{"id":6019,"date":"2018-01-24T09:37:12","date_gmt":"2018-01-24T08:37:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6019"},"modified":"2018-01-24T09:37:12","modified_gmt":"2018-01-24T08:37:12","slug":"24-01-2018-odrzan-okrugli-stol-socijalni-dijalog-u-podrucju-zastite-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6019","title":{"rendered":"24.01.2018. – Odr\u017ean okrugli stol: SOCIJALNI DIJALOG U PODRU\u010cJU ZA\u0160TITE NA RADU"},"content":{"rendered":"

U organizaciji Zavoda za unapre\u0111ivanje za\u0161tite na radu i suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Maticom hrvatskih sindikata i Hrvatskom udrugom radni\u010dkih sindikata u Ku\u0107i Europe u Zagrebu odr\u017ean je okrugli stol na temu \u201eKako unaprijediti socijalni dijalog u podru\u010dju za\u0161tite na radu\u201c.<\/em><\/p>\n

Na skupu su sudjelovali g. Denis Red\u017eepagi\u0107 u odsutnosti slu\u017ebeno sprije\u010denog g. Branka Bari\u010devi\u0107a, voditelja Predstavni\u0161tva Europske komisije u Hrvatskoj, g. Filip Ko\u010di\u0161, savjetnik ministrice gospodarstva, poduzetni\u0161tva i obrta i potpredsjednice Vlade RH, g\u0111a Josipa Kli\u0161anin, na\u010delnica Sektora za rad i za\u0161titu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Marko Palada, \u010dlan Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu pri EK, g\u0111a Gordana Palajsa i g. Nenad Seifert, predstavnici sindikata i poslodavaca u Upravnom odboru Europske agencije za za\u0161titu na radu, predstavnica HZZO g\u0111a Vinka Longin Pe\u0161, \u010dlanovi Nacionalnog vije\u0107a za za\u0161titu na radu, predstavnici sindikalnih sredi\u0161njica i udru\u017eenih sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca i granskih udruga, predstavnici \u017eupanijskih GSV-a, predstavnici strukovnih udruga, ovla\u0161tenih tvrtki za poslove ZNR, stru\u010dnjaci za za\u0161titu na radu i drugi. Moderatorica rasprave bila je g\u0111a Marija Han\u017eeva\u010dki, glavan tajnica NHS-a.<\/p>\n

