{"id":5933,"date":"2017-12-10T21:44:51","date_gmt":"2017-12-10T20:44:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5933"},"modified":"2017-12-10T21:44:51","modified_gmt":"2017-12-10T20:44:51","slug":"10-12-2017-zalac-pod-ogromnim-pritiscima-zbog-megaposla-s-prugom-ravnatelj-safu-a-je-brani-spasili-smo-hrvatskoj-628-milijuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5933","title":{"rendered":"10.12.2017. &#8211; \u017dalac pod ogromnim pritiscima zbog megaposla s prugom, ravnatelj SAFU-a je brani: Spasili smo Hrvatskoj 62,8 milijuna"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em>Ministrica regionanog razvoja i EU fondova Gabrijela \u017dalac na\u0161la se ovih dana na udaru pojedinih medija, nakon \u0161to je Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje na projektu \u017eeljezni\u010dke dionice Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci.\u00a0<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Donijeta je odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU. Ministricu su navodno iz H\u017d Inftrastrukture optu\u017eili zbog prestrogog pra\u0107enja regulativa. Kako neki mediji navode zbog njenih &#8216;prestrogih kriterija&#8217; Hrvatske \u017eeljeznice moraju platiti 63 milijuna kuna vi\u0161e nego je planirano&#8217;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gabrijela \u017dalac i Ministarstvo regionalnog razvoja reagirali su na takve napise, porukom kako se u medijima navodi niz neto\u010dnih informacija te se obmanjuje javnost s ciljem prebacivanja odgovornosti za nepravilnosti u provedbi projekata na tijela u sustavu upravljanja i kontrole.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>&#8220;Navod da propisanim pravilima ko\u010dimo projekte je neistina i apsurd&#8221;<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Ovdje posebno isti\u010demo da su primjerene provjere upravljanja jedan od najva\u017enijih zadataka sustava upravljanja i kontrole u svakoj \u010dlanici, pa tako i u RH. Neadekvatno funkcioniranje sustava po tom pitanju dovodi do primjene financijskih korekcija koje primjenjuje Europska komisija. U tom smislu tendenciozni navod da postupanjem sukladno propisanim nacionalnim pravilima i pravilima EU, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje ko\u010de projekte, neistina je i apsurd&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U reagiranju se navodi i izjava ministrice \u017dalac koja demantira spomenute navode: \u201cApsurdno je da se umjesto pitanja zbog \u010dega dolazi do nepravilnosti i za\u0161to velike dr\u017eavne tvrtke ne po\u0161tuju zakone, postavlja pitanje za\u0161to smo dosljedni u provo\u0111enju regulativa\u201d. Ministrica je naglasila i da su pravila i direktive vrlo jasni i da je Ministarstvo odgovorno za vi\u0161e od 80 mlrd. kuna EU novca, za \u0161to odgovara direktno EK. \u201cNe\u0107emo dopustiti da svatko radi \u0161to ga je volja kako su neki dosad navikli\u201d, dodaje G. \u017dalac.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Petric: Spasili smo 62,8 milijuna kuna<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Upravo ovakvim odlukama mi smo spasili Republici Hrvatskoj tih 62,8 milijuna kuna, ministarstvo regionalnog i mi&#8221;, rekao je Tomislav Petric, ravnatelj SAFU, prenosi dnevnik.hr.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz Agencije ka\u017eu da sre\u0107om nema puno ovakvih situacija. Od 13 milijardi kuna vrijednih projekata, dosad je bilo 124 milijuna kuna kazni \u0161to je oko jedan posto.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>U strate\u0161kom projektu izostavljena je skretnica<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Radovi na dionici duljine 38,2 kilometra uklju\u010duju rekonstrukciju \u0161est i gradnju sedam novih mostova, 11 nadvo\u017enjaka i jednog podvo\u017enjaka, kao i 20 kilometara zida za za\u0161titu od buke. Modernizacijom bi se brzina vlakova trebala podi\u0107i na 160 kilometara na sat, a vrijeme vo\u017enje izme\u0111u Dugog Sela i Kri\u017eevaca skratiti za 30 posto, odnosno deset minuta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Projekt modernizacije pruge Dugo Selo-Kri\u017eevci, financira se s 85 posto iznosa iz EU fondova, a pruga bi u punom pogonu trebala biti u velja\u010di 2020. godine. No, u H\u017d Infrastrukturi ka\u017eu da probijanje roka dovr\u0161etka gra\u0111enja ne ugro\u017eava povla\u010denje sredstava iz EU fondova. &#8220;Projekt Dugo Selo &#8211; Kri\u017eevci financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u kojem je financiranje omogu\u0107eno do 2023. godine&#8221;, navode iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da apsurd bude ve\u0107i, u strate\u0161kom projektu izostavljena je skretnica za \u0161to je bio kriv jedan od podizvo\u0111a\u010da pa su gra\u0111ani Bjelovara do Zagreba, umjesto pedeset minuta, i dalje putovali gotovo dva sata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Za ka\u0161njenje i gubitak novca kriv podizvo\u0111a\u010d<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako je Direktno.hr ve\u0107 pisalo, a kako je i sama ministrica naglasila u svom odgovoru apsurdno je da se umjesto pitanja zbog \u010dega dolazi do nepravilnosti i za\u0161to velike dr\u017eavne tvrtke ne po\u0161tuju zakone, postavlja pitanje za\u0161to smo dosljedni u provo\u0111enju regulativa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naime, vrijednost projekta je 1,5 milijardi kuna, izvo\u0111a\u010di radova su DIV, Dalekovod i Zagreb Monta\u017ea, a jedan od podizvo\u0111a\u010da Hidroelektra niskogradnja. Upravo zbog Hidroelektre niskogradnje radovi na projektu H\u017d infrastrukture kasne, odnosno primije\u0107eno je usporavanje radova.