{"id":6005,"date":"2018-01-15T15:06:06","date_gmt":"2018-01-15T14:06:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=6005"},"modified":"2018-01-15T15:06:06","modified_gmt":"2018-01-15T14:06:06","slug":"15-01-2018-mirovinska-reforma-ostrije-ce-se-kaznjavati-prijevremeno-a-bonusa-za-umirovljenje-nakon-zakonske-dobi-nece-biti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=6005","title":{"rendered":"15.01.2018. – MIROVINSKA REFORMA O\u0161trije \u0107e se ka\u017enjavati prijevremeno, a bonusa za umirovljenje nakon zakonske dobi ne\u0107e biti"},"content":{"rendered":"

Dobna granica za odlazak u mirovinu trebala bi biti podignuta najvjerojatnije na 67 godina \u017eivota, sa sada\u0161njih 65, a razmi\u0161lja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodi\u0161njeg osiguranika za jednu godinu. Na dnevni red trebala bi do\u0107i i reforma beneficiranog radnog sta\u017ea<\/em><\/p>\n

Ubrzavanje izjedna\u010davanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje, ve\u0107e ka\u017enjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i mogu\u0107e ukidanje bonusa za du\u017ei ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje gra\u0111ani mogu o\u010dekivati od idu\u0107e godine.<\/p>\n

Osim \u0161to bi se za sve gra\u0111ane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti najvjerojatnije na 67 godina \u017eivota, sa sada\u0161njih 65, razmi\u0161lja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodi\u0161njeg osiguranika. Ta kategorija je u doma\u0107i mirovinski sustav uvedena prije \u010detiri godine, a rije\u010d je o radniku koji u punu starosnu mirovinu mo\u017ee s navr\u0161enih 60 godina \u017eivota i najmanje 41 godinom mirovinskog sta\u017ea. Velika je vjerojatnost da \u0107e dobna granica umirovljenja dugogodi\u0161njih osiguranika sko\u010diti za jednu godinu.<\/p>\n

Zahtjevi Bruxellesa<\/strong><\/p>\n

Napokon bi na dnevni red trebala do\u0107i i reforma beneficiranog radnog sta\u017ea, koja se najavljuje vi\u0161e od \u010detiri godine, ali nikako da krene. Ho\u0107e li dio paketa biti i uvo\u0111enje nacionalne mirovine, za sve one koji mirovinu nisu zaradili, tek treba vidjeti. To je jedno od obe\u0107anja aktualne Vlade, za koje je procijenila da bi se moglo ostvariti pred kraj mandata.<\/p>\n

Teku\u0107a, 2018. godina, za Vladu je godina reformi, a te reforme od idu\u0107e bi se godine i te kako trebale osjetiti na le\u0111ima gra\u0111ana. Nove promjene u mirovinskom sustavu, na tragu svega onog \u0161to od Hrvatske tra\u017ei Europska komisija, najavljuju se zadnje dvije godine, a vlade trenutak suo\u010davanja javnosti s planiranim promjenama odga\u0111aju. No, sude\u0107i prema planu normativnih aktivnosti, o promjenama u mirovinskom sustavu po\u010det \u0107e se razgovarati za mjesec-dva, \u0161to zna\u010di da bi novosti u primjenu krenule od idu\u0107e godine, odnosno dvije godine kasnije nego \u0161to se planiralo. U drugom dijelu godine, sude\u0107i prema usmenim najavama, na red \u0107e do\u0107i i radno zakonodavstvo, zasigurno ne radi ve\u0107e za\u0161tite onih koji rade ili tek ulaze u svijet rada, ve\u0107 zbog daljnje fleksibilizacije i cjepkanja radnih odnosa.<\/p>\n

Da nas o\u010dekuje sveobuhvatna mirovinska reforma ve\u0107 tjednima najavljuje resorni ministar rada i mirovinskog sustava pripremaju\u0107i tako javnost na ono \u0161to \u0107e uslijediti. Resorni ministar Marko Pavi\u0107 nedavno je ustvrdio kako tek 19 posto od ukupnog broja umirovljenika ima puni radni sta\u017e iza sebe te da su preporuke Europske komisije da se o\u0161trije ka\u017enjava odlazak u prijevremenu mirovinu i ubrza izjedna\u010davanje \u017eena i mu\u0161karaca u dobi umirovljenja. Najavio je i potrebu ve\u0107eg izdvajanja za drugi mirovinski stup kapitalizirane \u0161tednje, no za sada nije jasno bi li to i\u0161lo na u\u0161trb prvog stupa ili bi se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje pove\u0107ala.<\/p>\n

Pa\u017eljiva dorada<\/strong><\/p>\n

Iako resorni ministar najavljuje provedbu cjelovite mirovinske reforme, Danijel Nesti\u0107, stru\u010dnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta smatra kako prema sada\u0161njem stanju u hrvatskom mirovinskom sustavu nema potrebe za su\u0161tinskom reformom sustava, ve\u0107 nam treba pa\u017eljiva dorada pojedinih elemenata sustava s ciljem pove\u0107anja budu\u0107ih mirovina, ali bez ugro\u017eavanja postoje\u0107e fiskalne stabilnosti sustava.<\/p>\n

