{"id":5931,"date":"2017-12-08T08:35:09","date_gmt":"2017-12-08T07:35:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5931"},"modified":"2017-12-08T08:35:09","modified_gmt":"2017-12-08T07:35:09","slug":"8-12-2017-hz-zbog-prestrogih-kriterija-mora-platiti-63-milijuna-kuna-vise-nego-sto-je-planirano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5931","title":{"rendered":"8.12.2017. – H\u017d zbog prestrogih kriterija mora platiti 63 milijuna kuna vi\u0161e nego \u0161to je planirano"},"content":{"rendered":"

Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila je nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje \u017eeljezni\u010dkih pruga Dugo Selo – Kri\u017eevci i Gradec – Sv. Ivan \u017dabno te je donijeta odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU.<\/em><\/p>\n

Nezadovoljstvo<\/strong><\/p>\n

Ove dvije odluke SAFU-a, kako saznajemo, izazvale su ogromno nezadovoljstvo u H\u017d Infrastrukturi ali i u Ministarstvu prometa koje je nadle\u017eno za ovaj projekt. Nezadovoljstvo je tim ve\u0107 jer je SAFU pregledavao ove projekte nakon \u0161to ih je Ministarstvo prometa ve\u0107 verificiralo i provjerilo i nije utvrdilo nepravilnosti. Kako saznajemo, Ministarstvo prometa je slu\u017ebeno obavijestilo SAFU da se ne sla\u017ee s njihovim odlukama. Naime, SAFU je uo\u010dio nepravilnosti u projektima koji su fazirani, odnosno financiraju se iz dva operativna razdoblja te je za provedbu nadzora Operativnog programa 2007.-2013. zadu\u017eeno Ministarstvo prometa. S obzirom da taj Operativni program treba zatvoriti do 31. o\u017eujka sljede\u0107e godine, upitno je kako \u0107e se to u\u010diniti.<\/p>\n

Na\u0161i sugovornici tvrde kako bi ovo mogao biti samo po\u010detak rezanja visine sufinanciranja projekata od strane dr\u017eavne agencije. Naime, djelatnici SAFU-a po\u010detkom jeseni po\u010deli su detaljno \u010de\u0161ljati sufinancirane projekte EU u Hrvatskim cestama, Hrvatskim \u017eeljeznicama, Hrvatskim vodama, a na\u0161i sugovornici tvrde kako pritom primjenjuju kriterije koji su daleko stro\u017ei od onih koje je propisala Europska komisija te da postoji velika opasnost da dr\u017eavna agencija dobar dio tro\u0161kova izgradnje prebaci na dr\u017eavni prora\u010dun. Pritom, tvrde nam upu\u0107eni, za razliku od revizora Europske komisije, odbijaju razgovarati o visini postotka korekcije. Ukoliko odrede da je korekcija, primjerice, 5 posto, ona se vi\u0161e ne mo\u017ee mijenjati.<\/p>\n

\u201cOvo je nevjerojatno. Zamislite da na Pelje\u0161kom mostu do\u0111e do korekcije od 5 ili 10 posto. Na projektu vrijednom vi\u0161e od 2 milijarde kuna. Mi sami sebi re\u017eemo noge. Europska komisija nam daje bespovratna sredstva a onda na\u0161a Agencija dio tih sredstava iz nama potpuno nepoznatih razloga re\u017ee i tro\u0161kove prebacuje na dr\u017eavni prora\u010dun\u201d, obja\u0161njava nam sugovornik upoznat s cijelom situacijom.<\/p>\n

Skupe korekcije<\/strong><\/p>\n

Kako neslu\u017ebeno saznajemo, u Ministarstvu prometa smatraju kako bi ove upute Ministarstva regionalnog razvoja mogle imati lo\u0161 utjecaj na provedbu infrastrukturnih projekata, odnosno na mogu\u0107e korekcije koje bi mogle pasti na teret dr\u017eavnog prora\u010duna. Osim toga, procjenjuje se kako to izravno utje\u010de na apsorpciju sredstava EU. Osim \u0161to su donijete odluke za ova dva projekta, u tijeku je i pregled dokumentacije za Zra\u010dnu luku Dubrovnik, obilaznica Vodica, te izgradnja cestovnog ulaza u Plo\u010de.<\/p>\n

Prema tvrdnjama na\u0161ih sugovornika, problemi su po\u010deli nakon \u0161to je po\u010detkom godine Vladinom Uredbom Ministarstvo regionalnog razvoja od Ministarstva prometa preuzelo nadzor provedbe projekata sufinanciranih iz fondova EU. Rije\u010d je o projektima iz Operativnog plana 2007.-2013. te Operativnog plana Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ministarstvo regionalnog razvoja donosi Zajedni\u010dka nacionalna pravila u sklopu kojih se utvr\u0111uju upute o stopama korekcije. Ministarstvo je tako od lipnja do studenoga donijelo vi\u0161e uputa o primjeni financijskih korekcija koje su djelatnici SAFU-a, koje je pod ministarstvom, du\u017eni provoditi.<\/p>\n

