Ako bismo sudili prema potro\u0161nji, nastavlja Sever, to bi zna\u010dilo da se stanje malo pobolj\u0161ava, ali da ljudi jo\u0161 uvijek imaju toliko malo da sve \u0161to dobiju zavr\u0161i u potro\u0161nji.<\/p>\n
Ministar financija Zdravko Mari\u0107 na Novu se godinu u intervjuu HRT-u pohvalio kako je Hrvatska prvi put u povijesti godinu zavr\u0161ila u suficitu. Iako nitko ne sumnja u istinitost brojki koje je ministar financija iznio sino\u0107 na javnoj televiziji, zanimalo nas je vide li i koliko obi\u010dni gra\u0111ani u svojim nov\u010danicima sve te uspjehe kojima se vladaju\u0107i di\u010de.<\/p>\n
Rekordna potro\u0161nja kao lo\u0161 znak<\/strong><\/p>\n U sindikatu su o\u010dekivali da \u0107e sada ve\u0107 pro\u0161le godine u prosincu biti vrlo visoka potro\u0161nja, izme\u0111u 12,5 i 13 milijardi kuna, ali se nisu usudili govoriti o 13,5 milijardi. Me\u0111utim, Sever poru\u010duje da to nije samo pokazatelj dobrog stanja jer mnogo je zabrinjavaju\u0107ih razloga za\u0161to se to dogodilo na taj na\u010din.<\/p>\n \u201cVe\u0107 smo u 2016. godini bilje\u017eili rekordni iznos doznaka iz inozemstva. O\u010dekujemo da \u0107e pro\u0161la godina pokazati da je tu bilo jo\u0161 vi\u0161e doznaka iz inozemstva s obzirom na broj ljudi koji su se iselili iz Hrvatske. U pravilu ti ljudi \u0161alju novac za blagdane\u201d, obja\u0161njava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.<\/p>\n Na rekordnu potro\u0161nju utjecao je i rast pla\u0107a zaposlenih u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama, a bilo je iisplatabo\u017ei\u0107nica i darova za djecu, lagano su rasle mirovine i sve se to na kraju na\u0111e u potro\u0161nji.<\/p>\n \u201cAli, upravo ta potro\u0161nja pokazuje da mi ne \u017eivimo ba\u0161 tako jako dobro. Za\u0161to? Zato \u0161to prosje\u010dnom ku\u0107anstvu danas nedostaje sredstava da bi pokrilo svoje redovite mjese\u010dne tro\u0161kove i vrlo je mali broj gra\u0111ana koji danas mogu re\u0107i da le\u017eerno pre\u017eive mjesec. I \u0161to god se pojavi kao dodatni prihod zavr\u0161i u potro\u0161nji. Za\u0161to? Zato \u0161to nemaju novca za redovito tro\u0161iti i onda svaka kuna koja do\u0111e zavr\u0161i u potro\u0161nji \u2013 ne zbog bahatog tro\u0161enja, nego \u0161to ljudi kupuju ono \u0161to im treba, a za \u0161to nemaju novca\u201d, obja\u0161njava Sever. Ako bismo sudili po potro\u0161nji, nastavlja Sever, to bi zna\u010dilo da se stanje malo pobolj\u0161ava, ali da ljudi jo\u0161 uvijek imaju toliko malo da sve \u0161to dobiju zavr\u0161i u potro\u0161nji.<\/p>\n Nesigurni oblici rada<\/strong><\/p>\n Dr\u017eava je godinu zavr\u0161ila u \u2018zelenome\u2019 i s te strane pr\u0161ti optimizam vladaju\u0107ih. Me\u0111utim, upozorava Sever, \u010dinjenica je da mi istodobno bilje\u017eimo jo\u0161 neke rekorde s kojima se vlast ne hvali. \u201cA to bi trebalo zabrinuti svakoga onoga kojemu je stalo do zemlje u cjelini \u2013 masovno iseljavanje gra\u0111ana iz Hrvatske. A znate koji su prvi razlozi iseljavanja? Ne zato \u0161to nema posla, nego niske pla\u0107e te nestalni i nesigurni oblici rada. To je ta druga strana s kojom se vlast ne\u0107e pohvaliti. Koju \u010dak ni dr\u017eavna statistika ne vodi u dovoljnoj mjeri\u201d, ka\u017ee Sever.