U ve\u0107ini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Politi\u010dke stranke i vlade shvatile su da moraju pobolj\u0161ati \u017eivotni standard te izvesti preraspodjelu u korist gra\u0111ana, a na \u0161tetu kapitala, kako bi sprije\u010dile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najve\u0107i dio oporbe, po obi\u010daju, kasne za trendom, vjerojatno se boje\u0107i da \u0107e ih netko prozvati \u00bbpopulistima\u00ab.<\/p>\n
To \u0107e, ka\u017eu, pove\u0107ati cijenu njihovih proizvoda i usluga, \u010dime \u0107e \u00bbizgubiti konkurentnost\u00ab prema takmacima iz Europske unije. Me\u0111utim, strahovanja poslodavaca nisu previ\u0161e opravdana.<\/p>\n
Ponajprije, Vlada se unaprijed pobrinula da poslodavcima nadoknadi novac koji \u0107e radnicima isplatiti za pove\u0107ane minimalce. Zbog smanjenja poreza i doprinosa, poslodavci \u0107e biti rastere\u0107eni za oko pola milijarde kuna \u2013 koje \u0107e se dijelom preliti u d\u017eepove zaposlenih, i to na \u0161tetu dr\u017eavnoga prora\u010duna.<\/p>\n
Drugo, strahovanja poslodavaca nisu utemeljena jer su realne pla\u0107e u Hrvatskoj nakon krize iz 2008. do\u017eivjele najve\u0107i pad u EU-u, nakon Gr\u010dke. U svim novim, tranzicijskim \u010dlanicama Unije pla\u0107e su zaostajale, iako je produktivnost rasla. Ali u Hrvatskoj su se rekordno srozale \u2013 sa 43 na 37 posto prosjeka zapadne Europe, prema istra\u017eivanju Europskog sindikalnog instituta (ETUI).<\/p>\n
Tre\u0107e, u gotovo svim novim \u010dlanicama EU-a pla\u0107e ove godine rastu daleko br\u017ee nego u Hrvatskoj, a najbr\u017ee upravo minimalne pla\u0107e. Dok hrvatske prosje\u010dne pla\u0107e rastu po stopi od oko 5 posto, kao u Poljskoj, u \u010ce\u0161koj rastu 7 posto, u Bugarskoj 10, u Ma\u0111arskoj 13, a u Rumunjskoj 15 posto na godi\u0161njoj razini.<\/p>\n
Ukratko, poduzetnici i investitori zasigurno ne\u0107e morati pobje\u0107i iz Hrvatske zato \u0161to je Vlada bruto minimalac sada pove\u0107ala na 455 eura. Pitanje je kamo \u0107e oti\u0107i. Sve usporedive zemlje tr\u010de br\u017ee od Hrvatske, koja pada na dno EU-a, zajedno s Bugarskom. Za usporedbu, u Rumunjskoj je bruto minimalac po\u010detkom 2017. iznosio 280 eura, idu\u0107e godine sko\u010dit \u0107e na 440 eura, a 2020. na 527 eura, prema programu rumunjske vlade.<\/p>\n
Usprkos pohvalnom pove\u0107anju minimalca, Hrvatska na\u017ealost ostaje me\u0111u zemljama koje ra\u010dunaju da \u0107e investitore privla\u010diti i gospodarstvo razvijati na temelju jeftine radne snage. Hrvatska je ostala \u0161krta prema svojim radnicima. \u0160to se ostalih zemalja srednje Europe ti\u010de, to je definitivno pro\u0161lo.<\/p>\n
Biv\u0161i \u010de\u0161ki ministar financija Lubomir Zaoralek jesenas je upozorio da strani investitori godi\u0161nje izvla\u010de iz te zemlje oko 12 milijardi eura, ili 9 posto \u010de\u0161kog BDP-a, te bi mogli dio tog novca ostaviti \u010de\u0161kim radnicima za ve\u0107e pla\u0107e. Neprihvatljivo je, ka\u017ee, da se Europa \u00bbpodijelila na uzimatelje profita i na jeftine radnike\u00ab. Za rumunjsku vladu, pak, neprihvatljivo je da \u010dak 56 do 58 posto od proizvedene vrijednosti u toj zemlji \u2013 kako ka\u017ee u svom programu \u2013 ostane kapitalu, a da zaposleni dobiju samo 32 do 34 posto, dok se zaposlenima u EU prosje\u010dno raspodijeli 50 posto.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, u ve\u0107ini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Politi\u010dke stranke i vlade shvatile su da moraju pobolj\u0161ati \u017eivotni standard te izvesti preraspodjelu u korist gra\u0111ana, a na \u0161tetu kapitala, kako bi sprije\u010dile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najve\u0107i dio oporbe, po obi\u010daju, kasne za trendom, vjerojatno se boje\u0107i da \u0107e ih netko prozvati \u00bbpopulistima\u00ab.<\/p>\n