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Svako ka\u0161njenje radova izvo\u0111a\u010d radova je du\u017ean nadoknaditi o svom tro\u0161ku. Ako se ka\u0161njenje ne nadoknadi, ugovorom je regulirana i ugovorna kazna odnosno nov\u010dana naknada koje je izvo\u0111a\u010d radova du\u017ean isplatiti investitoru zbog probijanja roka gra\u0111enja&#8221;, napominju u H\u017d Infrastrukturi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako smo ve\u0107 pisali Hidroelektru niskogradnju anga\u017eirala je, ina\u010de tvrtka Zagreb Monta\u017ea. Radovi na projektu traju ve\u0107 gotovo godinu dana, a pojedini segmenti (postavljanje tra\u010dnica) kasne ve\u0107 i do dva mjeseca po ranije utvr\u0111enom planu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako je Direktno ve\u0107 pisalo ti radovi kasne jer radnici Hidroelektre niskogradnje ne rade zbog ka\u0161njenja pla\u0107e i ostalih primanja. Naime radnici Hidroelektre, u anonimnom pismu portalu Direktno, tvrde da im isplate pla\u0107a, terenski dodaci i naknade za prijevoz kasne mjesecima, da se preostalim radnicima nude ugovori na odre\u0111eno na druge tvrtke, naj\u010de\u0161\u0107e Hidroelektra Plan d.o.o., da tvrtka rasprodaje mehanizaciju i strojevi tvrtki Avenue mehanizacija d.o.o. i potom ih uzima u najam od iste tvrtke, kao i da duguje mjesecima kooperantima i da dovodi zamjenske radnike iz inozemstva, najvi\u0161e navodno iz Rusije, Bjelorusije i Ma\u0111arske, i da ih smje\u0161ta u neprikladnim uvjetima u pogone tvrtke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Radnici rade i dulje od 10 sati dnevno na najve\u0107em \u017eeljezni\u010dkom poslu u posljednjih 50 godina, koji treba biti gotov do velja\u010de 2020., a u kameru HRT-a jedan se ljetos po\u017ealio kako radi na 40 stupnjeva za 3680 kuna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010celnici Sindikata graditeljstva potvr\u0111uju da &#8220;Hidroelektra ne ispunjava obveze preuzete nagodbama kod radnika koji su napustili tvrtku, a sve se zakompliciralo zbog dugotrajnog postupka. Putem Fine radnici temeljem starog zakona o predste\u010dajnim nagodbama ne mogu ovr\u0161iti tvrtku temeljem obra\u010dunskih listi kao ovr\u0161nih isprava za pla\u0107e i otpremnine, a poslovodstvo odga\u0111a pla\u0107anja do zavr\u0161etka predste\u010dajne nagodbe. Ako se radnici ne namire, blokirat \u0107e tvrtku i pokrenuti ste\u010daj&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ve\u0107inski vlasnik tvrtke je ruski poduzetnik Sergej Gljadelkin, koji obe\u0107ava vjerovnicima da \u0107e tvrtki osigurati nove poslove na podru\u010dju Rusije, odnosno biv\u0161eg Sovjetskog Saveza,. Gljadekin je ujedno ve\u0107inski vlasnik Instituta IGH., koji pak spa\u0161ava, kako neslu\u017ebeno doznajemo, likvidnost Hidroelektre niskogradnje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prvi \u010dovjek H\u017d infrastrukture tvrtke u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koja je dobila novac iz EU fondova, Ivan Kr\u0161i\u0107, do\u0161ao je u H\u017d infrastrukturu upravo iz Hidroelektra niskogradnje, koja je preko ruskog poduzetnika Sergeja Gljadelkina povezana i s Institutom IGH.<br \/>\nU H\u017d infrastrukturi medijima su potvrdili kako je, otkako Kr\u0161i\u0107 vodi tvrtku, u njoj \u201czaposleno putem javnog natje\u010daja ukupno sedmero djelatnika, od kojih je jedan prije zapo\u0161ljavanja u H\u017dI radio u Hidroelektri niskogradnji, a dvoje u Institutu IGH\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Hidroelektra niskogradnja, ina\u010de, u 2016. je ostvarila prihod od 132,7 milijuna kuna, ali i gubitak od gotovo 78,5 milijuna kuna. U posljednjih pet godina gubitak tvrtke iznosio je ukupno 340 milijuna kuna.<\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"https:\/\/direktno.hr\/direkt\/zalac-pod-ogromnim-pritiscima-zbog-megaposla-s-prugom-ravnatelj-safu-a-je-brani-spasili-smo-hrvatskoj-628-milijuna-106741\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ministrica regionanog razvoja i EU fondova Gabrijela \u017dalac na\u0161la se ovih dana na udaru pojedinih medija, nakon \u0161to je Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje na projektu \u017eeljezni\u010dke dionice Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci.\u00a0 Donijeta je odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU. Ministricu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5933"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5933"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5935,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5933\/revisions\/5935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}