Obra\u0107aju\u0107i se nazo\u010dnima Vitomir Begovi\u0107, ravnatelj Zavoda za unapre\u0111ivanje za\u0161tite na radu, podsjetio je da je ideja socijalnog partnerstva dobila svoj prepoznatljiv institucionalni profil potkraj 19. stolje\u0107a, kada je u Njema\u010dkoj provedbom zakonskih reformi definirano osiguranje radnika od pojedinih rizika, kao \u0161to su starost, bolest, nesre\u0107a na radu. U Njema\u010dkoj te drugim europskim zemljama uspostavljeni su i mehanizmi industrijske demokracije te radni\u010dke participacije, \u010dime je otvoren prostor dijaloga i suradnje izme\u0111u radni\u010dkih i organizacija poslodavaca te njihovih predstavnika. Na europskoj razini socijalni dijalog je integralni dio pravne ste\u010devine Europske unije temeljem \u010dlanaka 138. i 139. Ugovora o osnivanju Europske zajednice. U skladu s odredbama Ugovora, socijalni partneri EU-a imaju va\u017enu ulogu pri osmi\u0161ljavanju i provedbi politika za\u0161tite na radu i za\u0161tite zdravlja te u promicanju sigurnog i zdravog radnog i \u017eivotnog okru\u017eenja. U na\u0161oj zemlji prije 24 godine, 21. sije\u010dnja 1994., polaze\u0107i od aktualne situacije i zajedni\u010dkih interesa Vlada RH, poslodavci i sindikati postigli su dogovor o institucionalnom socijalnom dijalogu i zaklju\u010dili Sporazum kojim je utemeljeno Gospodarsko-socijalno vije\u0107e. Daju\u0107i du\u017enu pa\u017enju tom povijesnom danu i odnosima socijalnih partnera, Hrvatski sabor je na sjednici 12. listopada 2007. donio odluku o progla\u0161enju 21. sije\u010dnja Danom socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj, pa se dana\u0161njim radnim skupom prisje\u0107amo i na taj dan. Uz sve uspone i te\u0161ko\u0107e, va\u017eno je istaknuti da je u protekle 24 godine uspostavljen hrvatski model socijalnog partnerstva, institucionalni i prakti\u010dni okvir od radnog mjesta, preko lokalne do sektorske i nacionalne razine, koji svakog dana treba prakti\u010dno primjenjivati. Nema nikakve dvojbe da socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju naju\u010dinkovitiji na\u010din pronala\u017eenja zajedni\u010dkih rje\u0161enja i oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapo\u0161ljavanja, boljih uvjeta i za\u0161tite na radu, socijalne sigurnosti te promovira socijalna uklju\u010denost, socijalna pravda i solidarnost. Socijalni dijalog u podru\u010dju za\u0161tite na radu potrebno je implementirati i osna\u017eiti na svim razinama: nacionalnoj, me\u0111usektorskoj, sektorskoj, teritorijalnoj i mikro razini, zatim u tvrtki, ustanovi, na radnome mjestu. Institucionalni okvir i uspostavljene strukture uz stru\u010dnu potporu omogu\u0107avaju svim partnerima izravan utjecaj na unapre\u0111ivanje za\u0161tite na radu uz primjenu inovativnih rje\u0161enja. Godi\u0161nje se registrira ne\u0161to vi\u0161e od 13.000 ozljeda na radu, od \u010dega oko 15 posto te\u0161kih, 18 smrtnih slu\u010dajeva. Pored toga, na putu na posao i s posla ozljedi se oko 3.000 radnika. U pro\u0161loj godini je stopa bolovanja bila 3,29 a svaki dan je s rada bilo odsutno 44.000 radnika. U prora\u010dun HZZO kao poseban doprinos za za\u0161titu zdravlja na radu uplati se godi\u0161nje oko 570 milijuna kuna. Nisu li ovi pokazatelji dovoljan motiv za socijalni dijalog i akciju? Poslovni subjekti koji primjenjuju vi\u0161e standarde za\u0161tite na radu uspje\u0161niji su i odr\u017eiviji. Za poduzetnike i radnike za\u0161tita na radu je alat za sigurna i zdrava radna mjesta, a to je i jedna od bitnih pretpostavki postizanja produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta i razvoja. U boljoj za\u0161titi na radu interes mogu prona\u0107i svi, poslodavci, sindikati, radnici i dr\u017eava a socijalni dijalog to mo\u017ee omogu\u0107iti. Uvjeren sam da \u0107e na\u0161 dana\u0161nji skup, uvodna izlaganja i otvorena rasprava biti daljnji poticaj svim klju\u010dnim \u010dimbenicima za unapre\u0111ivanje socijalnog dijaloga u za\u0161titi na radu, kao podru\u010dju od posebnog dru\u0161tvenog interesa, zaklju\u010dio je ravnatelj Begovi\u0107.<\/p>\n

U ime Ministarstva rada i mirovinskoga sustava nazo\u010dne je pozdravila na\u010delnica Josipa Kli\u0161anin, istaknuv\u0161i partnersku ulogu ali i administrativnu potporu koje MRMS pru\u017ea u razvitku tripartitnog socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva ispred Vlade RH u na\u0161oj zemlji. U nadle\u017enosti ovog Ministarstva je normativno ure\u0111enje propisa iz podru\u010dja za\u0161tite na radu, koje se provodi uz obvezne konzultacije socijalnih partnera \u2013 reprezentativnih udruga sindikata i poslodavaca, kao i pregovaranje vezano uz postizanje kolektivnih ugovora, dogovora o minimalnoj pla\u0107i i drugim radnim pravima, te ova Vlada nastoji maksimalno uva\u017eiti stavove socijalnih partnera i posti\u0107i dogovor kojim \u0107e se uskladiti koji put i opre\u010dni stavovi kako bi se postiglo optimalno rje\u0161enje na zadovoljstvo svih strana.<\/p>\n