\u010cetiri gre\u0161ke<\/strong><\/p>\n

Tim uputama utvr\u0111ene su \u010detiri temeljne gre\u0161ke u provedbi Zakona o javnoj nabavi, koje mogu dovesti do financijske korekcije u iznosu 5, 10, 25 ili 100 posto. Prema tim uputama, ako naru\u010ditelj u javnom natje\u010daju nije naveo da se \u201cprimjenjuju nacionalne norme, koje su jednake europskima, ili jednakovrijedne\u201d, podlije\u017ee financijskoj korekciji. Naime, autor upute smatra kako je u slu\u010daju nenavo\u0111enja pojma \u201cjednakovrijedne\u201d na natje\u010daju diskriminiran, primjerice, ponuditelj iz Japana koji ne primjenjuje europske norme. No, problem je \u0161to kod nas normiranje nije zakonski uskla\u0111eno i \u0161to projektanti koriste vi\u0161e razina normi. Tako\u0111er je pogre\u0161ka ako tehni\u010dke specifikacije u natje\u010daju upu\u0107uju na posebnu robnu marku bez navoda \u201cili jednakovrijedno\u201d. No, ni stavljanje tog navoda nije rje\u0161enje problema jer se i upu\u0107ivanje na posebnu robnu marku uz navod \u201cili jednakovrijedno\u201d smatra pogre\u0161kom!<\/p>\n

Kao razlog za financijsku korekciju navedeno je i ka\u0161njenje u dostavi garancije za uredno izvr\u0161enje posla. Ako je ka\u0161njenje do osam dana, korekcije nema, no ukoliko je ka\u0161njenje devet do 20 dana korekcija iznosi 5, a vi\u0161e od 20 dana korekcija iznosi 10 posto. Istim uputama je utvr\u0111en i na\u010din odre\u0111ivanja apsolutne ili postotne korekcije, a na\u0161i sugovornici tvrde kako je to prava katastrofa. Naime, ako se na nekoj stavci utvrdi pogre\u0161ka \u010dija je financijska vrijednost ve\u0107a od 1 posto od vrijednosti tro\u0161kovnika te stavke, odre\u0111uje se korekcija na cjelokupni iznos nabave.<\/p>\n

Tako niski postotak u svojim smjernicama nema niti jedna \u010dlanica EU osim Hrvatske. Dakle, ukoliko je utvr\u0111ena pogre\u0161ka kod stavke \u010dija je vrijednost 100 tisu\u0107a kuna, a koja je dio ukupne vrijednosti ugovora od, recimo, tri milijarde kuna, korekcija se utvr\u0111uje na cjelokupni iznos ugovora od tri milijarde, a ne na vrijednost pogre\u0161ne stavke. Kako saznajemo, Ministarstvo prometa je tra\u017eilo da se financijska vrijednost za utvr\u0111ivanje korekcije podigne na 2 posto, no to je odbijeno od strane Ministarstva regionalnog razvoja, pa je stoga H\u017d Infrastruktura ka\u017enjena korekcijom nakon \u0161to je utvr\u0111ena pogre\u0161ka \u010dija je financijska vrijednost 1,83 posto.<\/p>\n

Pogre\u0161ke u tom projektu su utvr\u0111ene po tri kategorije, a postoci neprihvatljivih tro\u0161kova se kre\u0107u od 1,25 do 1,83 posto. No, SAFU je \u201codrezao\u201d korekciju od \u010dak 5 posto. Na\u0161i sugovornici ukazuju upravo na taj veliki nesrazmjer pogre\u0161ke i korekcije. Tako\u0111er ukazuju na \u010dinjenicu da su gore navedene upute temeljem Zajedni\u010dkih nacionalnih pravila postale sastavni dio grant ugovora koji potpisuju Ministarstvo prometa, SAFU i korisnik.<\/p>\n

Ubla\u017eiti smjernice<\/strong><\/p>\n

Prema na\u0161im informacijama, osim stro\u017eih uputa od onih koje propisuje Europska komisija, djelatnici SAFU-a pregledavaju skoro sve stavke tro\u0161kovnika kako bi utvrdili je li sve u skladu s javnom nabavom. S druge strane, revizori Europske komisije bi pri kontroli nasumi\u010dno uzeli i kontrolirali oko 10 posto tro\u0161kovnika. Za mi\u0161ljenje o svemu ovome zatra\u017eili smo i Ministarstvo regionalnog razvoja, ali oni nam u dva dana nisu dostavili odgovor u vezi ove teme.<\/p>\n

Na\u0161i sugovornici smatraju kako bi Ministarstvo regionalnog razvoja trebalo ubla\u017eiti donijete smjernice i prilikom dono\u0161enja odluka o korekcijama sagledati svaki slu\u010daj posebno. Nadalje, smatra se kako je potrebno podi\u0107i prag nepravilnosti sa 1 posto na 2 posto vrijednosti tro\u0161kovnika za odre\u0111ivanje korekcija itd. U suprotnom, svi veliki projekti koji su pred potpisivanjem, a financiraju se iz fondova Europske unije, u ve\u0107oj bi mjeri mogli pasti na dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila je nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje \u017eeljezni\u010dkih pruga Dugo Selo – Kri\u017eevci i Gradec – Sv. Ivan \u017dabno te je donijeta odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU. Nezadovoljstvo Ove dvije odluke SAFU-a, kako saznajemo, izazvale su ogromno nezadovoljstvo u H\u017d Infrastrukturi […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5931"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5931"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5932,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5931\/revisions\/5932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}