<\/p>\n Upravo su ti nestalni i nesigurni oblici rada poprimili zabrinjavaju\u0107e razmjere, uvjerava Sever. Naime, u prvih 10 mjeseci 2017. godine smo me\u0111u novozaposlenima imali 94 posto onih koji su zaposleni na odre\u0111eno vrijeme ili nekom drugom nesigurnom obliku rada. \u201cHrvatska je od 2002. godine, kad je imala 10 posto onih koji su zaposleni na odre\u0111eno vrijeme od ukupne brojke zaposlenih, 2016. do\u010dekala sa 22,2 posto. I to je bio najve\u0107i rast takvih oblika zapo\u0161ljavanja u Europi. Istodobno, Europa je imala 12,4 posto 2002. godine, a 14 godina kasnije 14,2 posto. Pre\u0161i\u0161ali smo daleko taj europski prosjek\u201d, poru\u010duje Sever. Dotaknuo se predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata jo\u0161 jednog velikog problema o kojima vlasti ne pri\u010daju previ\u0161e.<\/p>\n Nije sve u \u2018peglanju\u2019<\/strong><\/p>\n \u201cImamo ogromnu brojku umirovljenika, a malu brojku zaposlenih. Poku\u0161ava se to donekle frizirati podacima o brojci osiguranika jer je ta brojka uvijek povoljnija od brojke zaposlenih. No, \u010dinjenica je da je u Hrvatskoj zaposlenih oko 1,4 milijuna, a brojka osiguranika je za stotinjak tisu\u0107a ve\u0107a. Broj umirovljenika je vrlo visok i taj odnos zaposlenih i umirovljenika je zabrinjavaju\u0107i. Nama je taj odnos 1990. bio 1 umirovljenik naprema 3 osiguranika. A danas je 1:1,13. \u0160to je neodr\u017eivo\u201d, ka\u017ee Sever i poru\u010duje da moramo pove\u0107avati zaposlenost, ali da se to radi na pogre\u0161an na\u010din.<\/p>\n Nitko ne \u017eeli govoriti niti o padu nataliteta koji je upravo posljedica nesigurnih oblika rada i malih primanja, poru\u010duje Sever. \u201cPrognoze govore da \u0107emo mi za deset godina izgubiti jednu tre\u0107inu \u0161kolske populacije u odnosu na sada\u0161nju brojku. I volio bih vidjeti kako na to misle odgovoriti vladaju\u0107i. Nije sve samo u \u2018peglanju\u2019 brojki i smanjenju deficita. Nekad je i deficit dobar, pogledajmo Japan ili SAD\u201d, obja\u0161njava Sever.<\/p>\n Osvrnuo se Sever na kraju razgovora zaNet.hri na rast minimalne pla\u0107e. \u201cZa tu 131 kunu koliko je rasla minimalna pla\u0107a\u2026 to je pomalo povre\u0111uju\u0107i rast za one koji je primaju. Nije bilo volje da se do kraja promijeni zakon. Ali se zato i\u0161lo na ruku poslodavcima pasvimakoji su posljednjih godinu dana ispla\u0107ivali minimalac mogu ispla\u0107ivati i dalje, a dr\u017eava \u0107e im zato obra\u010dun doprinosa za bruto 2 ra\u010dunati na 50 posto osnovice, pa su i tu dobro pro\u0161li. Ali uz sve to vidimo poslodavce koji neprekidno kukaju nad te\u0161kom sudbinom poslodavaca, a u isto vrijeme veliki dio njih \u017eivi jako dobro na le\u0111ima svojih radnika\u201d, govori Sever.<\/p>\n