Denis Red\u017eepagi\u0107, u ime Predstavni\u0161tva Europske komisije u Zagrebu, istaknuo je kako je tema ovog okruglog stola izuzetno interesantna, \u0161to govori i velik odaziv, odnosno ispunjena dvorana od 100 mjesta. Socijalni dijalog i za\u0161tita na radu prioritetno su podru\u010dje Europske komisije, te su dio Europskog stupa socijalnog prava, koji je su \u010delnici EU proglasili na sastanku na vrhu u G\u00f6teborgu u studenome 2017., a kojim je utvr\u0111eno 20 klju\u010dnih na\u010dela i prava kojima \u0107e se podupirati pravedna tr\u017ei\u0161ta rada i sustavi socijalne skrbi i njihovo dobro funkcioniranje.<\/p>\n

U drugom dijelu okruglog stola u svojem izlaganju Vitomir Begovi\u0107 prezentirao je zakonodavne i institucionalne mogu\u0107nosti te ukazao na me\u0111uovisnost interesa poslodavaca, sindikata i radni\u010dkih predstavnika s ciljem unapre\u0111ivanja socijalnog dijaloga u podru\u010dju za\u0161tite na radu. U osiguranju temeljnih interesa radnika zna\u010dajno mjesto zauzima pravo suodlu\u010divanja. Prava i obveze u nadle\u017enosti radni\u010dkih vije\u0107a, povjerenika radnika za za\u0161titu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca ukazuju na njihov zna\u010daj ne samo u zastupanju i za\u0161titi prava zaposlenih, nego i u oblikovanju industrijskih odnosa kod poslodavca. Potreba prilago\u0111avanja zahtjevima tr\u017ei\u0161ta dovodi do stalnih promjena, koje u zna\u010dajnoj mjeri ne samo da odre\u0111uju polo\u017eaj zaposlenih, nego i radni\u010dke predstavnike dovode u poziciju aktivnog subjekta i odgovornog socijalnog partnera upu\u0107enog na konstruktivnu suradnju s poslodavcem, pri \u010demu je, neovisno o razli\u010ditim interesima, razvidan njihov zajedni\u010dki interes.<\/p>\n

Izme\u0111u radni\u010dkog vije\u0107a, sindikata, povjerenika radnika za za\u0161titu na radu i poslodavca postoji me\u0111uovisnost interesa kroz proces obavje\u0161\u0107ivanja, savjetovanja i suodlu\u010divanja. Direktivom 89\/391\/EEZ i brojnim smjernicama ure\u0111eno je pravo na radni\u010dku participaciju, pravovremeno savjetovanje poslodavca s radnicima i radni\u010dkim predstavnicima. Poslodavac je obvezan obavje\u0161\u0107ivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima za\u0161tite na radu u skladu sa Zakonom o za\u0161titi na radu. Izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu nije samo formalna mogu\u0107nost ve\u0107 potreba radnika ali i obostrani interes radnika i poslodavca. Istovremeno, poslodavac je obvezan savjetovati se s predstavnicima radnika o nizu pitanja iz podru\u010dja za\u0161tite na radu, a sve u cilju prevencije i unapre\u0111ivanja za\u0161tite na radu. Kako bi radnici bili pravodobno i detaljno obavije\u0161teni o svim temama iz podru\u010dja za\u0161tite na radu, njihov povjerenik mora imati povjerenje radnika, respekt poslodavca i njegovih suradnika, mora biti stru\u010dno osposobljen za rad, a u svakodnevnom djelovanju usmjeren na ispunjavanje svojih prava i obveza. Me\u0111utim, u ovom trenutku se mo\u017ee zaklju\u010diti da u zna\u010dajnom broju radnih sredina nije izvr\u0161en izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu, \u0161to negativno utje\u010de na zastupanje interesa radnika u ovom izuzetno zna\u010dajnom podru\u010dju.<\/p>\n

Slijedom toga potrebno je pristupiti i provesti aktivnosti izbora povjerenika radnika za za\u0161titu na radu kao bitnog preduvjeta ostvarivanja prava i interesa radnika te obveza poslodavaca.<\/p>\n

Izuzetno je va\u017eno te\u017ei\u0161te socijalnog dijaloga prenijeti na razinu udruga sindikata i udruga poslodavaca ja\u010daju\u0107i kolektivno pregovaranje, kao i dijalog, partnerstvo i suodlu\u010divanje na razini trgova\u010dkih dru\u0161tava i ustanova, a sukladno ovlastima partnera, koje proizlaze iz odredbi Zakona o radu, Zakona o za\u0161titi na radu i samih kolektivnih ugovora. Socijalni dijalog i partnerstvo na podru\u010dju za\u0161tite na radu od mikro do nacionalne razine mo\u017ee pridonijeti stalnom pobolj\u0161anju i unapre\u0111ivanju mjera i aktivnosti kojima se pozitivno utje\u010de na sprje\u010davanje nesre\u0107a, ozljeda na radu, profesionalnih i bolesti povezanih s radom, a time i o\u010duvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.<\/p>\n