\u00bbDugoro\u010dne projekcije kretanja u hrvatskom mirovinskom sustavu pokazuju fiskalnu odr\u017eivost sustava, \u0161to zna\u010di da uz sada\u0161nje zakonske propise ne\u0107e do\u0107i do eksplozije tro\u0161kova. No, isto tako te projekcije pokazuju da \u0107e budu\u0107e mirovine biti relativno niske. Stoga u doradi sustava, odnosno reformi, treba poduzeti korake za odr\u017eivo pove\u0107anje mirovina, a \u0161to je mogu\u0107e ako se tro\u0161ak pove\u0107anja mirovina podijeli izme\u0111u gra\u0111ana i dr\u017eavnog prora\u010duna\u00ab, navodi Nesti\u0107. Drugim rije\u010dima, \u00bbtro\u0161ak\u00ab za gra\u0111ane bio bi dulji ostanak u svijetu rada \u0161to \u0107e omogu\u0107iti ve\u0107e uplate doprinosa te time u kona\u010dnici ve\u0107e mirovine. Nesti\u0107 se sla\u017ee da bi i doma\u0107a reforma, kao \u0161to je dobar dio EU-a ve\u0107 u\u010dinio, trebala i\u0107i za podizanjem zakonske dobi za umirovljenjem uz ograni\u010davanje mogu\u0107nosti prijevremenog umirovljenja. Jedna od opcija bi moglo biti i \u00bbvezivanje zakonske dobi za mirovinu uz promjenu o\u010dekivanog trajanja \u017eivota\u00ab.<\/p>\n

Maksimalno umanjenje mirovine za prijevremeno umirovljenje trenuta\u010dno je 20,4 posto. U 11 mjeseci pro\u0161le godine u mirovinu su oti\u0161la 44.282 umirovljenika, a od tog broja u klasi\u010dnu starosnu mirovinu oti\u0161lo je 17.799 osoba, 4.844 osobe su bile dugogodi\u0161nji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba (\u010demu treba pridodati i 60 prijevremenih umirovljenja zbog ste\u010daja poslodavca).<\/p>\n

Indeksacija mirovina<\/strong><\/p>\n

Destimuliranje prijevremenog umirovljenja bi trebao biti dio reformskog paketa, smatra Nesti\u0107 obja\u0161njavaju\u0107i kako je sada\u0161nje umanjenje mirovine radi prijevremnog odlaska u mirovinu relativno malo, kako u odnosu na umanjenja u drugim zemljama, tako i u odnosu na izra\u010dune koji se vezuju uz o\u010dekivano trajanje \u017eivota.<\/p>\n

\u00bbPro\u0161le godine je gotovo 30 posto novih starosnih mirovina bilo prijevremeno. Tome mo\u017eemo dodati i 15-ak posto starosnih mirovina koje su koristili dugogodi\u0161nji osiguranici. To zna\u010di da je pribli\u017eno 45 posto novih starosnih mirovina ostvareno u dobi koja je manja od zakonske dobi za odlazak u mirovinu. Zbog svega toga ima razloga pove\u0107ati faktor umanjenja mirovina kod prijevremenog umirovljenja\u00ab, veli Nesti\u0107. Smatra i kako bi trebalo razmisliti i da se sada\u0161nja mogu\u0107nost prijevremene mirovine pet godina prije redovne smanji na dvije ili tri godine, a u tom smjeru, sude\u0107i prema nacionalnom planu reformi, Vlada i kani i\u0107i.<\/p>\n

\u00bbOvo su zasigurno neugodni dijelovi reformskog paketa za gra\u0111ane, no on mo\u017ee dovesti do pove\u0107anja mirovina na zdravim osnovama. No, na pozitivnoj strani, trebalo bi pove\u0107ati bonus u slu\u010daju kasnijeg odlaska u mirovinu, to jest kod odlaska u mirovinu nakon zakonske dobi. Taj je bonus sada relativno mali \u2013 1,8 posto za godinu kasnije odlaska u mirovinu \u2013 a aktuarski izra\u010duni pokazuju da bi on trebao biti ve\u0107i\u00ab, smatra Nesti\u0107. Za nadati se da \u0107e Vlada poslu\u0161ati to, s obzirom na to da su joj planovi bili smanjiti \u00bbnagra\u0111ivanje\u00ab kasnijeg umirovljenja.<\/p>\n

Prema Nesti\u0107evu mi\u0161ljenju trebalo bi razmisliti i povoljnijem godi\u0161njem uskla\u0111ivanju mirovina za \u0161to je potrebno izraditi pa\u017eljive izra\u010dune i projekcije. Indeksacija mirovina sada se ve\u017ee uz rast prosje\u010dnih pla\u0107a i inflaciju u omjeru 70:30 posto, pri \u010demu se ve\u0107i udio ve\u017ee uz pokazatelj koji br\u017ee raste te je time povoljniji za umirovljenika. \u00bbMo\u017ee se razmisliti o jo\u0161 povoljnijem omjeru\u00ab, smatra Nesti\u0107, ali upozorava kako to ima zna\u010dajan utjecaj na prora\u010dunske tro\u0161kove te treba pa\u017eljivo procijeniti prora\u010dunske mogu\u0107nosti koje prema njegovu mi\u0161ljenju postoje.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dobna granica za odlazak u mirovinu trebala bi biti podignuta najvjerojatnije na 67 godina \u017eivota, sa sada\u0161njih 65, a razmi\u0161lja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodi\u0161njeg osiguranika za jednu godinu. Na dnevni red trebala bi do\u0107i i reforma beneficiranog radnog sta\u017ea Ubrzavanje izjedna\u010davanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6005"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6005"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6005\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6006,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6005\/revisions\/6006"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}