni\u010dkih sustava\u201d.<\/p>\n

\u0160panjolska ima najdu\u017eu mre\u017eu \u017eeljeznica velikih brzina u EU, duljine 2676 kilometara. Njezini vlakovi se na standardnom kolosijeku kre\u0107u brzinom od 320 kilometara na sat. \u201c\u0160panjolske \u017eeljeznice uzete su kao ogledni primjer kako jedna europska dr\u017eava razvija svoju \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu, ponajprije uz pomo\u0107 EU sredstava, te nam samim time mogu poslu\u017eiti kao ogledni primjer prilikom budu\u0107eg planiranja na\u0161e prometne strategije te budu\u0107e pripreme i provedbe na\u0161ih infrastrukturnih projekata\u201d, ka\u017eu u H\u017d-u.<\/p>\n

Navode i kako je 62 posto \u0161panjolskih \u017eeljeznica elektrificirano, a hrvatskih samo 37 posto.<\/p>\n

\u201cS druge strane, Hrvatska \u0107e pru\u017eiti podr\u0161ku \u0161panjolskim inicijativama, unutar tijela Europske komisije, koje se odnose na otklanjanje uskih grla koja se trenutno javljaju na Mediteranskom koridoru\u201d, poru\u010duju iz hrvatskog Ministarstva prometa i infrastrukture.<\/p>\n

Europska komisija procjenjuje da \u0107e biti potrebno ulaganje od 104 milijarde eura do 2030. godine. Od toga \u0107e za samu \u017eeljeznicu biti potrebno 77 milijardi eura. \u201cEuropski fondovi i novac poreznih obveznika u svakoj od zemalja ne\u0107e biti dovoljni za tu investiciju\u201d, ka\u017ee nam sugovornik iz Europske komisije. Europska povjerenica za promet\u00a0Violeta Bulc<\/strong>\u00a0nastoji se priklju\u010diti na dodatne izvore. Alternativni novac \u017eeli priskrbiti iz blagajne namijenjene investicijama u EU, osnovane kako bi se nadomjestio pad ulaganja banaka i privatnih investitora.<\/p>\n

Za nekoliko mjeseci u Bruxellesu po\u010dinju formalni razgovori o prora\u010dunu EU za razdoblje od 2021. godine. Europska komisija \u0107e predstaviti vladama prijedlog prora\u010duna. Novca \u0107e biti manje jer Ujedinjeno Kraljevstvo, jedan od ve\u0107ih donatora, napu\u0161ta klub. Zbog toga \u0107e do\u0107i do rezova ili pak zahtjeva prema bogatijim \u010dlanicama da uplate vi\u0161e.<\/p>\n

Europska komisija predla\u017ee miks. Novac bi pak trebao i\u0107i u podru\u010dja u kojima EU \u017eeli napraviti napredak, a to su trenutno migracije i sigurnost. Time pak ostaje manje novca za koheziju, odnosno smanjivanje razlika izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih dijelova EU, podru\u010dja iz kojeg tradicionalno \u0160panjolska i Hrvatska crpe sredstva.<\/p>\n

Hrvatska nastoji dobiti dodatni krak na Mediteranskom koridoru. U rujnu je\u00a0Nikolina Brnjac\u00a0<\/strong>poru\u010dila kako \u0107e u Bruxellesu predo\u010diti \u0161irenje koridora od Rijeke kroz Liku prema Splitu.<\/p>\n

Laurens Jan Brinkhorst<\/strong>, europski koordinator zadu\u017een za Mediteranski koridor, tada je rekao da nije upoznat s inicijativom. \u201cPro\u0161irenje mo\u017ee biti odobreno, no zasad nemam saznanja o tome\u201d, napomenuo je tada. Iz njegova ureda sada poru\u010duju: \u201cNacrt koridora \u0107emo ponovo pregledati 2023. godine, uklju\u010duju\u0107i karte s dodatnim krakovima, ali ne prije toga. To je zato \u0161to nam je potrebna stabilnost da bismo se koncentrirali na dovr\u0161enje koridora do 2030. godine.\u201d<\/p>\n

Ondje \u201cne \u017eele spekulirati\u201d o utjecaju doga\u0111anja u Kataloniji na realizaciju projekta. Jedan od izazova s kojim se suo\u010davaju na koridoru jest \u0161to je kolosijek u \u0160panjolskoj \u0161irine 1668 mm dok je standardni kolosijek u EU, kao i u Hrvatskoj, 1435 mm.<\/p>\n

Pote\u0161ko\u0107e pak predstavljaju radovi u osjetljivim planinskim podru\u010djima Pireneja i Alpa, a jo\u0161 nedostaju tra\u010dnice na dijelu koji bi povezao francuski grad Lyon s talijanskim Torinom.<\/p>\n

Iz europskog fonda namijenjenog infrastrukturi, glavnog izvora financiranja, dosad je za razli\u010dite dijelove na Mediteranskom koridoru ispla\u0107eno ukupno 2,6 milijardi eura, od \u010dega 830 milijuna eura samo za projekt Lyon \u2013 Torino.<\/p>\n

U Cartageni, na mediteranskom suncu, dizalice nastavljaju podizati kontejnere s brodova. Pro\u0161le godine su radnici prebacili pet posto vi\u0161e tereta nego godinu ranije. Dugogodi\u0161nja gospodarska kriza mogla bi biti iza njih. \u201cNa\u0161 je cilj dati impuls \u0161panjolskom gospodarstvu\u201d, ka\u017ee G\u00f3mez \u010dekaju\u0107i vlak za Europu.<\/p>\n<\/div>\n<\/section>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok divovske \u010deli\u010dne dizalice podi\u017eu kontejnere s broda u Cartageni, luci na jugu \u0160panjolske, u daljini se nazire novi brod. Dolazi sa sjevera Afrike s dodatnim teretom. U kontejnerima se nalaze \u017eitarice i poljoprivredni proizvodi. Mediteransko more, stolje\u0107ima centar svjetske trgovine, izgubilo je tu ulogu otkri\u0107em \u201cnovog svijeta\u201d i gospodarskim rastom azijskih zemalja. Pomorski muzej […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6046"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6046"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6046\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6047,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6046\/revisions\/6047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}