Predstavnici sindikata i poslodavaca u Upravnom odboru Europske agencije za za\u0161titu na radu Gordana Palajsa i Nenad Seifert osvrnuli su se na socijalni dijalog na razini EU i RH, te govorili o na\u010dinu rada i dono\u0161enju odluka u samom odboru, a ujedno su predstavili i glavne aktivnosti EU-OSHA-e. Premda je odbor europsko tripartitno tijelo, Seifert je istaknuo kako postaje i \u010detveropartitni jer im se na sastancima \u010desto kao \u201e\u010detvrta strana\u201c pridru\u017ee i predstavnici Europske komisije, osobito kad je rije\u010d o dono\u0161enju odluka o klju\u010dnim aktivnostima EU-OSHA-e. Govore\u0107i o socijalnog dijalogu i ulozi socijalnih partnera kod nas, istaknuo je kako \u2013 kad je rije\u010d o tr\u017ei\u0161tu rada, radnim odnosima, nezaposlenima, socijalnim pravima i za\u0161titi na radu \u2013 poslodavci naglasak stavljaju na fleksibilnost i zaposlenost, sindikati na sigurnost, a Vlada RH zaposlenost, no svima je zajedni\u010dko da \u017eele \u0161to kvalitetniji dogovor za dobrobit ovog dru\u0161tva. Unaprijediti valja horizontalno pregovaranje \u2013 primjerice, granski kolektivni ugovori sklopljeni su samo u ugostiteljstvu i graditeljstvu, a potrebni su za mnoge djelatnosti. Poslodavci smatraju da za\u0161tita na radu nije tro\u0161ak, te je svaka aktivnosti vezana uz za\u0161titu na radu ujedno i aktivnost vezana uz poslovanje, no propisi bi trebali biti jednostavniji, razumljiviji i lako provedivi.<\/p>\n

Gordana Palajsa podsjetila je kako je institucionalno kolektivno pregovaranje zapo\u010delo jo\u0161 u 19. stolje\u0107u u Njema\u010dkoj, a teme su bile starost, bolest i ozljede na radu \u2013 dakle, za\u0161tita na radu. Istaknula je va\u017enost sindikata, koji su legitimni predstavnici radnika, za otvaranje i ostvarenje socijalnog dijaloga, a kad je rije\u010d o kolektivnog pregovaranju tra\u017ei se da sindikati, odnosno sindikalne sredi\u0161njice budu reprezentativni. G\u0111a Palajsa je predstavnica sindikata u EU-OSHA-i na prijedlog \u010detiri na\u0161e sindikalne sredi\u0161njice, te je objasnila da europski Odbor zasjeda dvaput godi\u0161nje i na tim plenarnim sjednicama natpolovi\u010dnom ve\u0107inom donosi odluke, me\u0111utim tzv. biroi sastaju su svaki mjesec. Istaknula je va\u017enost tematskih, dvogodi\u0161njih kampanja koje se provode u zemljama \u010dlanica a cilj im je podizanje razine svijesti o bitnim pitanjima sigurnosti na radu i zdravlja radnika. Sindikat isti\u010de kako za\u0161tita na radu nije tro\u0161ak, nego investicija, a jedan od novih oblika financiranja za\u0161tite na radu i osiguranja od \u0161tete mo\u017ee biti kroz paritetne fondove, \u010dije je model za\u017eivio u, primjerice, Belgiji i Njema\u010dkoj. U Hrvatskoj postoji samo jedan kolektivni ugovor iz za\u0161tite na radu, u Petrokemiji Kutina, kojim su obuhva\u0107ena prava i obveze 25 povjerenika ZNR i njihovih zamjenika, s time da koordinator profesionalno obavlja mandat, nakon \u010dega se vra\u0107a na svoj prethodni posao, istaknula je Palajsa. Naglasila je i va\u017enost edukacije kao prevencije u za\u0161titi na radu, te navela primjer SSSH u kojem je zaposlena, koji je proveo vi\u0161e radionica i te\u010dajeva, a me\u0111u njima i za povjerenika radnika za ZNR.<\/p>\n

U tre\u0107em dijelu skupa uslijedila je rasprava uz vo\u0111enje moderatorice Marije Han\u017eeva\u010dki, u kojoj su sudionici ukazali na iskustva socijalnog dijaloga na razini EU, potrebu du\u017ene pa\u017enje prema za\u0161titi na radu u dru\u0161tvu, suradnju s kontakt to\u010dkom EU OSHA, probleme strukovnog i dualnog obrazovanja, izostanak kontrole provedbe kolektivnih ugovora, potrebu specifikacije tro\u0161kova za\u0161tite na radu u gra\u0111evinskim elaboratima, jasno razgrani\u010denje odgovornosti poslodavca i radnika u slu\u010daju propusta u provedbi mjera za\u0161tite na radu te otvaranje dijaloga o pravednijem i stimulativnijem modelu doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu. Sudionici su se osvrnuli i na pojedine mjere iz Akcijskog plana za rastere\u0107enje gospodarstva i predlo\u017eene izmjene i dopune Zakona o za\u0161titi na radu, posebno u dijelu kriterija i prijave te\u0161ke ozljede na radu. Tijekom rasprave ukazano je i na odre\u0111ene te\u0161ko\u0107e u organizaciji i provedbi mjera za\u0161tite na radu u obrazovnim ustanovama, odre\u0111ivanje broja i izbor povjerenika radnika za za\u0161titu na radu, primjenu nadzornih kamera u procesima rada i potrebu edukacije na tom podru\u010dju te probleme u provedbi propisa.<\/p>\n

Na skupu je od strane svih sudionika nagla\u0161eno da za\u0161tita na radu nije tro\u0161ak, ve\u0107 investicija, a time i zajedni\u010dki interes i obveza poslodavaca, sindikata, radnika i dru\u0161tvene zajednice.<\/p>\n

Unato\u010d uspostavljenom \u0161irokom institucionalnom okviru, socijalni dijalog jo\u0161 uvijek nije u funkciji ostvarivanja odgovaraju\u0107eg sadr\u017eaja, kvalitete i u\u010dinaka na gospodarsku i socijalnu politiku, a u tom okviru i podru\u010dje za\u0161tite na radu nije izuzetak.<\/p>\n

Polaze\u0107i od zakonodavnih i institucionalnih uvjeta od mikro do nacionalne razine, na okruglom stolu je zaklju\u010deno da prostora i potrebe za napredak u podru\u010dju za\u0161tite na radu ima, a putem socijalnog dijaloga mogu\u0107e je pridonijeti u svakoj radnoj sredini, sektoru i nacionalnoj razini u sprje\u010davanju nezgoda, ozljeda na radu, profesionalnih i bolesti povezanih s radom. Posebno je zna\u010dajno podru\u010dje za\u0161tite na radu i uvjeta rada detaljnije i primjereno konkretnoj djelatnosti, odnosno radnoj sredini regulirati granskim i \u201eku\u0107nim\u201c kolektivnim ugovorima, te uspostaviti redovitu i konstruktivnu suradnju poslodavaca i predstavnika sindikata, radni\u010dkih vije\u0107a, povjerenika radnika za za\u0161titu na radu, odbora za za\u0161titu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca. Osnivanjem pri svim sektorskim i \u017eupanijskim Gospodarsko-socijalnim vije\u0107ima Povjerenstava za unapre\u0111ivanje za\u0161tite na radu, mogu\u0107e je pobolj\u0161ati socijalni dijalog, ja\u010dati stru\u010dne i kadrovske kapacitete te ostvariti kontinuirane i vidljive rezultate u promicanju zna\u010daja za\u0161tite na radu, kampanja i ukupnom podizanju razine znanja o organizaciji i provedbi u\u010dinkovitih mjera za\u0161tite i prevenciji rizika.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U organizaciji Zavoda za unapre\u0111ivanje za\u0161tite na radu i suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Maticom hrvatskih sindikata i Hrvatskom udrugom radni\u010dkih sindikata u Ku\u0107i Europe u Zagrebu odr\u017ean je okrugli stol na temu \u201eKako unaprijediti socijalni dijalog u podru\u010dju za\u0161tite na radu\u201c. Na skupu su sudjelovali g. Denis […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6019"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6019"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6020,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6019\/revisions\/6020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}